Upoznajmo Osijek:
PRO�LOST U SADA�NJOSTI:
OD KONJSKE �ELJEZNICE DO MUNJOVOZA
Tramvaj nekad i sad
Prije 125 godina Osijek je dobio tzv. gradsku konjsku �eljeznicu, odnosno tramvaj s konjskom vu�om, u vrijeme kada je grad imao nepunih dvadeset tisu�a stanovnika, i to kao prvi s tom blagodati tehnike u jugoisto�nom dijelu Europe.
U Osijeku gradski prijevoz putnika prema odre�enome voznome redu, tzv. omnibusima, odnosno nekom vrstom prete�e autobusa s konjskom vu�om i fijakerima, djeluje od davne 1850. godine. No gradsko poglavarstvo htjelo je 1868. uvesti tramvaj u gradski putni�ki promet, za što se obratilo tadašnjoj vrlo utjecajnoj društvenoj ustanovi, Trgova�ko-obrtni�koj komori, koja je zahtjev proslijedila vlastima. Ve� sljede�e 1869. godine Trgova�ko-obrtni�ka komora za Slavoniju dobila je od Namjesni�koga vije�a iz Zagreba (Ugarskoga ministarstva za javne radnje i komunikacije iz Budimpešte) dozvolu za predradnje kako bi se uvela konjska �eljeznica. Kada su kona�no bile obavljene sve pripremne radnje i pribavljene sve potrebne isprave i dozvole te nacrti ovjereni, pristupilo se po�etkom 1883. gradnji tramvajske pruge. Osijek je tada bio dug desetak kilometara, od zapada do istoka, a jednokolosije�na pruga izgra�ena je od crkve svetoga Roka, tadašnjom Dugom, a današnjom Strossmayerovom ulicom, preko tadašnjega Trga Khuena Hedervaryja, tj. današnjega Star�evi�evoga trga, do tadašnje tzv. remize, tj. kolnice i staja koje su se nalazile na mjestu današnje zgrade Gradske i sveu�ilišne knji�nice. Zgrada tramvajske pisarne, odnosno uprave tvrtke, nalazila se uzdu� tadašnje Csavrakove, tj. današnje Europske avenije, kolnica za tramvajska kola uzdu� prilaza Dravi, tj. današnjega Henglevoga šetališta, a staje za konje bile su iza pisarne paralelno s rijekom Dravom...
Preprezanje konja
Što se ti�e Tvr�e, pruga je prolazila današnjim Glavnim sokakom, tj. sadašnjom Kuha�evom ulicom, do isto�nih Carskih vrata, kroz gradske zidine te dalje tzv. donjogradskim drvoredom na mjestu današnje Hadrijanove ulice do donjogradskoga trga, gdje se zadnja postaja nalazila ispred ondašnjega donjogradskoga Casina, a današnjega Dje�jega kazališta Branka Mihaljevi�a.
Zanimljivo je da je pruga, širine samo 71 cm, bila jednokolosije�na s mjestimi�nim mimoilaznicama s dvojnim kolosijecima, na završnim postajama te na glavnome gornjogradskome trgu, kod “remize”, ispred parka, na glavnome tvr�anskome trgu, usred donjogradskoga drvoreda te kod gradske bolnice. Prostor izme�u tra�nica i po pola metra izvan njih bili su taracirani, tj. oblo�eni kamenim kockama, kao put kojim su hodali konji. Stajališta tramvaja na krajevima i na dva gradska trga bila su natkrivena i zatvorena, izgra�ena od drveta.
Zbog velike udaljenosti, odnosno du�ine pruge, postojala su mjesta za preprezanje konja, sa stajama ondje. Osim u “remizi” postojale su staje i pomo�ne kolnice unutar gospodarskoga dobrovoljnoga vatrogasnoga društva u Peja�evi�evoj ulici, s ulazom iz sadašnje Strossmayerove u Gornjem gradu te u Donjem gradu na mjestu današnjega donjogradskoga dobrovoljnoga vatrogasnoga društva. Propisana je bila i brzina kretanja od 110 do 125 metara na sat!
