Upoznajmo Osijek:
Prof. dr. sc. Zlata �ivakovi�-Ker�e:
Osijek
Smješten je u pitomoj slavonskoj ravnici na povišenoj terasi, na mjestu gdje se ona najviše pribli�ila desnoj obali rijeke Drave, 22 km od njenog uš�a u Dunav. Pripijen je uz obalu Drave, najhirovitije panonske rijeke, iz koje je stolje�ima crpio �ivotne sokove. Drava je oduvijek grad razvijala, ali sve do kraja 60-ih godina 20. stolje�a i ugro�avala povremenim poplavama.
Najve�i je grad u isto�noj Hrvatskoj. Prometno je središte, jer kroz Osijek prolaze prirodni vodeni i suhozemni pravci koji ga povezuju sa svim stranama svijeta. Istaknutog polo�aja izme�u Istoka i Zapada stolje�ima je privla�io putnike-namjernike, putopisce, znanstvenike, umjetnike i knji�evnike. Bogatog je kulturnog i povijesnog naslje�a. Od anti�kog do suvremenog doba zapisan je i opisan u itinerarima, putopisima, ispravama, pismima i zapisima. Opisuju ga i poznaju doma�i i strani pisci, a nose ga sobom osje�ki humanisti u europskom krugu kao studenti, profesori, glazbenici, svjetovni i crkveni veleposlanici.
Duga i burna povijest namrla je Osijeku mnogo kulturno-povijesnih spomenika, posebice iz 18. i 19. stolje�a.
Barokna Tvr�a
Skladna barokna Tvr�a pripada me�u najzna�ajnije drevne gradske jezgre, ne samo u nas. Iako je samo djelomice o�uvana, jedna je od najvrjednijih baroknih urbanih cjelina u Hrvatskoj.
Pogled na Tvr�u
(Foto Petar Ker�e)
Spomenici barokne Tvr�e grupirali su se oko �etvrtastog glavnog trga kojim dominira veli�anstveni barokni ku�ni pil – kip Sv. Trojstva – podignut 1729. godine. Na velikom kapitelu vitkoga stupa nalaze se likovi Svetoga Trojstva s an�elima na oblacima. Ispod toga je postolje s volutama na kome su smješteni zaštitnici od kuge. Pil je dopunjen 1784. zasebnim postoljima sa �etiri kipa svetaca (sv. Sebastijanom, sv. Rokom, sv. Rozalijom i sv. Katarinom). �ini jednu od najljepših baroknih tvorevina u Osijeku.
Trg sv. Trojstva 1
(Foto Petar Ker�e)
Detalj zavjetnoga stupa sv. Trojstva
(Foto Damir Macani�)
Zgrada današnjega Muzeja Slavonije sagra�ena je 1702. u baroknom slogu za potrebe tadašnjega gradskog magistrata. Tu je i zgrada gradske stra�e iz 1709. koja je prema središnjem tvr�avskom trgu okrenuta s nizom arkada i prepoznatljivim tornjem. Na sjevernoj strani trga je Generalska komanda (današnji Rektorat Sveu�ilišta Josipa Jurja Strossmayera i Poljoprivredni fakultet), zgrada golemih dimenzija s atlasima na visokom ulaznom portalu. U Tvr�i su i deseci drugih svjetovnih spomenika, od kojih se osobito isti�u plemi�ke i druge ku�e, niz vojarni s otvorenim nizovima arkada i sli�no.
Muzej Slavonije
(Foto Petar Kar�e)
Trg sv. Trojstva pogled na zgradu Gradske stra�e
(Foto Petar Ker�e)
Visoki ulazni portal zgrade Generalske komande s atlasima
(Foto Petar Ker�e)
Od nekoliko sakralnih spomenika kulture u Tvr�i isti�e se franjeva�ki stari samostan (sa dva krila – isto�nim i ju�nim – u obliku slova L), �ija je gradnja po�ela 1699. i trajala do 1705. godine. Od 1731. do 1733. gra�eno je, isto�no od crkve, novo krilo samostana, tj. novi samostan koji je posve završen 1761. i povezan nadsvo�enim lukovima s isto�nim krilom stare samostanske zgrade.
