Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Krešimir Mišak:

DOSTA JE

Prije par dana sam se probudio ujutro i pomislio: Dosta je.

Dosta smo im tolerirali da nas bombardiraju krizama, ratovima, neizvjesnoš�u, strahom od klimatskih promjena ili gladi, strahom od nuklearnog rata, pandemijama…Kako u koje vrijeme. Sje�a li se itko nekog vremena kda je sve bilo u redu? Kad nije bilo problema, nestašica, politi�ki eksplozivnih situacija?

Ja ne.

Ro�en sam 1972. i dobro se sje�am kako sam sa dvanaest godina osje�ao pravu istinsku prpu i u�as zbog mogu�eg nulearnog sukoba, što je tada bilo u modi. U nekim danima sam osje�ao istiski u�as i od nuklearnog rata i od smrti. Zamišljaju�i kako je to �udno kad �ovjek nestane pa onda nestane cijeli svijet. Bar za njega, kao da je okrutno izba�en iz igre. Pa zar je to nešto o �emu bi djeca trebala razmišljati?

O nuklearnom ratu se tih godina pri�alo po svuda, filmovi su se snimali na tu temu. Danas ih više nema. Danas su druge teme na tapeti, ali filing je isti. Neizvjesnost i strah, to dvoje prevladava. Kontinuitet krize je, u svijetu koji ja pamtim, a pogotovo ovoj bli�oj okolici – neprekidan. Pa kako to mo�e biti? Ne vidim oko sebe ljude koji bi to htjeli niti koji to stvaraju.

Kako sam došao do svog slavnog „Dosta“? Pa, sve je po�elo tako što smo s našim dobrim frendom Darkom, urednikom Nexusa i Svjetlosti, otišli na apsolutno nevjerojatno dobre sir i vrhnje u Gabrovicu na �umberku. On je bio pod dojmom broja koji je upravo dovršavao pa nam je pri�ao o tzv. „morgellonima“. To je nekakva �udna bolest koju ima ve� šezdeset tisu�a Amerikanaca, ako sam dobro zapamtio, a simptomi su bolesti osje�aj kao da ti nekakv mali kukci gmi�u ispod ko�e i grizu te. No, bolest je nemogu�e detektirati konvencionalnim sredstvima, pa je doktori uglavnom smatraju psihijatrijskim poreme�ajem. No, oni koji je imaju, naravno, smatraju da je rije� o pravoj bolesti i �ak su neka tkiva dana na analizu i tu su polu�eni neki rezultati. Ne znam baš puno o tome, novi broj još nije izašao, a to je bio prvi put da sam �uo za to, ali bacio sam danas pogled u Wikipediju o tome, jer je ona dosta solidan izvor generalnih informacija (doduše, �esto prezentiranih na temelju koncvencionalnog pogleda na svijet).

No, Darko je na te morgellone (o kojima smo poslije raspravljali je li to neka umjetno stvorena tehnologija ili što) došao jer je rekao da mu se zbio sinkronicitet – bio je s prijateljem na Krku i pri�ao mu o toj temi, kad se neki mještanin sa strane uklju�io i rekao da netko od njegovun ima tu bolest ili tako nešto, zaboravio sam detalje.

Tako�er, na Krku su susreli tog p�elara koji ih je podsjetio na pri�u koja je prije par godina bila novinski hit, a sad je više nitko ne spominje – a to je nestanak p�ela. No, iako to više nitko ne spominej, p�ela nema. Taj �ovjek je rekao da se �etrdeset godina bavi p�elarstvom i da p�ele jednostavno nestaju. Navodno su u Sjevernoj Americi skoro potpuno nestale. Tako�er im je ispri�ao i da se na Krku pojavila neka nova biljka, koju je nazvao terminator. Ubrzano se širi i uništava svo ostalo bilje. Dogovorili smo se da za neki od slijede�ih brojkva Nexusa svakako treba istra�iti tu pri�u.

