U ju�erašnjem izdanju BiH-portala sarajevo-x.com autor A. Karad�a piše o bosanskom kralju Stjepanu Tvrtku I Kotromani�u. �lanak prenosimo doslovno, kako je napisan:
Godišnjica smrti
Kralj Tvrtko I Kotromani� bio je naš otac i mati
Ban i najslavniji bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromani� umro je na današnji dan prije 619 godina, 10. marta 1391. godine. Bio je sin Vladislava Kotromani�a i Jelene Šubi�, a bosanski ban bio je od 1353. do 1377. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je ro�ak Stjepan Dabiša.
Histori�ari za Kulina Bana ka�u da je stvorio bosansku dr�avu u pravom smislu i uveo je u Evropu, a Tvrtko I Kotromani� je taj koji je utvrdio, proširio i u�inio Bosnu, sve do pada pod osmansku vladavinu 1463. godine, jednom od napriznatijih dr�ava u ovom dijelu Evrope u politi�kom, ekonomskom i kulturnom pogledu.
Na prijestolje je došao kao petnaestogodišnjak, ali je bez obzira na godine bio izuzetno sposoban. Ve� kao mladi� morao je ulagati ogromne napore da sa�uva Bosnu od stranih vojski. U tadašnje vrijeme, jedan od najve�ih neprijatelja je bila Ugarska kraljevina koja je �eljela da se dokopa bosanskih rudnika. Tvrtko I dugo je uspješno odolijevao ugarskim napadima, pa je Ugarska slala istovremeno po dvije vojske na Bosnu, ali je vojska na �elu sa Tvrtkom I uspjevala da odoli napadima i obrani Bosnu.
Nakon što je uspješno odolijevao napadima, Tvrtko I je shvatio da i sam mora po�i u protivnapad, pa je krenuo u napad prema današnjoj Crnoj Gori i osvojio sve do Kotora. Zatim je krenuo prema Srbiji i osvojio današnji Sand�ak kada se proglasio kraljem Srbije. Njegova titula pokazuje osnov po kojem je postavio legitimno pravo na upra�njenu srpsku krunu: kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.
„Bio je toliko politi�ki mo�an da ga je vode�a evropska pomorska sila, Mleta�ka republika upisala u zlatnu knjigu po�asnih gra�ana svoje republike. Dugo nije bio �enjen, pa su mu svi evropski dvorovi nudili svoje princeze za �enu �ele�i da se na taj na�in orode sa bosanskom dinastijom Kotromani�a“, govorio je o mo�i prvog bosanskog kralja za naš portal prof. dr. Enver Imamovi�. Tvrtko I se 1374. godine o�enio ugarskom princezom Dorotejom, k�erkom vidinskog bugarskog cara Sracimira.
Imamovi� je podsjetio na njegovu povezanost i sa hrvatskom i sa srpskom dinastijom, podsjetivši da je bosanka vojska zbog svoje snage u�estvovala i u Kosovskom boju.
„Kada je sultan Murat napao Srbiju, tadašnji knez Lazar moli kralja Tvrtka da mu pomogne. Tvrtko I je poslao vojsku na �elu sa vojvodom Vlatkom Vukovi�em Kosa�om koji je u�estvovao u toj bici. Treba ista�i da je samo bosanska vojska na lijevom krilu odnijela pobjedu na Bajazitovom vojskom“, kazao je prof. dr. Imamovi�.
Poslije bitke na Kosovu Tvrtko, kao pobjednik, poja�ava pritisak na Dalmaciju, tako da su mu se 1390. godine pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik i ostrva Bra�, Hvar i Kor�ula. U intitulaciji se nakon toga naziva kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja.
O ekonomskoj mo�i tadašnje bosanske kraljevine mo�da najbolje svjedo�i zlatnik koji je kovao Tvrtko I, a koji je bio �etiri puta ve�i od zlatnika osmanske imperije. Zlatnik je ima 24 karata, bio je širok �etiri centimetra i te�ak 16 grama.
„Na jednoj strani je bio grb Kraljevstva bosanskog, sa šest ljiljana i kraj njega još dva ljiljana, a sa druge strane propeti lav, kao simbol mo�i bosanskog kraljevstva“, rekao je prof. dr. Imamovi�.
Iako danas zvu�i gotovo nevjerovatno, tadašnja bosanska dr�ava bila je jedna od ekonomski najmo�nijih evropskih zemalja, jer je raspolagala ogromnim rudnim nalazištima zlata, srebra, bakra, olova i �eljeza.
„U Evropi je u tadašnje vrijeme vladala �e� za zlatom i srebrom koje se iz Bosne izvozilo u tonama. Dnevno je odlazilo po tristo konja u karavanu sa 100 kila na jednom tovaru po lukama gdje su ih �ekali specijalni jedrenjaci koji su srebro vozili na Siciliju, Aleksandriju, Bejrut i Veneciju. Jedan zapis govori da je Tvrtko davao i po 16.000 dukata za jedan prsten što dovoljno govori o njegovom bogatstvu“, istakao je Imamovi�.
Za kraj je prof. dr. Imamovi�, govore�i o njegovom historijskom zna�aju rekao da je Tvrtko I Kotromani� naš otac i mati baš kao i Kulin Ban.
„O tome se rijetko pri�a, ali treba govoriti o tome kakvi smo bili i kakvi mo�emo biti samo kad bi bili slo�ni“, poru�io je istaknuti histori�ar.
Izvor: BiH-portal sarajevo-x.com, A. Karad�a
