Upoznajmo Osijek:
Osijek - grad bogate povijesne i kulturne ba�tine

Osijek, najve�i grad u Isto�noj Hrvatskoj, ve� je stolje�ima zna�ajno politi�ko, kulturno i trgova�ko, a u zadnje vrijeme i turisti�ko središte ovoga dijela Hrvatske. Me�u Osje�anima, a što je još va�nije, me�u turistima i turisti�kim djelatnicima koji dolaze u grad na Dravi, sve više sazrijeva svijest da je Osijek zanimljiva turisti�ka destinacija.

Tako je u prije par godina Osijek u akciji Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske gospodarske komore „Turisti�ki cvijet – kvaliteta za Hrvatsku” nagra�en kao najure�enije kontinentalno urbano središte Hrvatske. U istoj je akciji nagra�en hotel Osijek i to u kategoriji Hotel godine, kao jedan od najbolje ure�enih hotela u Hrvatskoj.

Uz to, na pokrenutom natje�aju za izbor sedam hrvatskih �uda, osje�ka je Tvr�a pri samom vrhu, osje�ka šetnica uz Dravu prije nekoliko je godina proglašena najljepšim šetalištem u Hrvatskoj, a konkurira i za jednu od najljepših europskih šetnica (vidi osje�ku promenadu), dok je obnovljeni središnji gradski trg, Trg Ante Star�evi�a, me�u šest najljepših u Hrvatskoj. Sve te nagrade i kandidature nisu slu�ajne, jer Osijek je grad bogate kulturne i povijesne baštine, grad koji ima brojne prirodno-geografske, povijesne, kulturne, gospodarske i druge zna�ajke, koje ga �ine zanimljivim i privla�nim gradom.

Turisti�ko razgledanje Osijeka po�inje u najve�oj �upnoj crkvi u Hrvatskoj, �upnoj crkvi sv. Petra i Pavla. Ta velebna neogoti�ka gra�evina, s tornjem visokim 90 metara, gra�ena je �etiri godine, od 1894. do 1898.,  na mjestu istoimene stare gornjogradske crkve, prema nacrtima njema�kog arhitekta Franza Langenberga i be�kog arhitekta Richarda Jordana, a na inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera, najznamenitijeg Osje�anina, koji ju je osobno posvetio. Taj znameniti crkveni objekt, koji Osje�ani od milja zovu katedrala, tre�i je po veli�ini u Hrvatskoj, odmah nakon �akova�ke i zagreba�ke prvostolnice. Crkva je sagra�ena od tri i pol milijuna opeka, a ima i obojane kamene oltare. Zanimljivo je da je središnji oltar obojan, kao i dva desna, Bla�ene Djevice Marije i svete Terezije Avilske, no za svetog Antuna Padovanskog i svetog Josipa više nije bilo novaca, pa su oltari s lijeve strane ostali neobojani. Crkva je posve�ena 20. svibnja 1900. godine i otada je, sve do 1945. godine, nakon podnevnog bogoslu�ja �upni ured darivao djecu koja su tog dana imala ro�endan.

Poznati slikar Mirko Ra�ki u �etiri je godine, od 1938. do 1942. godine, naslikao 78 zidnih slika na kojima je portretirao 120 ljudskih likova. „Osje�ka katedrala” smještena je na Trgu Ivana Pavla II, a donedavno je taj lijepi mali trg nosio ime velikog hrvatskog knji�evnika Marina Dr�i�a. Trgu je promijenjeno ime u znak po�asti prema velikom �ovjeku - Svetom Ocu, koji se prigodom svog posjeta Osijeku, 7. lipnja 2003. godine, izvan protokola zaustavio ispred crkve sv. Petra i Pavla, posvetio ju i pomolio se. Taj trg, koji se prirodno naslanja na središnji gradski trg, prava je oaza u�ivanja za Osje�ane i njihove goste.

Preko puta „katedrale” nalazi se �upanijska ulica, kojom dominiraju dvije znamenite zgrade; zgrada �upanijske skupštine, najve�a klasicisti�ka zgrada u Hrvatskoj, dovršena 1846. godine, prema nacrtu ma�arskog arhitekte Hilda, u kojoj su danas stru�ne slu�be Osje�ko- baranjske �upanije, te zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, jedna od brojnih osje�kih ustanova kulture s dugom i bogatom tradicijom. Temeljito obnovljen uo�i Domovinskog rata, osje�ki HNK potpuno je uništen u ratu. Zgrada je izgra�ena 1866. godine i svojim se osebujnim venecijansko-maorskim stilom isti�e u nizu klasicisti�kih pro�elja u �upanijskoj ulici. Prva kazališna sezona osje�kog HNK po�ela je u prosincu 1907. godine, jer je do tada zgrada bila iznajmljena njema�kom, a zatim novosadskom kazalištu. 