Širenje pru�ne mre�e
Tramvajska kola, otvorena i zatvorena, nabavljena su u tvornici tih vozila u Grazu. Ona zatvorena bila su trodijelna, s po jednim otvorenim i natkrivenim prostorom naprijed i odostrag te središnjim putni�kim zatvorenim dijelom. U njemu su se nalazila dva uzdu�na reda drvenih klupa za ukupno 16 putnika, u sredini prolaz, a stajanje je u po�etku bilo zabranjeno za vrijeme vo�nje. Na pobo�nim dijelovima bila su po tri prozora, a uzdu� kola daska po kojoj se kretao kondukter daju�i zvonom znak za polazak i stajanje. Zanimljivost je da je ko�ijaš u po�etku davao zvu�na upozorenja trubom, a od 1904. godine zvonom. Tramvajska kola vukla su uglavnom po dva konja, a ponekad i jedan, premda se na ve�ini starih fotografija vidi upregnut samo jedan konj.
Tramvajska kola kretala su se po tra�nicama koje su bile na sjevernoj strani ulica. Osim 15 putni�kih kola, Dioni�ko društvo za konjsku �eljeznicu imalo je i osam teretnih vagona te dva poštanska vagona koji su tako�er prometovali gradom prema potrebi. Ubrzo nakon izgradnje osnovnoga tramvajskoga pravca od zapada k istoku izgra�ene su i tzv. pobo�ne pruge. Prema nekim povijesnim izvorima 1889. godine, a prema drugima 1893., Osijek je dobio i nove pruge prema jugu... Putem do kolodvora tramvaji su vozili samo u vrijeme dolaska i odlaska vlakova, a prema Gradskome vrtu samo nedjeljom prije i poslije podne, za lijepoga vremena.
*****
Jedan od prvih konjušara i ko�ijaša gradske �eljeznice bio je izvjesni gospodin Andrija Hischenberger, koji je taj posao �asno radio pune 42 godine, koliko je konjski tramvaj prometovao našim gradom. Bio je on tada jedan od najcjenjenijih “tramvajaca” svoga doba. I kada je konjski tramvaj ukinut, nakon gotovo pola stolje�a, tra�io je da radi i pri novouspostavljenom prometu elektri�noga tramvaja, ali ondje za njega više nije bilo mjesta pa je napokon umirovljen.
Teretni tramvajski promet bila je rijetkost i jedinstvenost samo u Osijeku, jer se po�esto roba s kolodvora prevozila do tadašnje gradske luke teretnim tramvajskim kolima. Osim ondje, tramvajska pruga je postojala i uzdu� dravske obale, od Solarskoga trga do luke na današnjem Šeperovom šetalištu. Tako su u našem gradu osim tri redovite putni�ke linije tramvaja postojale i dvije povremene, teretne.
Izvor: Glas Slavonije, autor: Vlado PEST
*****
Majn tramvaj kumt! …ma, tos išun ti fiate!
Foto: Marijo Romuli�
Još 1884., Osijek je dobio tramvaj. Tako su Osje�ani ili kako i danas od milja sami sebe na starom dijalektu nazivaju, Essekeri, prvi u ju�nom dijelu Austro-ugarske u�ivali u tom dašku be�ke komocije. �ak je i boja tramvaja sve do prije nekoliko godina bila “be�ki” crvena, ka�u, prema velikoj �elji cara Franje Josipa. No tada, kao i danas, Osje�ani su dijelili još nešto s Be�anima – opuštenost. A ona se najbolje ogledala u osje�kom govoru, neodoljivo sli�nom onom be�kom. Kako ka�e i doga�aj u naslovu, kada se dva Essekera �ivo zapri�aju: “Moj tramvaj dolazi! …ma, to je ve� �etvrti!”.
Svi koji �ele do�ivjeti djeli� tog starog Osijeka i dalje imaju priliku.
*****
TURISTI�KI TRAMVAJ
Osje�ki turisti�ki tramvaj su obnovljena motorna kola elektri�nog tramvaja proizvo�a�a Škoda iz 1928. godine. Obnovljena su kola prva kola elektri�nog tramvaja, koja su 1928. godine došla u Osijek (kola broj 8 iz te serije). Prema našim saznanjima, to su i najstarija kola elektri�nog tramvaja koja su u izvornom stanju, bez ugradnje novih tehnologija, u prometu i to na podru�ju cijele Europe.
