Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Glamour zagreba�ke vinoteke "Bornstein"
- povodom 20. obljetnice djelovanja -

Zagreba�ku vinoteku „Bornstein“osnovali su gospodin Vladimir Boroši�i njegova supruga Slavica 1990. godine. Vinoteka je utemeljena u vili obitelji Boroši� na Pantov�aku 9 - koju sad vodi Vladimirova starija k�i gospo�a Jana Boroši�-Kušlan. Potkraj 90-tih god. XX. st. Vinoteka zapo�inje djelovati i u interijeru kurije kanoni�kog dvora na zagreba�kom Kaptolu 19 u domu pokojnog msgr. �ure Kokše(1922. – 1998.) pomo�nog zagreba�kog biskupa, dr. bogoslovlja, poliglota, pisca, i pasioniranog donatora na planu promicanja znanosti i umjetnosti – koji je bio jedna od naju�enijih osoba hrvatske Katoli�ke crkve u 20. stolje�u. Povodom jubilarne 20. obljetnice Vinoteke, gospodin Vladimir Boroši�i gospo�a Jana Boroši�-Kušlandarovali su �itateljstvu Hrvatskog internet portala Švicarske ovaj interview:

- msgr. dr. �uro Kokša- 
contessa Du Barry-

* Gospodine Boroši�, karizmati�na francuska contessa Du Barry (1743. – 1793. god.) djeluje u ozra�ju Vaše vinoteke „Bornstein“. Otkrijte �itateljstvu ovu zna�ajku?
- Contessa Du Barry djeluje u ozra�ju vinoteke „Bornstein“ jer ono - po �emu je brend vinoteke „Bornstein“ i dan danas prepoznatljiv, jeste nesvakidašnje i atipi�no trgovanje vinima. Budu�i da se u svim glasovitim svjetskim vinotekama na policama mogu na�i - uz vino, i vinu primjereni sadr�aji – bilo teku�ih ili lokalnih i internacionalnih gastro-delicija, koji s vinom �ine jednu cjelinu. Mi smo se nakon niza godina eksperimentiranja s hrvatskim proizvodima po�etkom 2009. god. odlu�ili na iskorak i vinsku ponudu proširiti adekvatnim vinu primjerenim gastro sadr�ajima francuske Manufakture „Countess Du Barry“, koja se smatra jednom od najozbiljnijih francuskih proizvo�a�a vrhunskih delikatesa. S ovako proširenom ponudom, zagreba�ka vinoteka „Bornstein“ postala je prva u ovom dijelu Europe.

* Kvalitetno vino ljude razgaljuje, ali i lije�i. Recite kako vino lije�i ljude?
-  Iz davninskih spisa mo�emo doznati da kvalitetno vino zaista i lije�i – ne samo dušu, nego se koristi i u medicini zahvaljuju�i svom kemijskom sastavu. O tome postoji opse�na medicinska literatura o na�inima lije�enja i receptima, koji se definitivno rabe i u suvremenoj medicinskoj praksi na Zapadu. Temeljem vinskih iskustava u Lijepoj Našoj i Francuskoj, mogu re�i: da je suvisla, ograni�ena, i razumna konzumacija vina, zaista dobra i korisna za ljudsko zdravlje – primjerice za funkciju organa probave, i krvo�ilnog sustava.

'Imali smo nepogrešiv osje�aj kada treba prerasti iz prekupca u instituciju'
Vladimir Boroši�, vlasnik vinoteke Bornstein
- Vladimir Boroši� u vinoteki „Bornstein“ - 
- gosp. Boroši� na zg. Špici -    

* Vinska tradicija vezuje se i s hrvatskim turizmom. Glede re�enog odlazite li i u inozemstvo?
- U inozemstvu �esto gostujem radi informiranja o iskustvima na planu eno-gastro trendova,  i vinskog turizma.

* Recite Vaš djelatni�ki curriculum?
- Nakon studija arheologije i povijesti na Sveu�ilištu u Zagrebu, u vrijeme bivše Jugoslavije bio sam na dosta visokim politi�kim funkcijama, pa sam s mojom obitelji kra�e vrijeme �ivio �ak i u Beogradu. Potkraj 80-tih godina definitivno smo se vratili u Zagreb, a u jesen 1990. god. moja supruga i ja otvorili smo prvu privatnu Vinoteku na prostoru Lijepe Naše. Otvoriti novu stranicu u vinskoj pri�i iz 1990. god. - kada su u trgovanju vinom pojmovi: privatnog poduzetništva i privatnog vinogradara kod nas bili nešto sasvim novo, u to je vrijeme bila za to potrebita i hrabrost, ali - bio je to i izazov.
Kako je u relevantnim vinskim zemljama tradicija bavljenja vinom u pojedinim tvrtkama stara 10, 12, pa �ak i 15 generacija, kada gosti iz inozemstva posjete moju Vinoteku i kad mi priop�e: Vi ste dakle prvi u vinskom poslu?   budu iznena�eni kad im ka�em: O … da, naša tradicija stara je 20. god.  Kako je tradicija moje Vinoteke najdu�a, u R. Hrvatskoj, danas mnogi ka�u: da je za 20. god. djelovanja moja Vinoteka utrla putove promicanja vinske kulture u Hrvata.