Talijanska renesenasa na glavnom gradskom trg
Našu turisti�ku šetnju nastavljamo obilaskom Trga Ane Star�evi�a. Središnji gradski trg je, nakon duge obnove, sve�ano otvoren 7. listopada 2005. godine. Krasi ga predivna fontana koja sjaji punim sjajem u ve�ernjim satima, okupana duginim bojama. Trg okru�uju velebna zdanja od kojih svaki ima svoju bogatu povijest. Dominira pala�a Normann izgra�ena krajem 19. st. u stilu talijanske renesanse, u kojoj je danas sjedište Osje�ko-baranjskog �upana. Tu je još zgrada Prve hrvatske štedionice, u kojoj su se donedavno nalazile prostorije Slavonske banke, izgra�ena 1910. godine u secesijskom stilu, a potpisuje ju Dionizije Sunko, arhitekt zagreba�ke Esplanade.

Na središnjem gradskom trgu je i hotel Central, zgrada s krasnom, velegradski ure�enom kavanom, izgra�ena 1889. godine na mjestu svratišta „K zlatnom kri�u” („Zum goldenen Kreuz”), te zgrada Gornjogradske gradske ku�e iz 19. st. u kojoj se nalazila Prva osje�ka štedionica. Put nas dalje vodi u Kapucinsku ulicu. Tu se nalaze kapucinski samostan i crkva posve�ena apostolu sv. Jakovu Starijem, izgra�ena u baroknom stilu iz 18. st. te hotel „Royal”, najreprezentativnija zgrada u Kapucinskoj ulici, izgra�ena 1903. godine u izrazito historicisti�kom stilu. Dao ga je izgraditi osje�ki kroja� Mirko Rajal, te se hotel prvobitno zvao „Rajal”.

Šetaju�i dalje, dolazimo do Šetališta Petra Preradovi�a, s bistama znamenitih Osje�ana i zagonetnim sfingama, nazvanog Sakuntala park prema kipu djevojke s palminom granom u ruci koju su Osje�ani zvali Sakuntalin kip. Ime joj potje�e iz 5. st. kada je indijski pjesnik Kalidas napisao Sakuntalu, svoju najpoznatiju poetsku tvorevinu.

Našu turisti�ku šetnju nastavljmo Europskom avenijom, koju s lijeve strane �ini najljepši secesijski niz zgrada izgra�enih po�. 20. st., dok je desna strana ulice uglavnom u znaku historicizma. Tu su velebna zgrada Hrvatske gospodarske komore – �upanijske komore Osijek, koja je prije više od stotinu godina nosila naziv Trgova�ko-obrtni�ka komora, s kipom Merkura, rimskog boga trgovine na zabatu, zatim Galerija likovnih umjetnosti, još jedan primjer talijanske renesanse u Osijeku. Kad je izgra�ena 1897. godine, bila je to stambena zgrada u kojoj je �ivio dr. Dragutin Neumann, poznati osje�ki odvjetnik i politi�ar.

Šetaju�i dalje, dolazimo do Pala�e pravde i zgrade Glavne pošte, monumentalne trokutne zgrade, pravog primjera ma�arske secesije, djelo budimpšetanskog arhitekta Istvana Bierbauera iz 1912. godine. Osijek je grad parkova i perivoja. Šetnja �e nas dovesti do parka Kralja Petra Krešimira IV., u kojemu se od 2003. godine nalazi fontana Zsolnay, dar grada - prijatelja Pe�uha Osje�anima.

Tko prije�e cestu, prošetat �e perivojem Kralja Tomislava i sti�i do rijeke Drave, usput pro�i dva dje�ja igrališta i zgradu “Iktusa”, sjedište najtrofejnijeg osje�kog vesla�kog kluba. A tko produ�i ravno, sti�i �e do perivoja Kralja Dr�islava, gdje se nalaze Umiru�i vojnik, Frangešov spomenik 78. Šok�evi�evoj pješa�koj pukovniji, te spomenik knji�evniku Miroslavu Krle�i.