Naime, iako su se fijakeri kao redovno prijevozno sredstvo odr�ali sve do polovice dvadesetog stolje�a, Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka - u to vrijeme najve�eg hrvatskog grada, još je polovicom devetnaestog stolje�a nastojalo organizirati suvremeniji javni prijevoz putnika. 1883. godine taj je plan i ostvaren i osje�kim je ulicama prošao prvi konjski tramvaj u Hrvatskoj. Tadašnje dvije tramvajske linije povezivale su najudaljenije krajeve grada i za�ele sustav današnjeg gradskog prometa. �etrdesetak godina kasnije tramvaj na konjsku vu�u zamijenjen je, uslijed op�e elektrifikacije grada, elektri�nim tramvajem.
Jedina sa�uvana prikolica tog prvog osje�kog elektri�nog tramvaja sada je opet u potpunosti obnovljena i osposobljena za promet. Osje�kim ulicama tako kao prava atrakcija ponovno vozi tramvaj koji je Osje�anima �ivot �inio udobnijim i jednostavnijim još prije više od osam desetlje�a.Tramvaj je opremljen be�i�nim razglasom i s dva plazma ekrana. Odore voza�a i turisti�kog vodi�a replike su iz 1926. godine te su, kao i tramvajska kola, u funkciji turisti�kog razgledanja grada.
Vo�nja turisti�kog tramvaja za organizirane skupine posjetitelja mo�e se dogovoriti s GPP-om dok se u protokolarne i promid�bene svrhe vo�nja dogovara s Turisti�kom zajednicom grada Osijeka.
Izvor: Osijek.hr
*****
Španjolci, Vukovarci i osje�ki umirovljenici
oduševljeni turisti�kim tramvajem
To�no je deset sati. Kao i svake subote u ovo vrijeme i ovaj put, 16. kolovoza, voza� Zdravko �orak zvonom je ozna�io po�etak vo�nje turisti�kim tramvajem. Obnovljeni elektri�ni tramvaj s po�etka prošlog stolje�a ve� je od rujna 2006., osje�ka turisti�ka atrakcija.
Rezultat je to suradnje Turisti�ke zajednice Grada Osijeka i GPP-a. Od 1. srpnja turisti�ki tramvaj dobio je redovite, stalne termine vo�nji: svake subote od 10 do 13 sati, a polasci su svakih pola sata ispred hotela “Central”, na Trgu Ante Star�evi�a. A da zanimanje putnika postoji, uvjerili smo se i sami u subotu prijepodne.
Prvi putnici bili su �lanovi Sindikata umirovljenika grada Osijeka. Njih dvadesetak odlu�ilo je subotnje prijepodne zapo�eti vo�njom turisti�kim tramvajem. Od djelatnika GPP-a Ivice Saboli�a, ovaj put u ulozi konduktera, kupili su repliku stare vozne karte po cijeni od 20 kuna i provozali se od Trga Ante Star�evi�a do kru�nog toka na kri�anju �upanijske i Reisnerove, kolodvora, a zatim Radi�evom i Kapucinskom natrag do Trga. Za vo�nje turisti�ki vodi� Vlado Pest govorio im je o povijesti prometovanja tramvajem u Osijeku te o brojnim znamenitostima pokraj kojih se prolazi na toj ruti.
Nakon pola sata vodi� Pest i umirovljenici nastavili su pješice obilaziti grad, a turisti�ki tramvaj primio je nove putnike. Ovaj put bili su to strani turisti, a palicu turisti�kog vodi�a preuzela je Renata Zec. Njezino stru�no vodstvo na engleskom jeziku pohvalili su gosti iz Barcelone, Jaume Elias i Boye te njegova supruga Dolors Oller i Riera, koji su nam rekli da su prvi put u Hrvatskoj te da su Osijek i Valpovo odabrali za po�etak upoznavanja kontinentalnog dijela Hrvatske.
“Iako smo tek dva sata u Osijeku, dojmio nas se vaš grad. Ljudi su ljubazni, a turisti�ki tramvaj kao turisti�ka atrakcija odli�an je potez”, rekao je Jaume te dodao kako su još uvijek vidljive ratne rane na fasadama zgrada.