Onda nas je razgovor doveo do knjige „Korporatizam“ jednog ameri�kog profesora (koja uskoro izlazi i na hrvatskom) koji je napisao da su tri glavne razine udara na ljude: cijepljenje, codex alimentarius i chemtrailovi. U knjizi je opisao kako je ameri�ka vojska dobila slu�beno odobrenje da mo�e zaprašivati svioje stanovištvo u svrhu „borbe protiv terorizma“, a ako me sje�anje ne vara, onaj kongresnik Denis Kuchinich je �ak u kongresu postavljao pitanja o chemtrailovima i mahao s nekim papirima o tome, ali ubrzo je, nakon prijetnji, zamuknuo.

Zaklju�ili smo da je Elita ionako ve� sasvim jasno i odavno pokazala da joj je cilj promijeniti biosferu i preuzeti potpunu kontrolu nad njom. Ako ne vjerujete, pro�itajte knjigu Jeffa Smitha „Sjeme obmane“, koja ni po jednom slovu ne spada u nekim tako omrznuti �anr takozvane „teorije urote“. Osim toga, ni planovi o depopulaciji svijeta nisu novi.

Kissinger je još kao Nixonov savjetnik stvorio prvu slu�benu strategiju populacije kao dio slu�bene ameri�ke vanjske politike. Ime dokumenta je „Memorandum o istra�ivanju nacionalne sigurnosti MSSN 200“. U njemu se ka�e da je slu�bena politika SAD-a kontrola populacije u zemljama u razvoju Tre�eg svijeta. To je naslov, naputci su puno konkretniji, a rije� je o smajenju populacije (kako bezazlen naziv) u trinaest najve�ih zemalja Tre�eg svijeta. Kada je predsjednik Ford 1975. potpisao dokument, to je postala slu�bena ameri�ka vanjska politika. Još 1950-tih je John D. Rockfeller III u Portoriku izveo masovni eksperiment sterilizacije �ena u fertilnoj dobi. To su bile siromašne, neuke zemlje i nisu imale pojma što oni rade s njima. Grupa Comite Pro Vida de Mexico otkrila je, negdje 1970-tiho, da je SZO, u sklopu masovnog cijepljenje protiv tetanusa (no to je bolest inficiranja zahr�alim �avlom, ne masovna epidemija!) u Nikaragvi i Meksiku odabrala samo �ene u fertilnoj dobi izme�u 14 i 55 godina. Cjepiva su sadr�avala egzoti�nu kemijsku supstancu koja je uzrokovala da �ene u drugom stanju spontano pobace. Sjetimo se i spermicidnog GMO-kukuruza, patentiranog prije koju godinu, kojega je razotkrio William Engdahl u knjizi „Sjeme uništenja”.

Potra�ite si na netu slike Harryja Odlfileda snimljene PIP-kamerom. Mo�da na�ete one koje sam ja prije neki dan vidio na snimci njegova predavanja. Ta kamera i pripadaju�i softver omogu�uju da se vide tokovi do sad nevidjive energije znane kao ki. Po prvi put sve je snimljeno, akupunkturni meridijani, �akre…. No, i bez nje, još tehnologijom Kirlianove fotogafije, snimljeno je ono što je Oldfield pokazivao na predavanjima. Naime, posotoji nešto što se zove „fantomski list“. Kad Kirlianovom fotografijom poka�ete list, oko njega se vidi sjaj. Kad maknete list, kamera svjedeno mo�e snimiti njegov sjaj, otisak. To je neka vrste njegovog energetskog otiska. Isto se dobiva kad se snima organski uzgojena hrana. No, kad snimate plod koji nije organski uzgojeni i kad ga maknete, pa opet slkate – iza njega ne ostaje „fantomski otisak“. Kao da u toj biljci nema nikakve �ivotne energije.

Takva je hrana za nas predvi�ena Codexom Alimentariusom.

Pogledajte ovo:

radioaktivna-pasta-za-zube

Smiješno, je l' da? Ho�e li se jednog dana naši potomci smijati pasti za zube koja sadr�i fluor?