Tvr�a - spomenik nulte kategorije
Ako iz Europske avenije u�emo u Tvr�u, dio grada koji bi se uskoro mogao na�i na UNESCO-voj listi zašti�ene kulturne baštine, pro�i �emo pored ostataka Filibejeve utvrde, jedinog spomenika iz turskog doba. Tvr�a je izniman raritet u europskim razmjerima, te najve�a u Hrvatskoj cjelovito o�uvana barokna kompozicija. Po svojim povijesnim i graditeljskim zna�ajkama, Tvr�a je spomenik nulte kategorije. Od niza znamenitosti ovoga dijela grada, izdvajamo crkvu sv. Mihovila na Trgu Jurja Kri�ani�a, sagra�enu na mjestu nekadašnje najljepše d�amije u Osijeku, Kasimpašine d�amije, te crkvu Uzvišenja sv. Kri�a, odnosno crkvu sv. Antuna, nazvanu po jednom od crkvenih oltara.

U toj se crkvi, kod osje�kih franjevaca, nalazi kip Gospe osje�ke – �uvarice grada, koju Osje�ani štuju ve� 300 godina. Uz to, sv. Antun je jedan od najomiljenijih svetaca naših sugra�ana. U srcu Tvr�e, na Trgu Svetog Trojstva, nalazi se Ku�ni pil, spomenik Presvetom Trojstvu, jedna od najljepših baroknih tvorevina u Osijeku. Podignut je 1729. godine kao zavjetni spomenik protiv kuge, koja je u to vrijeme harala gradom na Dravi.

Trg okru�uju zgrada Glavne stra�e s promatra�nicom i kupolom venecijanskomaorskog oblika, Glazbena škola Franje Kuha�a, nekadašnje �a�ko sjemenište, nastala krajem 19. st., zatim zgrada Ekonomske škole za koju je nacrt izradio glasoviti arhitekt Herman Bolle. Zgrada Glavne komande, najimpozantnija zgrada na Trgu, u kojoj je danas smješten Rektorat Sveu�ilišta J.J. Strossmayera, podignuta je po nalogu princa Eugena Savojskog u prvoj polovini 18. st. u sintezi renesanse i baroka. Ta se zgrada, zajedno s Ku�nim pilom, nalazi na nov�anici od 200 kuna.

Dvorac princa Savojskog u nedalekom Bilju nikako ne smijete propustiti kad budete išli na izlet u Park prirode Kopa�ki rit. Najstarija zgrada na Trgu pripada gradskom muzeju, Muzeju Slavonije, jednom od najbogatijih muzeja te vrste u Hrvatskoj, izgra�enom 1702. godine u baroknom stilu. U Tvr�i se još nalaze rodna ku�a muzikologa Franje Kuha�a, te violinista i skladatelja Franje Kre�me, najstarija osje�ka pošta iz 1690. godine, u kojoj se i danas nalazi poštanski ured. Prolaze�i kroz svodove koji su spajali crkvu i samostan Sv. Kri�a, dolazimo do Vodenih vrata, jedinog sa�uvanog ulaza u Tvr�u. Tu je spomen plo�a generalu Johannu Stehhanu von Beckersu, graditelju osje�ke Tvr�e, �iji se duh, ka�e legenda, ali i neki o�evici, ukazuje u Bastionu, do kojeg dolazimo šetaju�i od Vodenih vrata.

Osim toga, iznad Vodenih vrata ure�uje se šetnica, odakle se pru�a prekrasan pogled na mirnu rijeku Dravu, najljepšu šetnicu u Hrvatskoj i prekrasni Most mladost, jedan od simbola Osijeka. Ako, izlaze�i iz Tvr�e, krenete na suprotnu stranu od mosta, �ija je prete�a stari drveni most iz turskog doba, put �e vas odvesti do Parka prirode Kopa�ki rit i dio Lijepe naše poznat pod nazivom Baranja.

Ako pak skrenete desno izlaze�i iz Tvr�e, do�i �ete na kri�anje Trpimirove i Vukovarske ulice gdje je po�etkom Domovinskog rata, 28. lipnja 1991. godine, “�ivot” izgubio legendarni osje�ki crveni fi�o. S kri�anja pogled pada na tzv. �alosnu kapelicu, izgra�enu 1780. godine. Tu su stolje�ima dolazili zaljubljeni parovi, hodo�asnici te osu�enici tra�e�i pokajanje. Ujedno je to prva gra�evina u Hrvatskoj preseljena s jednog mjesta na drugo, jer se na njezinu mjestu gradi poslovni kopleks Eurodom s najdubljim temeljima u Hrvatskoj.