Nakon stranih gostiju još jedna vo�nja, ovaj put naših susjeda Vukovaraca. “Pro�itali smo jutros u 'Glasu Slavonije' da turisti�ki tramvaj vozi subotom i to je bio jedini razlog zbog kojega smo došli u Osijek. Ideja je izvrsna, a vo�njom smo zadovoljni, jer smo mnogo toga saznali o povijesti Osijeka”, ka�u Mirjana Miš�evi� i Dejan Štekovi� iz Vukovara. “Mnogo truda ulo�eno je da se ovaj tramvaj obnovi i osposobi za vo�nju. Sada je to jedna od specifi�nosti i obilje�ja našeg grada kao urbane cjeline”, ka�e Renata Zec.
Izvor: Glas Slavonije, autor: Vesna LATINOVI�
*****
OTVORENA IZLO�BA “125 GODINA OSJE�KE KONJSKE �ELJEZNICE”
AUTORA VLADE PESTA
Sentimentalna šetnja kroz dugu povijest osje�kog tramvaja...
U Old Bridge Pubu u Tvr�i otvorena je izlo�ba fotografija pod nazivom "125 godina polaska osje�ke konjske �eljeznice". Autor izlo�be je turisti�ki vodi� Vlado Pest, zaljubljenik u povijest Osijeka. Fotografije, njih 25, pri�aju zanimljivu pri�u o povijesti grada na Dravi, a poredane su onim redom kako je prometovao prvi osje�ki tramvaj, kojega su vukli konji.
- Osijekom je prvi tramvaj po�eo prometovati 10. rujna 1884. Bili smo tada prvi grad u Hrvatskoj, kao i jugoisto�nom dijelu Europe, koji je dobio to prijevozno sredstvo. U to su vrijeme tramvaje na konjsku vu�u imali samo veliki europski gradovi poput Pariza, Be�a, Londona i Budimpešte - rekao je na otvorenju Pest.
Posebnost je izlo�be što je autor predstavio 90 posto postoje�ih fotografija na temu starog tramvaja te realizirao prvu reprezentativnu tematsku izlo�bu. Kroz atraktivne fotografije iz privatnih zbirki Marina Topi�a, Ane Medvidovi�, Nikole Kosanovi�a, Dr�avnog arhiva, Muzeja Slavonije te iz vlastite arhive, kao i zanimljivog izlaganja, brojni posjetitelji saznali su mnogo o dugoj povijesti osje�ke konjske �eljeznice.
Izlo�bu je otvorio povjesni�ar, prof. Nikola Kosanovi�, bivši ravnatelj Muzeja Slavonije. “Ovo je vizualna pri�a i sentimentalna šetnja kroz povijest osje�kog tramvaja”, rekao je Kosanovi�. Gradona�elnik Krešimir Bubalo istaknuo je da je tramvaj osje�ki brend, a 125 godina tramvaja va�na obljetnica grada na Dravi. Izlo�ba �e biti otvorena do 25. rujna, a pokrovitelji su turisti�ke zajednice Grada i Osje�ko-baranjske �upanije.
Zanimljivosti o tramvaju |
| Izlo�bi je prethodila vo�nja turisti�kim tramvajem. “O vozilu su se brinuli vozar, kondukter i tramvajski redar, svi su bili uniformirani. Kola su do 1918. godine vozila lijevom stranom ulice. Imala su 16 sjede�ih mjesta, nitko nije smio stajati. Kretala su se brzinom od 7,5 km na sat, a konji su se mijenjali nakon dva sata vo�nje. Pruga je bila duga 4,5 km, od Rokove crkve do Dje�jeg kazališta. Prvi tramvaj vozio je 42 godine, zadnji put 1. travnja 1926. ”, ispri�ao je Pest. |
Izvor: Glas Slavonije, autor: Vesna LATINOVI�
*****
O osje�kom tramvaju i izlo�bi je bilo komentara na portalima i forumima (zeljeznice.net, osijek031.com, osijek-cro.com ...) pa donosimo komentar na portalu zeljeznice.net D. Novakovi�a o izlo�bi, a iza toga i niz fotografija s toga portala i raznih osje�kih foruma:
125 godina osje�ke konjske �eljeznice
Kako sam ve� najavio danas sam bio prisutan na otvorenju jedne nadasve zanimljive izlo�be fotografija (ili kako bi se to nekada reklo svjtlopisa) pove�ene 125 godišnjici polaska prvog osje�kog konjskog tramvaja. Izlo�bu je otvorio vitalni osje�ki profesor u mirovini Nikola Kosanovi�, jedan od rijetkih koji se vozio ovim tramvajima i gradona�elnik Bubalo.
