Upoznajmo Osijek i Osje�ane:
Essekeri:
Josip Juraj Strossmayer
Ime: Josip Juraj Strossmayer
Ro�en: 4.II.1815., Osijek, Hrvatska
Preminuo: 8.V.1905., �akovo, Hrvatska
Podru�je: Religija i filozofija
Klju�ne godine:
1815.: ro�en u Osijeku
1825. - 1831.: polazi gimnaziju u Osijeku
1831.- 1832.: studira u �akovu
1834.- 1837.: studira u Pešti
1838.: zare�en u �akovu
1838.: mlada misa u Osijeku
1838.- 1840.: kapelan u Petrovaradinu
1840.- 1842.: studira u Be�u
1842.- 1847.: sveu�ilišni profesor i dvorski kapelan u Be�u
1850.: imenovan za biskupa
1850.: ustoli�en u �akovu za biskupa �akova�ko-srijemskog
1859.: postaje rimski konte i asistent papinskog prijestolja
1861.- 1862.: veliki �upan
1866.- 1882.: gradnja katedrale u �akovu
1866.- 1900.: gradnja �upne crkve sv. Petra i Pavla u Osijeku
1867.: govor na otvaranju JAZU
1868.: svoju zbirku umjetnina poklanja JAZU
1869.- 1870.: Vatikanski koncil �uveni govor protiv dogme o papinskoj nepogrešivosti
1874.: otvaranje Sveu�ilišta u Zagrebu
1884.: otvaranje Galerije slika starih majstora
1900.: posvetio konkatedralu u Osijeku
1905.: umro u �akovu
1815. godina. Napoleon se vra�a u Francunsku iz izgnanstva na otoku Elbi. Još jednom pokušava pokoriti Europu, no gubi odlu�uju�u bitku kod Waterlooa i završava njegova epoha. U Be�u svjetski dr�avnici raspravljaju o politi�koj situaciji na velikom kongresu. Amiši dolaze u Sjevernu Ameriku, a britanski misionari pristi�u na Novi Zeland. Umire Robert Fulton, izumitelj parobroda, a svijet napušta i Lady Hamilton, ljubavnica admirala Nelsona. Ra�a se budu�i gospodar novog svjetskog poretka, Otto von Bismarck.
4. velja�e iste godine u Osijeku na svijet dolaze bra�a blizanci, Josip i Juraj. Jedan od njih ubrzo �e umrijeti, a roditelji ne�e biti sigurni o kojem se djetetu radi. Pre�ivjeli blizanac od tog trenutka nosi imena obojice bra�e. Josip Juraj. Obiteljskog prezimena – Strossmayer.
Pri�a o blizancima nikad nije potvr�ena, no za ono razdoblje smrt novoro�en�ati nije bila nikakva novost. Ili svijet jednostavno u tom trenutku nije bio spreman za dva genija u rangu biskupa Strossmayera. Ono što je sigurno i potvr�eno u povijesnim spisima jest da se tog dana rodio budu�i biskup, jedna od najkontroverznijih li�nosti iz novije hrvatske povijesti.
Od milja su ga njegovi sugra�ani nazivali – Štroco. U gradu na Dravi završio je pu�ku školu, a ovdje je provodio i svoje gimnazijske dane. U obli�njem gradi�u, �akovu, krenuo je na studij bogoslovije, a završio ga je u Budimpešti i Be�u. Radoznalom mladi�u ovo nije bilo dovoljno, te je ve� kao 20-godišnjak doktorirao filozofiju.
Za jednog od ravnatelja carskog zavoga svetog Augustina u Be�u i dvorskog kapelana imenovan je 1847. godine. Na ovaj na�in otvoren mu je put u javno i politi�ko djelovanje Be�a i cijele Austro-Ugarske Monarhije. Na prijedlog tadašnjeg hrvatskog bana, Josipa Jela�i�a, car Franjo Josip I imenovao ga je bosansko-�akova�kim i srijemskim biskupom. Od 1850. do svoje smrti, 55 godina kasnije, Strossmayer ostaje na toj funkciji.
Strossmayerova kulturna i politi�ka djelatnost oduvijek je stavljana u prvi plan, a inspirirana je idejom jugoslavizma, integracijskom idejom koju je formirao zajadno s Franjom Ra�kim. Stvaranje ju�noslavenske dr�ave, koja �e objediniti Hrvate, Slovence, Srbe i Bugare, za njega je bila stvar budu�nosti. Taj se cilj mogao ostvariti, smatrao je biskup, tek kad ju�noslavenski narodi steknu politi�ku samostalnost ili autonomiju. S Ra�kim je shvatio da se hrvatske zemlje trebaju prvo ujediniti, a tek je onda mogu�e okupljanje ju�nih Slavena oko Hrvatske u sklopu Austrougarske monarhije, te oko Srbije i Crne Gore izvan monarhijskih granica.
Kao promicatelj ideje jugoslavenstva, biskup Strossmayer je odigrao zna�ajnu ulogu u osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, prete�e današnjeg HAZU-a. Zalagao se za uvo�enje hrvatskog jezika u administraciju i škole.
Mnogi povijesni�ari u prvi plan stavljaju njegovo politi�ko djelovanje, sasvim nepravedno ga optu�uju�i za zanemarivanje crkvene uloge. Izgradnja katedrale u �akovu, te niza crkava po biskupiji opovrgavaju njegove kriti�are. Slavni biskup otvorio je i Dje�a�ko sjemenište u Osijeku, pokrenuo biskupijski glasnik, te obnovio svetišta u Petrovaradinu, Aljmašu i Ila�i.
Izgradnja takozvane „osje�ke katedrale“, �upne crkve svetih Petra i Pavla tako�er je zasluga biskupa Strossmayera. On je uvidio kako stara crkva, sagra�ena još u 18. stolje�u, nije dovoljna za potrebe vjernika Gornjeg grada. Ideje o gradnji nove crkve javile su se još 1866. godine, no gradnja je po�ela tek 1894. kad je prikupljen novac. Nova crkva završena je 1898. godine.
Na vatikanskom koncilu u Rimu, odr�anom 1869. i 1870. godine, Strossmayer se pokazao kao jedan od najglasnijih protivnika neograni�ene papinske vlasti. Slavni trosatni govor protiv dogme o papinoj nepogrešivosti istakuno ga je i kao velikog govornika. Papa ga je tom prilikom pohvalio jer iznimno dobo govori latinski jezik.
Strossmayerov jugoslavizam proistekao je, izme�u ostalog, i iz ideje o krš�anskom jedinstvu. Biskupski �ivot obilje�ilo je i njegovo nastojanje sjedinjenja pravoslavnih crkava s katoli�kom crkvom. Taj rad temeljio je na zajedni�koj duhovnoj baštini svetih �irila i Metoda.
Strossmayer je bio i veliki zaljubljenik u slikarstvo, a svoju je bogatu zbirku poklonio Akademiji.
Danas ime biskupa Strossmayera nosi osje�ko Sveu�ilište, �ime je pridan zna�aj njegovoj ulozi u obrazovanju. Nekadašnja Duga ulica, ina�e najdulja u Osijeku, tako�er nosi biskupovo ime. Njegova bista krasi rondel velikana.
Galerija slika:
Izvor: Portal Essekeri
Za portal odabrao i pripremio: zm