A pogledajte ove napitke:

picture1

Flašica Bayerovog Heroina. Izme�u 1890 i 1910 heroin se prodavao kao neškodljiva zamjena za morfij. Tako�er se prepisivao djeci sa jakim kašljem.

picture2

Metkalfijevo vino od koke je bilo jedno od mnogih vina sa kokainom u prodaji.
�inilo je ljude „sretnim“, a preporu�alo se protiv neuralgije, nesanice, depresije, itd.

picture3

Marijanijevo vino (1875) je bilo najpoznatije vino od koke tog vremena. Papa Leo XIII je uvijek kod sebe imao jednu bocu ovog vina. Papa je proizvo�a�a ovog vina, An�ena Marijanija, odlikovao Vatikanskom zlatnom medaljom.

picture4

Proizvod kompanije Maltin iz New Yorka. Savjetuje se da se pije puna �aša uz ili poslije svakog obroka. Djeca piju pola �aše.

picture5
Inhalator za lije�enje astme sa opijumom

picture6

Antisepti�ke dra�eje sa kokainom (1900)
Koristi se za ubla�avavanje nadra�aja �drijela, protiv kašlja i promuklosti.
Savjetuje se da ih koriste glumci, pjeva�i, u�itelji i sve�enici koji bi trebali koristiti ove tablete kako bi sa�uvali svoj glas.

picture7

Kokain tablete za zubobolju
Bile su vrlo tra�en proizvod koji su roditelji tako�er davali i djeci. Kako ka�e tadašnji reklamni slogan: nisu samo osloba�ale od bola, �inile su djecu veselijom.

picture8

Kokain tablete za zubobolju
Bile su vrlo tra�en proizvod koji su roditelji tako�er davali i djeci . Kako ka�e tadašnji reklamni slogan: nisu samo osloba�ale od bola, �inile su djecu veselijom.

Smiješno, je l' da?

Ho�e li se jednog dana naši potomci ovako smijati današnjim napitcima na kojima piše „light“, a sadr�e otrov (zasla�iva�) aspartam?

Pri�a ne završava kod hrane. Sjetimo se se tehnologija koje su nudili Viktor Schauberger i Wilhelm Reich, a koje su se temeljile upravo na pravim prirodnim zakonitostiuma i tako�er na razumijevanju onoga što �u nazvati ki, a Reich je nazvao orgonom. No, radovi i jednog drugog su završili kako su završili, što na loma�i, što neprihva�anjem. Na �ivotu ih je dr�ao tek entuzijazam nekoliko pojedinaca, pa to znanje ipak nije izgubljeno.

Jednostavno re�eno, izme�u nas i �ivotno podr�avaju�ih stvari i tehnologija spuštena je �eljezna zavjesa. O tim ljudima neuki ljudi danas pri�aju s podsmijehom, a da pri tom nisu niti pet minuta potrošili da razmisle i sami provjere ima li tu ne�ega ili nema.

I kakva je to uo�e „znanost“ koja ne uzima u obzir svijest (uostalom, pomo�u svijesti percipiramo svijet, a ako ne znamo prirodu perceptivnog aparata, pa kako mo�emo biti tako sigurni u ono što nas u�e), ve� je smatra tek biokemijskim nusproduktom tvari? One tvari koja, dokazano je, �ini tek 4 posto ukupne materije u svemiru, kad se uzmu u obzir sve galaksije i sve �estice uop�e. Ostalo je nazvano tamnom energijom ili tamnom tvari. Njema�ki znanstvenik Klaus Volkamer objavio je desetke istra�ivanja i pokusa koji su pokazali da je baš to ono što se zvalo ki, da je baš to ta energetsko-informacijskaa struktura iz koje sve proizlazi, koju se mo�e izmjeriti, koja je sposobna pohranjivati i vra�ati informacije. Ali iz onog vi�enja stvarnosti s po�etka odlomka izašli su darvnizama i ekonomske znansti i �uda moderne medicine i sva sila drugih nepotpunih ili la�nih ili neefikasnih koncepata.

Potom je Darko ispri�ao kako mu je nedavno došao jedan njegov prevoditelj sav blijed. Ina�e je to predivan de�ko �iji su starci lije�nici pa zato baš on �esto prevodi medicinske teme kojih je Nexus prepun. A blijed je bio jer je došao s pri�om o tome da se radi na prijedlogu nekog zakona o porezu na nekretnine i da tamo piše da �e se sve nekretnine oporezvati godišnje s jedan posto njihove vrijednosti. Izra�unao je kvadraturu ku�e svojih roditelja i procijenio da �e dio mjeseci raditi samo za taj porez. Dakle, za stan vrijedan 100 000 eura godišnji bi porez bio 1000 eura.