Nadsvo�eni lukovi
(Foto Petar Ker�e)
Franjevci su od 1709. do 1732. gradili baroknu crkvu sv. Kri�a, koju Osje�ani od milja zovu crkva sv. Antuna. Svetište crkve je na istoku, glavni ulaz na zapadu, a pokrajnji na ju�noj strani. Tijekom gradnje povezao je izgra�eni hodnik crkveni kor sa samostanom; glavni oltar sv. Kri�a (izra�en 1726.) odmaknut je od zida i na njega postavljen kip Marije Jud iz 15. stolje�a. U crkvi se �uvaju vrijedne oltarne slike i drugi crkveni inventar.
Crkva sv. Kri�a
(Foto Petar Ker�e)
Samostan
(Foto Damir Macani�)
Gospa osje�ka – �uvarica grada
Na zapadnom kraju Trga Jurja Kri�ani�a izdi�e se �upna crkva sv. Mihaela arkan�ela, zaštitnika Crkve. Ta monumentalna gra�evina dvoranskoga tipa, s dva masivna zvonika (tornja) na isto�nom pro�elju, reprezentativni je primjer austrijskog baroknoga sakralnog graditeljstva u Slavoniji. Svojom veli�inom i s vrlo vrijednim baroknim inventarom, longitudinalna jednobrodna gra�evina sa po dvije bo�ne kapele sa svake strane la�e i sa zaobljenim svetištem, dominira ne samo prostorom trga, ve� i cijelom Tvr�om. Podignuta u duhu kasnoga baroka kontinentalne Hrvatske, kojoj nedostaje samo slikarskih prikaza na unutrašnjim zidovima crkve, pripada u red zna�ajnih sakralnih gra�evina u �akova�koj i Srijemskoj biskupiji.
�upna crkva sv. Mihaela arkan�ela
(Foto Petar Ker�e)
Unutrašnjost �upne crkve sv. Mihaela arkan�ela
(Foto Petar Ker�e)
Gornji grad
Gornji grad, izgra�en urbanisti�ki pravilno i sistematski, prava je povijesna riznica. Nastao je zapadno od Tvr�e i od druge polovice 19. stolje�a postao reprezentativni dio grada preuzevši sve atribute središta Osijeka. O tome svjedo�e njegovi trgovi, polo�aj i izgled gornjogradskih ulica koje i danas privla�e pozornost stilom svojih zdanja iz doba historicizma i secesije.
Secesijski niz u Europskoj aveniji
(Foto Petar Ker�e)
Od najstarijih sakralnih kulturno-povijesnih spomenika isti�u se kapucinski samostan izgra�en 1710. i današnja barokna crkva sv. Jakova, koja potje�e iz 1727. godine. Jednostavnog je pro�elja bez ornamenata. Unutrašnjost crkve opremljena je u drugoj polovici 18. i tijekom 19. stolje�a reprezentativnim slikama u tehnici ulja na platnu. Posebice je vrijedna monumentalna oltarna pala kasnobaroknog stila be�ke likovne akademije na kojoj je prikazan patron crkve sv. Jakov Stariji apostol u borbi s Maurima.
Crkva sv. Jakova
(Foto Petar Ker�e)
U samom središtu Gornjega grada dominira �upna crkva sv. Petra i Pavla izvana gra�ena od fasadne opeke. Gra�ena je od 1894. do 1898. potporom tadašnjega bosansko-�akova�kog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Odasvud uo�ljiv zvonik di�e se uvis 90 metara. Podijeljen je u �etiri galerije. Od inventara osobito su vrijedne freske Mirka Ra�koga. Ovom �upnom crkvom središnji Trg Ante Star�evi�a i Osijek dobili su svoj prepoznatljiv simbol – vertikalu i krunu grada.