Izlo�ene fotografije je bilo jako teško fotkati jer je prostor bio prili�no mra�an a ja baš nemam neki kvalitetan foti�. Od brda izlo�enih slika svega ovih par sam uspio pofotkati....
Slijede�i tekst je s pozivnice na izlo�bu, a autor je Vlado Pest, turisti�ki vodi� iz Osijeka:
Citat:
Prvi hrvatski tramvaj bila je osje�ka konjska �eljeznica koja je po�ela prometovati 10. rujna 1884 kao prva takva gradska �eljeznica u ovom jugoisto�nom dijelu Europe.
Usporedbe radi Zagreb je takvu konjsku �eljeznicu dobio tek sedam godina kasnije.
Osijek je ustrojen gradski prijevoz putnika imao još davne 1850. godine ko�ijama, a o tome svjedo�e isprave gradske uprave o uvjetima vo�nje gradskim fijakeristima. Ve� 1879. gradom po�inje voziti gradski „omnibus“, velika zatvorena putni�ka kola sa konjskom vu�om. Brzi razvitak grada i pove�anje broja stanovnika na oko 18.000 iziskivalo je osuvremenjavnje gradskog putni�kog prijevoza. Po uzoru na velike europske gradove koji su ve� imali tu blagodat od dr�avnih vlasti je zatra�ena i 1869. dobivena dopusnica za izgradnji konjske �eljeznice.
Nakon opse�nih priprema gradsko poglavarstvo 1883. godine osniva Dioni�ko društvo za izgradnju konjske �eljeznice koje je za nepunu godinu dana izgradilo 4,5 kilometra jednokolosje�ne pruge sa mimoilaznicama na krajevima i prometnijim postajama. Pruga je bila uskotra�na, razmak izme�u tra�nica je bio 71 cm, a izme�u tra�nica i pola metra pored njih bilo je „taracano“ kamenim kockama za prohodnost konjima. Pruga je bila gotova skoro �etiri mjeseca prije roka, a u me�uvremenu su nabavljena zatvorena kola du�ine 5 metara, širine 1,8 metara i visine 2,5 metra iz tvornice u Grazu. Kola su imala središnji zatvoreni putni�ki prostor sa 16 sjedala koliko je putnika smjelo biti u kolima, a na krajevima su bili otvoreni natkriveni prostori u kojima je bio ko�ijaš. Osim zatvorenih kola bilo je kasnije i otvorenih koja su imala osam kota�a samo pod i strop povezane nosivim stupovima, a putni�ki prostor bio je popunjen popre�nim klupama. Kako su svaka kola imala i konduktera on se kretao po uzdu�noj pobo�noj dasci. Ve� 1895. godine bilo je 15 putni�kih kola, 8 teretnih i 2 poštanska kola.
Prva remiza nalazila se na uglu današnje Europske avenije i Henglovog šetališta. Na mjestu današnje gradske knji�nice nalazila se upravna zgrada, okomito na nju na mjestu današnjeg kina Urania bila je kolnica sa radionicom, a iza upravne zgrade bila je staja za konje. Ta remiza uklonjena je 1904. godine radi gradnje novih ku�a, a zamjenile su je dotadašnje priru�ne pomo�ne staje i kolnice u vatrogasnim spremištima Donjeg i Gornjeg grada.
Konjska �eljeznica prometovala je od 6 do 21 sat od Rokove crkve Dugom ulicom (današnja Strossmayerova) do trga Khuena Hedervaryija (danas Trg A.Star�evi�a) zatim Kapucinskom do remize. Potom su kola vozila Chavrakovom ulicom (danas Europska avenija) pored pošte kroz Gornjogradski drvored i Pukovnijski vrt (danas Park kralja Tomislava) do Tvr�e. U tvr�u je ulazila kroz Valpova�ka vrata pa Glavnom ulicom (danas Kuha�eva) do tadašnje Trga Cara Franza Josepha (danas Trg Sv. Trojstva). Iz Tvr�e je pruga izlazila kroz Carska vrata, pored mosta, kroz Donjogradski drvored pored bolnice do Donjogradsko glavnog trga gdje je ispred prvotnog Casina (današnjeg dje�je kazalište) bila zadnja postaja.
