Upoznajmo Osijek:
�upna crkva sv. Petra i Pavla
Osje�ka "KATEDRALA"

Po�eci krš�anstva u Mursi (staro ime Osijeka) se�u u 1. stolje�e. Po predaji, tu je krš�anstvo propovijedao u�enik svetog Petra i njegov tre�i nasljednik na papinskoj stolici papa Klement I (91-100). On ovdje utemeljuje biskupsko sjedište. Malo se gradova mo�e di�iti tako drevnom i �asnom tradicijom. Zatim su, kroz 20 vjekova, mnogi doga�aji mijenjali lice grada, krš�anstvo satirali ili uskrisivali. Iz dokumenata 14. stolje�a je razvidno, da u gradu (u Tvr�i) postoji crkva i �upa. Godine 1525. grad osvajaju Turci. Krš�ani su rastjerani ili anonimni. Poslije sloma turske sile 1687. mo�emo podrobno pratiti rast i razvitak organiziranog crkvenog �ivota u gradu.

Gornjogradska �upa nastala je zapadno od Tvr�e. Tu je 1732., na groblju, podignuta prva �upna crkva, a od 1735. vode se i mati�ne knjige. U 19. stolje�u crkva je postala malena i neugledna usred novih gra�evina. Biskup Josip Juraj Strossmayer 1866. daje prvi poticaj za gradnju nove crkve. Grad, patron �upe, 1870. utvr�uje na�in sabiranja novca. Sve je išlo sporo, dok nije imenovan novi �upnik Josip Horvat.

Natje�aj za nacrte raspisan je 1892. i od pristigle 32 ponude najbolju ocjenu dobio je njema�ki arhitekt Franz Langenberg.

Gradnja crkve po�inje 1894. dijelom na mjestu stare crkve, koja je uklonjena. Na �elu pothvata je arhitekt Langenberg, gra�evinske radove preuzima Josef Schmalzhofer, a klesarske Eduard Hauser, oba iz Be�a.

Iznenada, po�etkom 1895. umire arhitekt Langenberg, a na njegovo mjesto izabran je arhitekt Richard Jordan. Gradnja se nastavlja i svi gra�evinsko-klesarski radovi bivaju završeni u roku, 1898. godine. Troškovi gradnje iznosili su 613.308 forinti. Nastavlja se unutrašnje ure�enje crkve. Posvetu nove crkve obavio je biskup Strossmayer 20. svibnja 1900. (koji je upravo navršavao 85 godina �ivota i 50 godina biskupske slu�be) i njegov pomo�ni biskup dr. An�elko Voršak.

Slog crkve je neogoti�ki. Zidana je fasadnom opekom (tri milijuna komada) i kamenom. Tlocrt ima oblik kri�a, a unutrašnjost je podijeljena na tri la�e. Pobo�ne la�e su prekinute popre�nom, a srednja završava apsidom, poput starokrš�anskih bazilika. Tri goti�ka portala s istoka vode u crkvu, a �etvrti je na sjevernom zidu. Svaki ukrašen reljefom. Strop nose kameni stupovi prividno slo�eni od više manjih polustupova. Toranj, visok 90 m, podijeljen u �etiri galerije, ima �etiri velika zvona. Peto, najmanje, je na tornji�u iznad kri�išta crkve. Na sjevernom i ju�nom zabatu transepta su po tri kamene skulpture. Glavni oltar u svetištu (dar biskupa Strossmayera) posve�en je patronima crkve i �upe, apostolima sv. Petru i Pavlu, izme�u kojih je kip Srca Isusova. Slijede oltari Bla�ene Djevice Marije i sv. Terezije Avilske. Sva tri je klesao u kamenu Ivan Novotny. Naredna dva oltara: sv. Josipa i sv. Antuna Padovanskog rad su kipara Fellnera iz Leibnitza.

U goti�koj arhitekturi te�ine su svedene na stupovlje. Zidovi, koji u tom
slu�aju nemaju ulogu glavnih nosa�a, mogu biti otvoreniji. Otuda u goti�kim crkvama mnogi prozori, naj�eš�e oslikani bojanim staklom, vitraji. Dnevno svjetlo koje kroz njih prolazi daje bojama intenzitet i sjaj, a u crkvi stvara prostor odijeljen od vanjskog svijeta, koji u �ovjeku poti�e nova, vjerniku primjerena raspolo�enja. Crkva ima 33 vitraja s likovnim sadr�ajem i 7 s koloriranim ornamentima. Svi su rad be�ke firme Gold. U svetištu 7 vitraja slikaju �ivot apostola Petra i Pavla, a 5 otajstva slavne krunice. U la�ama: po 5 otajstava radosne i �alosne krunice. Zatim 7 vitraja prikazuje sveta�ke likove, a 4 prizore Isusovog �ivota.