�upna crkva sv. Petra i Pavla
(Foto Damir Macani�)
Glavni oltar sv. Petra i Pavla
(Foto Petar Ker�e)
Freske i vitraji
(Foto Petar Ker�e)
Od velikog broja zdanja svjetovne arhitekture u Gornjem gradu isti�u se u �upanijskoj ulici klasicisti�ka pala�a Viroviti�ke (današnje Osje�ko-baranjske) �upanije izgra�ena 1846. godine, zgrada današnjega Hrvatskog narodnog kazališta iz 1866. u pseudomaurskom stilu, te u Europskoj aveniji zgrada Privredne komore. Posebice je vrijedan niz ku�a u Europskoj aveniji koji predstavlja u Hrvatskoj najljepši secesijski niz javnih i privatnih zgrada izgra�enih od 1904. do 1905. godine, te zgrada Glavne pošte i kina Urania podignute 1912.
�upanijska pala�a
(Foto Damir Macani�)
Secesija
(Foto Damir Macani�)
Secesija-detalj
(Foto Damir Macani�)
Glavna pošta
(Foto Petar Ker�e)
Kino Urania
(Foto Petar Ker�e)
U najzapadnijem dijelu Osijeka u Retfali izgra�en je, u tzv. Napoleonovom razdoblju od 1796. do 1801., u slogu baroknog klasicizma, karakteristi�nog za arhitekturu dvoraca zapadne i srednje Europe toga doba, prizemni dvorac grofova Peja�evi�a. (Danas pripada dru�bi Marijinih sestara od �udotvorne medaljice.) Zapadno od nekadašnjeg perivoja, danas u sklopu retfala�kog groblja, podignuta je 1891. kapela-mauzolej paviljonskoga tipa obitelji Peja�evi�.
Dvorac grofova Peja�evi�
(Foto Petar Ker�e)
Ulazna vrata dvorca
(Foto Petar Ker�e)
Donji grad
Donji grad, smješten isto�no od Tvr�e, iznikao je na temeljima anti�ke Murse, grupiran uglavnom oko glavnoga trga. Ima nekoliko vrijednih sakralnih i profanih kulturno-povijesnih spomenika. Tu je vrlo vrijedna barokna kapelica sv. Roka podignuta 1744. u vrijeme velike epidemije kuge i Marijin kip izgra�en 1754. godine. �upna crkva Preslavnoga Imena Marijina, najljepša osje�ka barokna crkva, izgra�ena je od 1733. do 1743. U Cvjetkovoj ulici je negdašnja �idovska sinagoga, izgra�ena 1902. godine, koja danas pripada Evan�eosko-teološkom fakultetu u Osijeku. Tu su i kasnobarokne gra�anske ku�e iz druge polovice 18. stolje�a – ku�a Aksmanovi�a, Kragujevi�a i druge.
Kapelica sv. Roka i Marijin kip
(Foto Damir Macani�)
�upna crkva Preslavnoga Imena Marijina
(Foto Damir Macani�)
Bivša �idovska sinagoga – sastavnica današnjega Evan�eosko-teološkog fakulteta
(Foto Damir Macani�)
Napisala prof. dr. sc. Zlata �ivakovi�-Ker�e
Za portal dozvolom autorice poslao: Dipl. ing. Zvonimir Springer
PS:
Kao ro�eni Esseker iz lokalpatriotskih razloga smatram da bi bilo šteta ne vidjeti slike i u punoj veli�ini ekrana pa ih dodajem i u na portalu uobi�ajenoj fotogaleriji:
Fotogalerija
(kliknite na sliku da bi je pove�ali - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)
Sutra na portalu:
Osijek – dvorac Ma�kamama
i Pauline Hermann - Ma�kamama
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani �lanci:
Za dvije godine Osijek obilje�ava 200 godina
proglašenja slobodnim i kraljevskim gradom
PRVI HRVATSKI TRAMVAJ
100 godina Hrvatskog narodnog kazališta Osijek
U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U OSIJEKU UPRILI�ENA
SVE�ANA AKADEMIJA PRIGODOM OBILJE�AVANJA 100. OBLJETNICE
Sulejmanov most od Osijeka preko baranjskih mo�vara do Darde
Makar šta, ili o osje�kom govoru
Osijek - talijanska kolonija ili lijepi naš hrvatski jezik
