Mir du�a osje�kih na groblju Svete Ane,
spomenici �uvaju sje�anja na pro�lost...
PO�IVALIŠTE VELIKANA: KOJI SU POZNATI, UGLEDNI I SLAVNI OSJE�ANI POKOPANI NA OSJE�KOM GRADSKOM GROBLJU, �IME SU I KAKVIM DJELIMA ZADU�ILI SVOJ GRAD I KOLIKO IH SE DANAS SJE�AMO I POZNAJEMO NJIHOVU OSTAVŠTINU
Iza �ovjeka ostaju djela, ve�a, manja, za korištenje, za dobrobit, za sje�anja, a onda i sam �ovjek ode u sje�anje. Što su djela ve�a, i sje�anja su ve�a. Ali i za �ovjeka koji je ostavio nas i djela ostaju djela onih koje su ostavili iza sebe, djela �ivih za svoje pokojnike, ona nadgrobna. Upravo na grobovima pokojnika mo�e se spoznati obi�aje, uljudbu, imovno stanje, na�in opho�enja prema pokojnicima, na�in opho�enja prema �ivima, ukus, strast, mo� i još mnogo toga. Stoga su vje�na po�ivališta ujedno odraz �ivota upokojenih, kao i onih ostalih iza njih. Gotovo svako naselje �ivih ima i svoje ostavilište pokojnika, a na�in postupanja s pokojnicima i njihovo odlaganje je odraz odre�enih uljudbenih navika odre�ene skupine ljudi u odre�enim krajevima i vremenima.
Naši su pokojnici svoje vje�no po�ivalište našli na grobljima ukapanjem ili polaganjem u grobnice. Ta mjesta su nam uvijek iznova zanimljiva i privla�na. Privla�e nas mnoga djela mnogih znanih i neznanih ljudi iz naše sadašnje ili bivše okolice. Mjesta su to gdje se rado sje�amo svojih bli�njih i dragih, gdje im na razne na�ine odajemo po�ast i izra�avamo zahvalnost ili gdje se jednostavno samo prošetamo poneseni raspolo�enjem. Šetati grobljem zna�i šetati prošloš�u kroz djela �ivih. Mnoga su groblja u našem gradu gdje zasigurno imamo na svakom po nekoga dragoga ili poznatoga koji nas je zauvijek napustio, a ostavio nam mnogo toga u sje�anju. I Groblje svete Ane, jedno do triju gornjogradskih grobalja, mjesto je gdje mo�emo sresti na nadgrobnim oznakama imena mnogih poznatih sebi, ali i drugima, gdje mo�emo iz pisanija na nadgrobnim spomenicima spoznati mnoge istine, ali i upoznati rije�i poznatih i mudrih, gdje jednostavno mo�emo prepoznati i spoznati mnogo toga o našem gradu, njegovoj prošlosti i sadašnjosti. Na Groblju svete Ane u nešto više od �etvrt stolje�a postojanja pokopano je stotinjak tisu�a ljudi, Osje�ana, gostiju, došljaka pa i prolaznika, poznatih, ali i nepoznatih.
Tu su svoje zadnje po�ivalište našli i mnogi zaslu�nici našega grada koje valja ovdje spomenuti, a ondje svakako bar nekada i posjetiti pa sebe podsjetiti na njih i njihova djela, ali i razmisliti tko �e nekada pohoditi i naša po�ivališta
GILMING, HENGL, MALIN, NEUMAN...
Ve� na ulazu u groblje nalazi se neobi�no nadgrobno kameno obilje�je od ravnoga kamena. Po�ivalište je to osje�ke velikaške i bogataške obitelji Gilming koji su svome gradu ostavili mnogo toga. Upravo usred Groblja svete Ane ostavili su nam još 1857. godine veliki mramorni kri� na sje�anje na sve pokojnike, ovdje i drugdje. Ostavili su na obiteljskoj grobnici i jedno od najljepših kiparskih djela u Osijeku, kameni kip Isusa, koji je izradio veliki kipar Kršini�. Do rata bio je ondje, a ve� petnaest godina kip se nalazi u Muzeju Slavonije jer ga je trebalo obnoviti, no i zbog spora izme�u nasljednika kipara i grada. Kiparevi nasljednici tra�e kip natrag, iako je on kupoprodajom nabavljen, što im se osporava, a i stoga što se ne mo�e izraditi novi prema predlošku jer je kamenolom iz kojega je za kip kamen nabavljen davno zatvoren.
U toj grobnici svoje po�ivalište pronašao je 1961. godine i dr. Vjekoslav Hengl, ugledni osje�ki odvjetnik i svojevremeno gradona�elnik našega grada. Svakako treba spomenuti da je taj gospodin za vjen�ani dar od tasta i tašte dobio golemu obiteljsku ku�u, danas jednu od najljepših secesijskih pala�a u kojoj je danas smještena Gradska i sveu�ilišna knji�nica.
Nedaleko od groba nekadašnjeg gradona�elnika Hengla nalazi se i grob njegovoga sljedbenika u gradskome poglavarstvu, gradona�elnika Vladimira Malina. I on je bio osje�ki gradona�elnik izme�u dva svjetska rata, a ostavio je iza sebe našem gradu brojna zdanja, od kojih je najzna�ajnije ono Sokolskoga doma, što je i do danas ostala jedna od najreprezentativnijih javnih pala�a grada. Iako veliki graditelj, o�ito se nije pronašao u fotelji gradona�elnika pa si je sam oduzeo �ivot 1935. u svome gradona�elni�kome uredu, u zgradi nekadašnjega gradskoga poglavarstva, a današnjega Muzeja Slavonije. Kako je gospodin Malin ostavio iza sebe znamenite gra�evine, tako je njemu izra�en, tako�er od kamena, znameniti spomenik tipa ruskoga socrealizma koji je tada bio u modi. Geometrija zgrada prenesena je i na ravnine i geometrijski izgled njegova nadgrobnoga spomenika dostojnoga velikoga �ovjeka.