Goti�ke crkve redovito nisu oslikane. U osje�koj crkvi je to ipak u�injeno. Slike je radio Mirko Ra�ki: svod u tehnici kazeina, a zidne plohe a la fresco. Taj veliki posao trajao je 4 godine (1938-1942). Ikonografski program dao je kanonik dr. Ivan Rogi� i �upnik Matija Pavi�. Mirko Ra�ki Slikar je imao zadatak, da slike budu u skladu s arhitekturom, te da poja�aju arhitektonski dojam ponutrice. Upravo radi toga je na okomitim plohama slike radio plošno, isklju�ivši perspektivu, a plasti�nost figura sveo na najmanju mjeru. Slikanje stropa bio je još te�i problem, jer su površine veoma izlomljene. Slikar je odlu�io da likovi lebde �ele�i posti�i iluziju neograni�enog prostora. Ukupno je oslikao 1150 m2. Boje slika su svjetle i hladne, «da stakleni prozori crkve sa svojim jakim bojama ne ubiju slike», govorio bi Ra�ki. Slike i danas svojim hladnim tonom daju stanovito dostojanstvo prostoru. Freske iznad lukova donose poglavito novozavjetne motive (�ivot Isusov), nekoliko pojedina�nih svetaca (David, Cecilija), a uz likove Petra i Pavla, koji sjede na prijestoljima, stavljeni su hrvatski sveci Nikola Taveli� i Marko Kri�ev�anin, odnosno slavenski apostoli �iril i Metod. Slike na stropu sadr�e nekoliko tema: nad orguljama starozavjetni motivi; u drugom i tre�em �etvrtastom polju odabrani sveta�ki likovi ilustriraju sadr�aj osam Kristovih bla�enstava. Na cijelom podru�ju popre�ne la�e su motivi Posljednjeg suda. Na polju svetišta uprizoreno je otajstvo Euharistije.

Orgulje je 1933. gradio Hans Mauracher iz Salzburga. Obuhva�aju 59 registra, tri manuala sa po 58 tipki i pedal sa 30 tipki. Sistem prijenosa je elektropneumatski. Godine 1978. su temeljito obnovljene i imaju elektronski upravlja�ki mehanizam.

Tijekom agresorskih napada na Osijek 1991. i 1992., gotovo godinu dana iz dana u dan �upna crkva sv. Petra i Pavla, simbol katoli�kog puka Osijeka i okolice, sustavno je razaran. Ve� prvi projektili upu�eni na grad poga�aju upravo tu crkvu. Ukupan broj izravnih pogodaka je preko stotinu.

I pored svega, ovo je svetište tijekom ratnih strahota bilo mjestom hodo�aš�a vjernika i blagovanje Euharistije. Slu�ba Bo�ja ponekad se nije prekidala niti za vrijeme objave zra�ne ili op�e opasnosti. U tijeku su dugoro�ni radovi na obnovi ove crkve. Nadamo se da �e u skorom vremenu ona zasjati svojim punim sjajem.

Zanimljivost je da je Gospa od Uto�išta u Aljmašu svoje drugo mjesto progonstva našla u �upnoj crkvi sv.Petra i Pavla. Gospa je pred više od 1000 ljudi uvedena u crkvu, te tamo našla uto�ište do povratka u svoj dragi Aljmaš.

Izvor: svjetlozivota.blogspot.com

 
Crte� �upne crkve sv.Petra i Pavla

Pogled sprijeda	Pogled straga

Izvor: Hart.hr

Osje�ka katedrala na internetu
(kliknite na sliku da ju pove�ate - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)

Fotografije:  Internet; Osje�ki portali i forumi

Na internetu su dostupni i video prilozi:

Osje�ka katedrala - part 1

Osje�ka katedrala - part 2

Osje�ka katedrala - part 3

Sutra na portalu:
Prošlost u sadašnjosti: Od konjske �eljeznice do munjovoza
Osijek – Tramvaj nekad i sad

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, zmitar@gmx.net

Vezani �lanci:

Osijek - grad bogate povijesne i kulturne baštine

Dvorac Ma�kamama - Villa Ma�kamama (Katzenmutter) & Paulina Carolina Theresia Hermann

Villa Ma�kamama (Katzenmutter) und Paulina Carolina Theresia Hermann

Prof. dr. sc. Zlata �ivakovi�-Ker�e: Osijek