Putovima rimske Murse
Na raskri�ju skre�emo lijevo i idemo Vukovarskom ulicom prema Donjem gradu te prolazimo pored rodne ku�e Julija Knifera, jednog od najzna�ajnijih hrvatskih likovnih umjetnika 20. st. i po�asnog gra�anina Osijeka. Zanimljivo je da je osje�ka Vukovarska ulica najstarija ulica tog naziva u Hrvatskoj. Ako bismo njome produ�ili ravno, put bi nas odveo do grada heroja Vukovara.

No, u Donjem gradu �ekaju nas brojne zanimljivosti: ostaci rimske Murse, Dje�je kazalište, ku�a Kragujevi� (najstarija ku�a u tom dijelu grada), kapelica sv. Roka, kapela Snje�ne gospe te �upna crkva Preslavna Imena Marijina, najljepša barokna crkva u Osijeku. Na povratku, idu�i ulicom cara Hadrijana, prolazimo pored Klini�ke bolnice Osijek, izgra�ene 1874. iz zaklade osje�kih dobrotvora Kohlhoff era, Huttlera i Monspergera.

Preko puta bolnice gradi se sveu�ilišni kampus. �ivim bojama i neuobi�ajenim arhitektonskim rješenjem, pozornost prolaznika privla�i zgrada novog Studentskog doba, prve gra�evine u sklopu kampusa. Put nas dalje vodi do remize, “spavaonice” osje�kih tramvaja, preko puta koje se nalazi “�etverolist”, najve�a stambena zgrada u Osijeku, koju i danas “krase” uspomene iz Domovinskog rata.

Ako u Osijek dovedete svoju obitelj, onda djecu morate neizostavno odvesti u osje�ki Zoološki vrt, do kojega se mo�e do�i preko Mosta mladosti, kompom ili iz Tvr�avice. Ako ne zbog broja �ivotinja, jer neki ih Zoološki vrtovi imaju više, onda zato jer je to površinom najve�i ZOO u Hrvatkoj. Tamo se sada gradi ZOO hotel s restoranom, a nedaleko je osje�ko kupalište Copacabana.

Našu šetnju završit �emo vra�aju�i se prema gradu, do zgrade kina “Urania” i Gradske i sveu�ilišne knji�nice i još jednim pogledom na secesijski niz u Europskoj aveniji. One koji se još nisu umorili, povest �emo u obli�nju Radi�evu ulicu, preko puta koje se nalazi nova osje�ka tr�nica, a u blizini su smješteni osje�ki Pravni i Ekonomski fakultet i zgrada Ugostiteljsko-turisti�ke škole, koji Osje�ani od milja zovu torta. Na kraju ulice nalaze se autobusni i �eljezni�ki kolodvor.

Iz Radi�eve ulice skrenut �emo u Ulicu Hrvatske Republike, pro�i pored novog stambenoposlovnog kompleksa Blok centar II, baciti pogled na Filozofski fakultet u Jägerovoj ulici i sti�i do najneobi�nijeg spomenika posve�enog Domovinskom ratu koji i danas izaziva kontroverze. Mo�da bi za mišljenje trebalo pitati poznatog osje�kog Šeta�a.

Tramvaj – prepoznatljivi osje�ki simbol
Tramvaj je prepoznatljivi osje�ki simbol. Tramvajske pruge prote�u se cijelom du�inom grada, a tramvaji su njegova �ila kucavica, najbr�a i najsigurnija veza Osje�anima i njihovim gostima. Osijek je prvi grad u Hrvatskoj i me�u prvima u srednjoj Europi u drugoj polovini 19. st. imao tramvaj, tada najmodernije gradsko prijevozno sredstvo. Iako je grad na Dravi me�u prvima uveo konjski tramvaj, još davne 1884. godine, zadnji je grad koji je 1926. godine uveo elektri�ni tramvaj kao javno sredstvo prijevoza.

U svojoj dugoj povijesti, osje�ki je tramvaj stao samo dva puta, 1919. godine kad su osje�ki tramvajci deset dana stajali prosvjeduju�i da zadr�e tramvaj u svom gradu, jer je carska uprava i namjesništvo iz Budimpešte htjelo obustaviti tramvajski promet u Osijeku. Drugi je put tramvaj stao u II. svjetskom ratu, od 24. studenog 1944. do 13. svibnja 1945. godine.