Ve� nakon pet godina ukazala se potreba izgradnje tzv. pobo�nih pruga prema novoizgra�enim ju�nim dijelovima grada pa je od svibnja do kolovoza 1889 izgra�eno 3 km pruga. Prva od 1,5 km, od glavnog gradsko trga kroz �upanijsku ulicu, potom ulicom Adele Desaty (danas Hrvatske republike), kroz ondašnju kolodvorsku ulicu (danas Radi�evu) do �eljezni�kog kolodvora. Ondje je konjska �eljeznica prometovala danji i no�u po dva puta prije svakog dolaska i odlaska vlaka. Druga pobo�na pruga od 1,5 km vodila je od glavnog trga u Tvr�i tzv. Majurski drumom (današnja Trpimirova) do perivoja Gradski vrt kamo se prometovalo nedjeljom i blagdanom ili kada bi ondje bile priredbe.
Spomenutim prugama prometovala su putni�ka kola, no postojale su i dopunske pruge kojima su od Rokove crkve do ondašnjeg brodogradilišta i dijela luke isto�no od Solarskog trga uz obalu Drave, te od donjogradskog trga do še�erane po porebi prometovala teretna kola. Poštanska kola prometovala su od kolodvora do pošte prema potrebi.
Kola konjske �eljeznice kretala su se brzinom od 7,5 km na sat, vukla su ih ponekad dva a naj�eš�e jedan konj, najdu�e dva sata, nakon �ega su mjenjani u pri�uvnim stajama. Zanimljivo je bilo i mijenjanje smjerova premještanjme vu�nog postroja i preprezanjme konja na drugu stranu kola bez kru�nog okretanja.
S vremenom je konjska �eljeznica, taj naš prvi tramvaj bivao sve tromiji i sporiji pa su se pojavila ve� 1898. godine neka nastojanja za elektrifikacijom da bi se to ostvarilo tek 1926. godine tj. kako se to onda reklo uvo�enjem munjovoza.
Konjski tramvaj, je kao stari be�ar u pola jedan ujutro 1. travnja 1926. godine krenuo zadnji puta iz Donjeg grada u Gornji grad i nakon 42 godine prometovanja otišao u uspomenu.
Pojavila se tada u Osijeku i jedna pjesma, anonimnog osje�kog pjesnika. �ini mi se da je to jedina pjesma posve�ena tramvaju:
ZA OPROŠTAJ
Kroz godine duge strpljivo skromno
Kao valjan �ovjek što ne tra�i hvale
Slu�io je nama radosno i pomno
Prevozio umne, bogate i male
On je bio predmet mnogoj našoj šali,
Ali sada ipak osje�amo jasno,
Da gra�ani svi su cjeniti ga znali
Makar nitko to nije izrekao glasno.
Novo vrijeme ide, nove sile nosi
A nestade jedne starine Osijeka..
...i nehote jedna suza oko rosi.
Uzbu�enje neko novi tramvaj �eka.
U ve�eri meke da se trud zasladi
Osje�ki �e starci pri�at unu�adi
Glede� kako nove zgrade gradom ni�u
O tramvaju starom, kao neku pri�u.
*****
ZDENKO BRKI�, ZALJUBLJENIK U OSJE�KI TRAMVAJ I �UVAR USPOMENA IZ DJETINJSTVA KAD MU JE OTAC BIO VOZAR
Konjskim tramvajem vozili su se i siromašni i bogati
Radnici u Gradskom prijevozu putnika Osijek s dugogodišnjim sta�em znaju tajne tramvajskih šina, poznaju �udljivost putnika i to�ne polaske autobusa, ali pedesetdvogodišnji Zdenko Brki� s 26 godina rada u GPP-u je druk�iji "gepepeovac" - zaljubljenik u povijest osje�kog tramvaja, kojemu je, ka�e, "od malih nogu tata Otonn, rade�i �itav radni vijek u tramvaju, ugradio ljubav prema šinskim vozilima."