I tre�i osje�ki gradona�elnik, dr. Dragutin Neuman pokopan je nedaleko od spomenute gospode, istina nešto prije njih, što se vidi izdaleka po stilu gradnje spomenika. Veliki spomenik u stilu gr�kih hramova resi okolicu rimokatoli�ke grobljanske crkve nedaleko koje je grob toga velikana našega grada. Dr. Neuman bio je ugledni odvjetnik, gradona�elnik, saborski zastupnik i �ovjek zaslu�an za mnoga gradska zdanja koja mi danas imamo u Osijeku. U nekadašnjoj obiteljskoj vili odvjetnika Neumana nalazi se danas Galerija likovnih umjetnosti, a plo�a na njoj podsje�a nas na toga velikana grada, ali i Hrvatske.
ŠEPER, REISNER, PILLER, KNITTEL...
U prednjem, tj. isto�nome dijelu groblja nedaleko od glavnoga ulaza nalazi se mnoštvo grobova osje�kih tvorni�ara koji su svojom poduzetnoš�u i marom uspjeli od Osijeka krajem devetnaestoga stolje�a i po�etkom dvadesetoga stvoriti najindustrijaliziraniji grad Hrvatske. Tu su gotovo redom pokopani vlasnici osje�kih tvornica, od kojih mnogih više nema, sa svojim obiteljima. Veliki nadgrobni spomenici u obliku obeliska, kakve je bilo moderno graditi upravo na prijelazu iz pretprošloga u prošlo stolje�e, podsje�aju nas na gosp. Šepera, vlasnika osje�ke pivovare, gosp. Reisnera osnivatelja i vlasnika tvornice �igica, obitelji Blau nekadašnjih vlasnika osje�koga Casina, a kasnije hotela Psunj te suvlasnika zgrade gradskoga kazališta, danas HNK. I vlasnici tvornice keksa, popularne keksare, obitelj Piller ima tu svoje posljednje po�ivalište, a tu je i gospo�a Karolina Piller po kojoj je naša keksara dobila i svoje prvobitno ime. Jedan crni obelisk fotografijom na porculanu odaje nam tajnu grobnice obitelji Knittel. Upravo ta umjetni�ka fotografija na porculanu jedne od �lanica obitelji kazuje nam da je ondje pokopan i prvi osje�ki majstor fotografije, gospodin Knittel.
DESZATY, HORVAT, MODESTO...
U dijelu groblja iza kapele svete Ane treba svakako posjetiti grob velike osje�ke dobrotvorke Adele Deszaty, udovice poznatoga osje�koga ljekarnika. Gosp. Deszaty imao je ljekarnu u ulici koja je nekada nosila ime po supruzi Adeli, koja je nakon njegove smrti sve lijekove iz ljekarni razdijelila osje�koj sirotinji. Upravo ju je dobro�instvo, ali i poprili�no bogatstvo stajalo �ivota jer je ubijena iz koristoljublja. Danas obelisk od nekada bijeloga kamena njezine obitelji resi veliki kri� od keramike s cvjetnim motivom, najvjerojatnije rad poznate pe�uške kerami�ke tvornice Zolnay. Nedaleko od grofice Deszaty nalazi se još nekoliko grobova znamenitih Osje�ana.
Najprije valja pogledati skromni kameni kri� u dnu �ijega postolja je ime Josipa Horvata, sve�enika. Upravo on bio je �upnik dviju osje�kih crkava svetih Petra i Pavla, stare u kojoj je on slu�io posljednju misu 14. travnja 1894., a nakon šest godina gradnje i nove tzv. katedrale u kojoj je zajedno s tadašnjim našim biskupom, mons. dr. Josipom Jurjem Strossmayerom suslavio prvu svetu misu 20. svibnja 1920. godine. Upravo je on bio nadglednik radova gradnje nove velike crkve kao biskupski namjesnik za taj posao. Velikan, a opet skroman za �ivota, kakvo mu je i posljednje po�ivalište.
Nedaleko od njega i crkve sv. Ane su i grobovi naših osje�kih redovnica i redovnika kapucina. Upravo je grobnica kapucina jedna od rijetkih koja je izvan njihove crkve i samostana. A u njoj nam je po�etkom ove godine ukopan svima znani otac Modesto, sijedi star�i�, sijede bradice, koji je, iako u poodmakloj �ivotnoj dobi, vrlo �ivahno i znala�ki porazgovarao s prolaznicima ispred kapucinske crkve, a mnogima je bio i savjetnik i tješitelj.
Izvor: Glas Slavonije, autor Vlado PEST
PS:
Ne tako davno, na primjer 2006. godine, na groblju Svete Ane bio je organiziran obilazak grobova znamenitih pokojnih Osje�ana, bilo je upozoreno na umjetni�ka nadgrobna djela poznatih umjetnika, ali je i odata po�ast svim pokojnicima na tom osje�kom groblju. Vodi� ovog prigodnog razgledavanja za Dan mrtvih bio je Vlado Pest, turisti�ki vodi�, a cijeli je doga�aj bio pod pokroviteljstvom Turisti�ke zajednice grada Osijeka i uz suglasnost tvrtke Ukop. Neznam je li to bio samo jednokratni doga�aj ili je s tim nastavljeno i idu�ih godina?
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani �lanci:
Essekeri: Josip Juraj Strossmayer
Od konjske �eljeznice do munjovoza - Tramvaj nekad i sad