Osijek ove godine obilje�ava 80. obljetnicu vo�nje elektri�nim tramvajem, a uskoro bi u gradu trebao profunkcionirati turisti�ki tramvaj. U voznom parku osje�kog Gradskog prijevoznog poduze�a nalaze se motorna kola elektri�nog tramvaja marke Škoda iz 1928. Za vrijeme Domovinskog rata ta su kola teško ošte�ena, a danas su u potpunosti obnovljena tako da se mogu staviti u funkciju projekta turisti�kog tramvaja. Tu je inicijativu osje�ke Turisti�ke zajednice prihvatilo Gradsko poglavarstvo, a po�ela je i izrada odora voza�a i konduktera, koji �e biti i turisti�ki vodi�. Kako je rije� o iznimno vrijednom i rijetkom primjerku starog elektri�nog tramvaja u voznom stanju, osje�ka Turisti�ka zajednica i Grad Osijek nadaju se da �e realizacija tog projekta bitno utjecati na dizanje kvalitet turisti�ke ponude i stvaranje imid�a grada koji brine o svojoj baštini.

Turisti�ki tramvaj �e u po�etku voziti ustaljenim rutama, a naknadno �e se izgraditi nekoliko novih ugibališta, kako bi se mogao neometano isklju�iti iz prometa. Tako�er, raspisat �e se natje�aj za koncesiju za fi jakere, a koliko �e ruta biti, znat �e se nakon natje�aja. Osim toga, u Tvr�i �e ove godine biti otvoren turisti�ki informativni centar (TIC). Tamo �e turisti na�i licencirane turisti�ke vodi�e, sve potrebne informacije, brošure, suvenire itd.
Turizam se sve više razvija i u okolini Osijeka: Bilju, Kopa�evu gdje je sve više doma�instava orijentirano na seoski turizam. Ne smije se izostaviti ni bogata gastro ponuda Osijeka. Osje�ka Turisti�ka zajednica organizira natjecanje u kuhanju fi š paprikaša od lokalne do nacionalne razine, te kuhanje slavonskog �obanca. Ta dva jela, kao i drugi specijaliteti od ribe, divlja�i i druga izvorna slavonska jela ra�ena po izvornoj recepturi uz bogat izbor glasovitih slavonskih i baranjskih vina i prirodnih rakija, nalaze se na jelovniku brojnih osje�kih hotela i restorana.

Izvor: Tekst:  National Express, Fotografije: Internet  

*****

Osje�ke atrakcije

Foto: Vlado Kos / Cropix

Turisti�ka atrakcija Osijeka vo�nja je prvim tramvajem iz 1926. godine, te vo�nja starim fijakerom iz 19. stolje�a, kao i osje�ki gradski redarstvenici ili panduri u replikama originalne odore iz 19. stolje�a.

Prema rije�ima Damira Macani�a, direktora osje�ke Turisti�ke zajednice, gosti, a posebno stranci koji ovo ljeto više nego ina�e dolaze u Osijek, pokazali su veliko zanimanje za vo�nju starim tramvajem, kao i fijakerom, koji su uvršteni u turisti�ku ponudu grada.  

Tijekom vo�nje u starom tramvaju putnici dobiju repliku stare tramvajske karte, a na usluzi su im i turisti�ki vodi�i.

Najzanimljivija je vo�nja fijakerom po osje�koj Tvr�i, gdje je predvi�en i obilazak te povijesne gradske jezgre, kazao je.

Osje�ki panduri sudjeluju na svim manifestacijama u gradu, a posebno su rado vi�eni na sajmu antikviteta koji se jednom mjese�no odr�ava u Tvr�i i koji privla�i sve ve�i broj posjetitelja, me�u kojima i onih iz inozemstva.

Osijek raspola�e s tisu�u le�ajeva u hotelima i privatnom smještaju, što je, prema ocjeni Damira Macani�a, sve nedostatnije za goste koji u posljednje vrijeme rado dolaze u grad na Dravi. Gosti rado odlaze i u osje�ku luku koja je najve�a rije�na marina zatvorenog tipa u Europi, uz koju se nalazi popularno osje�ko šetalište Promenada. Velik broj gostiju zainteresiran je i za obilazak Kopa�kog rita.

Izvor: Net.hr/Hina, autor: Suzana �UPAN
 

Osijek na internetu
(kliknite na sliku da ju pove�ate - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)

Fotografije:  Internet; Osje�ki portali, Aeroklub „Osijek“

Sutra na portalu:
�upna crkva sv. Petra i Pavla - Osje�ka „KATEDRALA“

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Vezani �lanci:

Dvorac Ma�kamama - Villa Ma�kamama (Katzenmutter) & Paulina Carolina Theresia Hermann

Villa Ma�kamama (Katzenmutter) und Paulina Carolina Theresia Hermann

Prof. dr. sc. Zlata �ivakovi�-Ker�e: Osijek