- Bio sam dje�ak kada sam mu na okretište nosio doru�ak pa sam se u�ivaju�i mogao provozati �ak jedan krug od Zelenog polja do Podgra�a! Poznavali su me i drugi voza�i i kod njih sam se uspio jedan krug "prošvercati". �ivjeli smo u Donjem gradu blizu tramvajske pruge, kazao je Zdenko na 139. Susretu ugode koji je na kraju 2004. godine priredila Uljudbena udruga "�uri polako", u povodu 120 godina organiziranog gradskog prijevoza u Osijeku. Bila je to prigoda za razgovor sa Zdenkom, in�enjerom graditeljstva koji je bio šef odr�avanja tramvajske pruge u GPP-u, vozio je tramvaj 1991. godine, a danas je stru�ni suradnik u Tehni�kom sektoru gdje, uz redovni posao, godinama skuplja arhivsku gra�u o javnom prijevozu u Osijeku i prošlosti grada kroz povijest tramvaja.
KONJSKIM TRAMVAJEM OD ROKOVE DO DONJEG GRADA
* Godine 1884. Osijek je imao organizirani javni gradski prijevoz sedam godina prije Zagreba i 15 godina prije Rijeke. Koji su po�eci organiziranog prijevoza konjskim tramvajem?
- Do kraja 19. stolje�a promet se odvijao zapre�nim kolima, gra�ani su se vozili u fijakerima, a onda su gradski oci po�eli razmišljati o organizaciji gradskog prijevoza. Grad je sklopio ugovor s ondašnjim koncesionarima organiziravši prijevoz na konjsku vu�u i 10. rujna 1884. godine krenuo je prvi konjski tramvaj na dionici dugoj šest kilometara. Tramvaj je vozio od kapelice sv. Roka u Gornjem gradu kroz Dugu ulicu (današnju Strossmayerovu), preko središta grada u Tvr�u do kazališta na današnjem Trgu bana J. Jela�i�a u Donjem gradu. Postojala je jednokolosje�na pruga na kojoj se odvijao promet u oba smjera i bilo je šest mimoilaznica.
* Kako je izgledao i koga je prevozio konjski tramvaj?
- To su bila kola s drvenim sjedalima u koja je stalo 25 do 30 putnika. Postojao je voza� - ko�ijaš i kondukter, i on je primao u kola samo onoliko putnika koliko je bilo sjede�ih mjesta jer je to tako propisano. Tramvaj je tada bio moderno prijevozno sredstvo u kojemu su se vozili stari i mladi, siromašni i bogati, a za njega se znalo izvan granica Osijeka.
* Tramvaji "spavaju" u remizi. Gdje su konji nekada no�ili?
- Postojale su štale na dvije lokacije u gradu; jedna je bila kod sadašnjeg kina Urania, a druga štala baš se nalazila na mjestu gdje su današnje GPP-ove radne prostorije.
"U MIROVINU" NAKON 42 GODINE
* Osijek je rastao i prijevoz je trebalo osuvremeniti. Kako?
- Grad se sve više razvijao, ja�ala je potreba za prijevoznim povezivanjem gradskih sredina tako da su ubrzo, nakon desetak godina, izgra�eni pobo�ni kolosijeci koji su se spajali na glavni kolosijek povezuju�i Novi grad - ju�ni dio od današnje Vukovarske gdje je bio Gradski vrt. Va�na je bila i pobo�na linija prema �eljezni�kom kolodvoru na kojoj je vozio "konjski kolodvorac". Konjski tramvaj mo�e se nazvati i konjska �eljeznica ili gradska �eljeznica, jer je vozila po gradu.
* Mo�e li se re�i da je Ma�kamama, kasnije Industrijska �etvrt, bila tramvajskom vezom povezana sa središtem?
- Da. Tra�nice su, tako�er, bile �eljezne, postojale su skretnice, kri�ališta kao i danas... Pukovnijski vrt je bio destinacija u koju je odlazila gospoda u šetnju s djecom nose�i suncobrane, kišobrane... Kola su bila zatvorena i otvorena, vozili su i fijakeri. Konjski je tramvaj vozio današnjom Trpimirovom ulicom preko Vijenca I. Meštrovi�a.
* Kada je konjski tramvaj zamijennjen elektri�nim?
- Vijek trajanja konjskog tramvaja bio je 42 godine kada ga je 12. prosinca 1926. godine zamijenio elektri�ni tramvaj.
