Jesu li �vicarci ukrali Heidi od Nijemaca?
Naslovnica knjige Johanne Spyri
Prema teoriji i otkri�ima jednog njema�kog germanista, Heidi nema samo literarnu majku nego i literarnog oca. Štoviše, on tvrdi da je Johanna Spyri „ukrala“ pri�u o djevoj�ici iz Alpa.
Tko ne zna Heidi? Slatka okrugla djevoj�ica rumenih obraš�i�a ve� je odavno zaštitni znak Švicarske. Ona simbolizira vrli, zdravi, idili�ni alpski svijet i za mnoge u inozemstvu je upravo ona prva asocijacija na Švicarsku. Kao majka tog lika je dosad, bez dvojbi, slovila Johanna Spyri. 1880. godine je stvorila Heidi, kao u transu: u samo �etiri tjedna, u nekom genijalnom napadu inspiracije, kako se vjerovalo, napisala je svoju prvu knjigu o Heidi. Tako se vjerovalo dosad. Dok nije došao Peter Büttner. Taj 30-godišnji germanist tvrdi, naime, da je pravo mjesto ro�enja Heidi Mülheim an der Ruhr, gradi� u Rurskoj oblasti.
Prvo Adelaide pa onda Heidi
Heidi je obišla svijet, i kao igrani...
Büttner istra�uje knji�evnost iz doba bidermajera i veliki je poznavatelj opusa Johanne Spyri. Ni njemu nikada nije palo na pamet da švicarska spisateljica nije sama izmislila svoj popularni lik, sve dok nije nabasao na ostavštinu Hermanna Adama von Kampa, u�itelja i pjesnika iz Mülheima. On je 1830. godine, 50 godina prije Johanne Spyri, napisao pri�u za djecu s naslovom „Adelaide - djevoj�ica iz Alpa“. Naletivši sasvim slu�ajno na spomenutu pri�u, a u potrazi za ilustracijama iz tog vremena, Büttner se odmah sjetio Heidi i odlu�io pro�itati par redaka Kampovog teksta.
„Jasno je tko je od koga kopirao“
Büttner se nije zaustavio samo na par redaka. Nastavio je dalje �itati i našao zaprepaš�uju�e sli�nosti sa slavnom pri�om o maloj Švicarki. I Adelaide �ivi s djedom u Alpama, i ona mora napustiti svoje voljene planine i oti�i u tu�inu gdje kod jedne fine gra�anske obitelji mora voditi �ivot kakav joj uop�e ne odgovara. Ali nije samo ta osnovna fabula zajedni�ka djelima nepoznatog Nijemca iz Rurske oblasti i slavne Švicarke, nego i pojedine klju�ne scene u pri�i poput one kada je Heidi u Frankfurtu osjetila sna�nu nostalgiju vidjevši sliku švicarskih planina. Velike sli�nosti njema�ki germanist nalazi i u jeziku, izboru rije�i, opisa. Büttner smatra da se iz toga mo�e izvu�i samo jedan zaklju�ak: s obzirom da je Kampov tekst objavljen 1830., a Spyri je prvu pri�u o Heidi napisala �itavu jednu generaciju kasnije, jasno je tko je od koga kopirao.
Istina završila u vatri?
...i kao animirani film, i to u raznim uprizorenjima
Zanimljivo je, naravno, kako na ovu teoriju reagira Švicarska, dosad neupitna domovina slatke Heidi. Najuglednija švicarska biografkinja Johanne Spyri Regine Schindler ka�e kako sama nikada nije naišla na ime Kampa, ali da mora priznati da je vrlo mogu�e da je Spyri poznavala njegovu pri�u s obzirom da je imala tri godine kada je bila objavljena, te da je �ivjela u ku�i u kojoj se puno �italo. Radi li se dakle o nesvjesnom preuzimanju ili pak mo�da o �istom plagijatu? Stru�njakinja za Spyri Schindler tvrdi kako se ne mo�e re�i da je Spyri jednostavno prepisala Kampovu pri�u, jer, mo�da ima nekih motiva koji su preuzeti, ali se ni to ne mo�e sa sigurnoš�u ustvrditi.
Germanist Büttner druk�ijeg je mišljenja: on ka�e da je Spyri sigurno poznavala Kampov tekst i da je iz njega izvukla sve što joj je trebalo „kao iz Bo�i�ne guske“. Od same autorice, na �alost ništa ne mo�emo saznati. Ona je sve svoje bilješke prije smrti bacila u vatru s objašnjenjem da se sve što se o njoj treba znati mo�e na�i u njezinim knjigama.
Autor: 3sat / agencije / dd
Odg. urednica: Marijana Ljubi�i�
Izvor: Nacional.hr
PS:
Heidi se, naravno, izvodi i kao kazališna predstava:
Jedna od najpoznatijih Švicarki u Osijeku