Naravno, ta je informacija neprovjerena, dogovorili smo se da �emo je istra�iti. Na internetu o tome nisam našao ništa, i mogu�e je da je ponešto krivo interpretirano, ali i da �emo tek �uti za to. (Nazvao sam jednog dobrog prijatelja iz jedne stranke, koji me nedavno zamolio da ga opsrkbljujem jansim i sa�etim argumentima protiv Europske unije, da ga pitam i ka�em o tome. U razgvoru mi je rekao da je nedavno na nekoj 25. ili 35. strani novina u donjem uglu pro�itao mali �lan�i� u kojem je pisalo da �e se porez na vikendice pove�ati devet puta. Korak po korak do sre�e)

Zaklju�ili smo, na siru i vrhnju, da stvar nije u novcu nego u kontroli i širenju nesigurnosti. Jer ta pri�a o porezu dovela nas je do druge teme. Naime, ono što Hrvatsku ( i neke druge dr�ave) još uvek razlikuje od, prije svega anglosaksonskih zemalja, a onda i nekih drugih europskih zemalja, jest to što ovdje – zahvaljuju�i komunisti�koj prošlosti – ima puno ljudi koji su vlasnici stanova u kojima �ive. To je rijetko spominjan, ali zna�ajan podatak koji ima veze i sa stupnjem slobode.

Nisu rijetke pri�e o tome kako je lako u Ameici postati klošar. Jedne sekunde su yuppie i imaš super ku�u, druge sekunde te kriza pomete i ostaneš bez posla, a vrlo brzo i bez ku�e. Ostaje ti samo klupa ili kontejner (s obzirom na to da su u tim zemljama i obiteljske veze relativno slabije nego naše). Darko nam je ispri�ao svoje iskustvo kad je prije puno godina dao otkaz u Sportskim novosdtima i napravio prvu firmu koja baš nije išla. Ukratko, bio je tortalno dekintiran. Ali nije mogao propasti – jer je imao svoj vlastiti jednosobni stan. Mogao je oti�o kod mame na ru�ak, prijatelj bi mu dao pedeset kuna, baka sto kuna, mogli su mu ugasiti i struju, ali kad bi nave�er došao u svoj vlastiti stan, osje�ao bi se kao �ovjek. Njegovim rije�im, mogao je re�i „ne„ �ivotu, ako je htio. Što je u tom trenutku �ivota i u�inio. Bez kakvih posljedica. Bez opasnosti da se probudi u kontejneru.

Kakom efikasno ljude-vlasnike uvaliti u taj kontejner-model? Pa za po�etak, lupimo im godišnji porez na nekretninu.

Naravno, i te se stvari s vlasništvom kod nas mijenjaju, krediti za stanove su normalna stvar kao i drugdje, i sve �e više stvari i�i u smjeru toga, sve manje �e toga na vagi biti na strani komunisti�kog zale�a.

Sli�na je pri�a s obrazovanjem. Zašto ono ne bi bilo besplatno? Nisam �uo ni jedan razlog za to. Zar �ovjek od po�etka radnog vijeka mora biti du�an banci? Ali sam zato primijetio da nitko baš nije izvještavao o demonstracijama austrijskih studenata na temu, koje su se zbile u jeku trajanja hrvatskih demonstracija na istu temu. Šteta, jer bi te vijesti napravile sinergiju i pokazale da nezadovoljstvo zapravo treba imat status pandemije, a ne svinsjka gripa.

Pa sam onda nedavno kod staraca u razgovoru došao na temu maraka i pregledao neke njegove filatelisti�ke albume. U jednom od njih je bila kompletna kolekcija maraka iz NDH. A na nekima od njih je pisalo „Rat udru�ene Evrope na istoku“ ili tako nekako. Pa su bile slike hrvatskih vojnika na Donu i Staljingradu, a na tre�oj marki prikaz hrvatskog mornara na Azovkom moru….Drugi dan sam otvorio novine i naletio na vijest o hrvatskim vojnicima u Afganistanu. SVe isto. Rat udru�ene Europe na nekom drugom istoku. �emu smo tamo i mi? Nije bilo dosta saznanje kako su završili hrvatski vojnici koji su poslani da se bore u ime „Udru�ene europe“ i za o�uvanje europskih kulturnih vrijednosti protiv komunisti�kog nebeprijatelja u Drugom svjestkom ratu? Ne zovu neki autori, poput Jima Marrsa, bez razloga novi svjetski poredak �etvrtim Reichom.