* Razvojem Osijeka i dio Retfale je dobio tramvaj, kada?
- U Podgra�u (kod dvorca Peja�evi� u Retfali), bilo je okretište '53. godine, a '58. izgra�en je ju�ni kolosijek do Mlinske i '63. sjeverni za prometovanje prema zapadu. Tramvaji su imali drvene klupe, a vukli su ih škodini motori iz tadašnje �ehoslova�ke. U poduze�u su stolari i bravari izra�ivali metalne prikolice i opremali ih drvetom. Vozar je imao zvono koje je preko opruge aktivirao udarcem nogom zbog upozorenja osobama izvan vozila, dok je kondukter imao poteznicu, tzv. ko�ni kaiš, s kojim je voza�u davao znak za polazak.
* Kako ste u djetinjstvu do�ivljavali vo�nju tramvajem?
- Dok je tata vozio tramvaj morao sam se dr�ati za njegovu visoku stolicu, a i komande su bile visoko postavljene, da me ne bi bacilo u jednu ili drugu stranu, jer je vo�nja bila neudobna, zimi pogotovo. Zimi je, sje�am se, tata rano ujutro odlazio raditi u dugim dukser ga�ama ispod hla�a i s debelim �arapama, a u kolima je imao klompe sa slamom u kojima je grijao noge, dok je stajao na okretištu.
SPASIO BJEGUNCA IZ VOJARNE
* Godine '91. vi ste se iz "Zanatprometa" vratili GPP-u, prvoj ljubavi, da biste vozili tramvaj. Ho�ete li evocirati uspomenu na neku svoju ratnu pri�u?
- Da, u vrijeme rata imali smo glavnu obvezu da funkcionira gradski prijevoz po gradu i mi koji smo imali polo�eni ispit za voza�a tramvaja usko�ili smo u pomo� voza�ima, jer je veliki broj ljudi pobjegao, a moralo se pokrivati vozne redove. Vozio sam tramvaj kada je bilo najpotrebnije - u drugom polugodištu '91. godine. Prilikom prolaska tramvaja uz vojarnu, prekoputa KB Osijek, primjetio sam da vojnik stoji pored ograde i rukama nešto pokušava objasniti. Shvatio sam da �eli presko�iti ogradu i usko�iti u tramvaj. Stao sam na stajalištu, u vozilu je sjedilo desetak putnika koji nisu sku�ili zašto odmah ne kre�em i po�eli su se meškoljiti, pogotovo zato što su na igralištu stajali pincgaueri sa strojnicama okrenutim prema bolnici. Nije bilo ugodno sjediti ispred oru�ja. Mladi� je na zadnjem peronu uletio u tramvaj, skinuo bluzu s oprta�ima i ostao le�ati na podu, a ja sam opalio po "gasu". Nisam stao na idu�oj postaji nego tek na Trgu bana J. Jela�i�a. Vojnik je izletio pored crkvice Snje�ne Gospe prema policiji i nestao. Bio sam sretan što sam spasio mladi �ivot...
Izvor: Osje�ki portal festina-lente.hr, Autor: Nevenka ŠPOLJARI�
*****
Stari tramvaj pred osje�kom poštom
Novi tramvaj pred osje�kom poštom
Stari tramvaj u tadašnjoj Alexandrovoj, sada Kapucinskoj ulici
Novi tramvaj na istom mjestu u Kapucinskoj ulici
(4 gornje fotografije: Internet - LAMPAŠ8 – Frank Lampard)
Fotogalerija osje�kih tramvaja raznih epoha
(kliknite na sliku da ju pove�ate - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)
Tramvaji ošte�eni za vrijeme granatiranja Osijeka:
Izvor fotografija: uglavnom portal zeljeznice.net, a nešto malo i drugi portali
Uzdu� i poprijeko pretra�ivši internet, odabrao odgovaraju�e tekstove i fotografije
i za portal pripremio: Zvonimir Mitar, zmitar@gmx.net
Vezani �lanci:
PRVI HRVATSKI TRAMVAJ
�upna crkva sv. Petra i Pavla - Osje�ka "KATEDRALA"
(Na kraju ovog priloga na�i �ete linkove na niz predhodnih �lanaka o Osijeku!)