Ali izraz Reich tako podsje�a na totalitarizam?

Podsje�a i na EU.

Kad smo ve� kod toga, zašto po cijelom Zagrebu vise zastave EU iz zastavu RH? Pa još nas nisu okupirali, koliko ja znam.

I zašto se uop�e vode pristupni pregovori prije nego što se napravio referendum da li uop�e �elimo u EU? Smrdi na politiku gotovog �ina.

I zašto se uvijek govori „kad u�emo u EU“, a ne „ako u�emo“?

Podsjetimo se (iz komentara na jedan post):

- EU nije zastupni�ka demokracija;
- Premijeri zemalja-�lanica kojima su njihove stranke dale vlast �ine Vije�e EU;
- Vije�e EU odabire predsjednika EU komisije;
- Predsjednik EU komisije sam odabire �lanove EU komisije ( Vlade EU );
- Jedino EU komisija predla�e i provodi zakone u EU;
- Zakone za EU komisiju stvara 3000 radnih grupa birokrata za koje nitko ne glasa i nitko ne zna tko su;
- U EU mo�ete glasati samo kako bi izabrali zastupnika pri EU parlamentu. A zakone odobrava Vije�e Ministara;
- EU parlament nema pravo veta na zakone, nema pravo donositi – ni predlagati zakone u EU:
- Vaši EU zastupnici mogu samo raspravljati o ve� predlo�enim zakonima i davati svoje mišljenje o njima;
- S Lisabonskim sporazumom EU postaje federalna dr�ava i njeni zakoni su jedini zakoni;
- U toj EU – tvrtke iz siromašnijih zemalja mogu obavljati poslove u bogatijim zemljama pla�aju�i svoje radnike koliko ih pla�aju u domovini;.
- U toj EU vas npr. V. Britanija mo�e optu�iti za terorizam bez ikakvih dokaza i iz HR �e vas morati izru�iti u britanski zatvor gdje mo�ete ostati zato�eni i do 4 godine bez da vam se pro�ita optu�nica;.
- EU �e imati jednog vo�u – europskog predsjednika;
- Europski predsjednik se – NE IZABIRE - i njega postavlja EU Komisija;
- itd….

Obratimo sad pa�nju samo na ove to�ke:
- U EU mo�ete glasati samo kako bi izabrali zastupnika pri EU parlamentu. A zakone odobrava Vije�e Ministara;
- EU parlament nema pravo veta na zakone, nema pravo donositi – ni predlagati zakone u EU:
- Vaši EU zastupnici mogu samo raspravljati o ve� predlo�enim zakonima i davati svoje mišljenje o njima

Pa pogledajmo što piše u dokumentu koji su zastupnici u hrvatskom saboru dali predsjedniku hrvatskoga sabora, s naslovom: “Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske” u listopadu 2009.(To su odradili Zoran Milanovi�, Ivo Josipovi�, Neven Mimica, Ingrid Anti�evi� Marinovi�, Josip Leko, Milanka Opa�i�, Gvozden Flego, Marija Lugari�, Boris Šprem, Vesna Pusi�, Goran Beus Richembergh, Damir Kajin i Marin Brkari�).

Evo nekih slatkih dijelova tog dokumenta:
Pravna osnova �lanstva i prijenos ustavnih ovlasti (�lanak 141.a)

Navedeni su ciljevi i vrijednosti europskog zajedništva koje Hrvatska prihva�a kao temelj �lanstva u EU. Njima se izra�ava misao da Republika Hrvatska ne pristupa bilo kakvoj organizaciji, ve� upravo takvoj koja štuje i štiti navedene vrijednosti i na njima se zasniva. �lanstvo u EU zahtijeva da se na zajedni�ke institucije prenesu odre�ene ustavne ovlasti, kako je propisano �lankom 139. i 140. Ustava. EU je organizacija ograni�enih ovlasti (DA, JAKO SU OGRANI�ENE, NITKO IH NE NADZIRE U DONOŠENJU ZAKONA, A NJIHOVI ZAKONI NADJA�AVAJU SVE LOKALNE ZAKONE) i ima samo one ovlasti koje su na nju Osniva�kim ugovorima i njihovim izmjenama i dopunama prenijele dr�ave �lanice. Ovaj �lanak relevantan je i za budu�e izmjene i dopune ugovornog okvira EU. Kada Republika Hrvatska bude dr�ava �lanica, za izmjene ugovornog okvira ne�e biti potrebno provoditi postupak propisan �lankom 141. Ustava (referendum), ve� samo postupak propisan �lankom 139. Ustava (potvr�ivanje u Hrvatskome saboru). (DAKLE, SAMO SE MORAŠ SLO�ITI S ONIM ŠTO JE NARE�ENO)

2. Sudjelovanje u institucijama Europske unije (�lanak 141.b)
U �lanku 141. b pojašnjava se demokratska dimenzija EU. Dio ustavnih ovlasti prenosi se na europske institucije, a navodi se da se demokratsko na�elo osigurava u Europskom parlamentu.(U ONOM PARLAMENTU KOJI NE DONOSI ZAKONE NITI DAJE VLADU. JAK PARLAMENT)

�lanak 141.b
Gra�ani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskome parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika odlu�uju o stvarima iz njegove nadle�nosti(A NADLE�NOST JE - DAVANJE MIŠLJENJA, EUROPSKI PARLAMENT NEMA NIKAKVU ZAKONODAVNU NI IZVRŠNU FUNKCIJU).

4. PRAVO GRA�ANA EUROPSKE UNIJE
�lanak 141.d
- pravo podnošenja peticija Europskome parlamentu, (ONOM ISTOM KOJI NE DONOSI ZAKONI NITI MO�E NA NJIH UTJECATI) ….

3. Pravo Europske unije
(�lanak 141.c)
Ovim �lankom ure�uje se zaštita subjektivnih prava gra�ana pred hrvatskim sudovima. Rije� je o “izravnom u�inku” prava EU, što je jedna od temeljnih karakteristika toga prava, pa hrvatski sudovi imaju obvezu primjene prava EU. Pravo EU je dio nacionalnog pravnog poretka i sudovi su obvezni suditi primjenjuju�i ga, s tim da, ako je norma nacionalnog prava suprotna normi prava EU, nacionalni sud mora izuzeti od primjene nacionalnu pravnu normu i izravno primijeniti normu prava EU. Dr�avna tijela, tijela jedinica lokalne i podru�ne ( regionalne ) samouprave te pravne osobe s
javnim ovlastima tako�er izravno primjenjuju pravo EU. (OVDJE NEŠTO GADNO SMRDI)

Puno bih zahvalio “hrvatskim” zastupnicima na njihovom radu.

Zbog svih tih dojmova koje sam skupio u par dana, a koje sam vam ovako nabacao i predstavio (ali tako su mi dolazili), jednog jutra sam se probudio i pomislio: „Dosta je“. Ali to nije bila tek misao, bila je to odluka, uvjerenje, ne znam kako bi to nazvao.

Dosta smo ih tolerirali, te la�ljivce, dosta smo se ustru�uvali nešto re�i da nas neki „autoritet“ uhva�en u zamku sukoba interesa ili pak zamku potpuno pogrešnih informacija koje se provla�e desetlje�ima ne bi sasjekao. Dosta smo šutjeli i pronalazili „racionalna“ objašenjenja i dopuštali da nas kao ovce vuku iz krize u krizu , iz rata u rat, dr�e�i nas stalno u nekom strahu i neizvjesnosti.

Potpuno nepotrebno – prostora ima za sve, novca ima za sve, hrane ima za sve, umo�eni smo u svemirsku informacijsku strukturu koja nas ve�e u naše vlastite misli, a znate i samo kakve su one u ve�ini slu�ajeva. Ali uvijek su takve jer su izazvane vanjskih poticajima, vijestima u novinama i na telki i svom silom drugih tu�ih iskustava, iskustava koja nismo pro�ivjeli, ali �ivimo na temelju njih, na temelju tog malog izbora što su nam svjestki dirigirani mediji ubacili u um.

Prije par dana u nekim je doma�im novinama bilo zanimljivo istra�ivanje koje je govorilo odnosu onoga što su ljudi do�ivjeli i onoga što misle. Konkretno, rije� je bila o korupciji. Nemojte me dr�ati za svaku brjku, ali smisao je bio ovaj. Recimo, 60 posto Kosovara je na svojoj ko�i do�ivjelo korupciju (u smislu da su morali dati mito), ali samo 30 posto njih misle da �ive u korumpiranoj dr�avi. S druge strane, samo 8 posto Hrvata (ta je brojka to�na , nju sam zapamtio) je moralo dati mito zbog be�ega, a �ak preko 60 posto nas smatra da �ivi u korumpiranoj dr�avi.

�ekaj malo? Zna�i, osim ovih osam posto, ostali imaju mišlejnje stvoreno na temelju vijesti, a ne vlastitog iskustva?

Pa da, razmišljao sam, ja nikad u �ivotu nisam ni za što dao mito, �ak ni policajcu, niti sam ga primio. Otkud mi obraz da govorim da �ivim u korpuporanoj zemlji i time zapravo vrije�am sve te ljude koji me nikad nisu tra�ili mit. I zašto bih uop�e �ivio tu�a iskustva? Hrvatska koju ja znam nije puna korumpiranih ljudi nego ljubaznih ljudi koji ti �ele pomio�i – bez ikakvog mita. To su moja iskustva.

Stvarno - dosta je. Prazne ordinacije za cijepljenje najbolje pokazuju kako to ispadne kad svi ka�u „ne“.

Nemojte misliti da je to nemogu�e. Daniel Estulin u knjizi o Bilderberzima pri�a kako je to bilo kad su se 1996. okupili u Kanadi, u Torontu, s namjerom da rasture tu dr�avu tako što �e Quebec proglasiti otcijepljenje, i onda da je pripoje Americi. I prvi put do�ivjeli veliki poraz. Pro�itajte si i sami, oko stranice broj 22 u knjizi. Uglavnom, informacije su isplivale van. Kad su glavni distributeri vijesti po�eli provjeravati te informacije putem vlastitih privatnih i dr�avnih izvora postalo je jasno da su dru�ba Bilderberg i Novi svjetski poredak odlu�ili nemilosrdno raskomadati Kanadu, jednu od najbogatijih zemalja na svijetu. Trebali su ipak znati da – kada se na kocki na�e njihova osobna sloboda – nikakva koli�ina vlasni�kog udjela u sredstvima priop�avanja ne�e sprije�iti tajnice, redaktore, pisce �lanaka, istra�iva�ke novinare, pa �ak i rukovodno osoblje kanadskih televizijskih, radijskih i tiskanih medija da razglase istinu javnosti na znanje. Interes za izvještavanje bio je tako veliki da je jedan od pomo�nih reportera �uo Kissingera kako urla na kanadskog premijera Jeana Chretiena neka ga vrag nosi ako mu ovo netko zezne.

Znam da ve�ina ljudi za ve�inu stvari koje sam spominjao u ovom tekstu nije niti �ula. �ak niti svi �itatelji ovog bloga, koje o�igledno na neki na�in zanimaju ove teme, ne vjeruju da se neke od tih stvari doista zbivaju. Ja svaki tre�i dan iznad Zagreba i �umberka slikam chemtrailove, ali ipak me ve�ina ljudi koje pitam jesu li �uli za chemtrailove (recimo, prijatelje u bendu ili kolege na televiziji) bijelo gleda jer nisu nikad ni �uli za njih. Kao ni za Bilderberge i njihove djelatnosti. Kao i za skrivenu povijest EU. Kao još za sto stvari.

Ali kad se jednog jutra milijardu ljudi probudi s onim istim osje�ajem nevezanosti i bolokura koji sam spomeneuo na po�etku i ka�e „Dosta je“, samo �emo, poput nekog diva stresti ramenima, a ovi sitni i nezadovoljeni nametnici �e jednostavno odletjeti u Nedo�iju.

Ne znam kako �e biti poslije, ali barem �emo biti gospodari svoje stvarnosti.

Kakvi smo, tako �e nam tada i biti. A ja sam po tom pitanju optimist.

Izvor: blog.vecernji.hr / Mišak blog, Krešimir Mišak

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.