* Gospo�o Boroši�-Kušlan, Vi ste diplomirali povijest umjetnosti i talijanski jezik, a sada vodite ovu krasnu vinoteku na Pantov�aku. Što Vas je motiviralo na ovaj posao, koji izvrsno obavljate?
- Kako se moja mla�a sestra Dina odlu�ila raditi marketinški posao u drugoj tvrtki, ja sam se opredjelila za posao u obiteljskoj firmi glede mara naše Vinoteke za promid�bu kulture vina, i kulture stola, ali i ostalih umjetnosti, koje �e u bliskoj budu�nosti okruniti dizajn, te glammour recitali glazbeno-poetskih ostvarenja iz doba contesse Du Barry. Moje poznavanje talijanskog jezika i tekovina talijanske kulturne tradicije izvrsno se uklapaju u ovaj posao koji radim. Moj suprug Kristijan bio je tako�e djelatnik u obiteljskoj Vinoteci. Sada djeluje u sferi športa, a naš mali sin Ian bit �e nasljednik „Vinskog carstva Bornstein“.

* Gospodine Boroši� slovi li Francuska i danas kolijevkom vina?
- Francuska je bila, i danas jest, kolijevka vina i sinonim za vino u svakom pogledu, bez obzira na svjetske trendove globalizacije proizvodnje i trgovanja vinima. Ja i mnoge moje kolege, a i ve�ina vinoljubaca, vinskih znalaca i stru�njaka, izri�itog smo stava da su mnoge poznate vinske sorte diljem svijeta porijeklom iz geografskog podru�ja današnje Francuske, te da je u proizvodnji i kvaliteti vina Francuska na prvom mjestu u svijetu. Baviti se vinskim poslovima nezamislivo je ako francusku vinsku scenu nemate u „malom d�epu“. Da bi to ostvarili nije dovoljno samo prolistati vinsku literaturu, nego je neminovno obi�i sve ono što Francusku �ini vinskom velesilom. Imao sam to zadovoljstvo da posjetim sva francuska vinorodna podru�ja i bio sam nazo�an na svim ozbiljnim adresama diljem Francuske gdje se vino prodaje.


- Château Lafite Rothschild – presti�na francuska vinarija u mjestu Pauillac,
u pokrajini Médoc sjeverozapadno od Bordeaux-a / vinarija je od 1855. god. 
u statusu I. kategorije za proizvodnju crvenog vina ekskluzivne kategorije,
a od god. 1974. vinarijom upravlja Eric de Rothschild -


- vinski podrum u Château Lafite Rothschild –

* Osim presti�ne vinarije Château Lafite Rothschild, navedite nekoliko poznatih vinoteka u francuskoj?
- Nije lako odgovoriti na re�eni upit! Zapo�eo bih sa zornom usporedbom vinoteka u Hrvatskoj i Francuskoj. Ako govorimo o vinotekama – kao specijaliziranim trgovinama vinima, njih �emo u kontinentalnoj Hrvatskoj na�i jedino u Zagrebu. U regijama Jadranske obale i Istre postoji tek nekoliko vinoteka – u Dubrovniku, Splitu i Rijeci. U Francuskoj je sasvim druga pri�a. Najljepše vinoteke nisam vidio u Parizu – a mo�da su mi neke i promakle. Fascinirale su me vinoteke u gradu Bordeaux-u i u mjestima vinorodnog podru�ja Burgundijske regije (franc.: Bourgogne) gdje se nalazi pet va�nih vinorodnih cjelina: Chablis, Côte de Nuits i Côte de Beaune, te Côte Chalonnaise, i Côte Maçonnaise.
Dodao bih da je Côte d´Or (Zlatne gorice) zajedni�ki nazivnik za regije: Côte de Nuitsi Côte de Beaune.  
- Côte de Nuits– kraljevstvo crvenog vina, najve�e je podru�je, koje obuhva�a tri �etvrtine vinograda u Burgundiji. Tu sam posjetio impresivne vinoteke u Nuit St. Georges - gradi�u s 3000 stanovnika, gdje svoje sjedište imaju mnogi trgovci vinom. U regiji Côte de Beaune bio sam u gradu Beaune – koji je centar podru�ja Côte de Beaune. Tu se okupljaju  najrespektabilniji svjetski i francuski vinari. U ovom gradu nalazi se i krasno zdanje povijesnog Hospicija.


- vinogradi i gro��e u Burgundiji -

  HospicesBeaune.jpg   
- povijesni Hospicij grada Beaune -

Osobit je kuriozum i dvorac Vougeot, o kome se i danas pri�a da je gra�en 500 godina, ali nikako nije mogao biti dovršen jer je ve� na po�etku izgradnje opat - koji je izra�ivao nacrte, po�inio „smrtni grijeh oholosti“: gradnju je zapo�eo prije odobrenja svoje Nadbiskupije. Tu se svake godine posljednjeg vikenda u studenom odr�ava proslava „Les trios Glorieuses“(Tri Sveca), kojom se slavi završetak berbe. Ceremoniju slavlja vode �lanovi udruge „Chevaliers du Tastevin“(Vinski Kavaliri) - osnovane 1934. god. u svrhu promoviranja i unapre�enja vinske kulture. Proslava traje tri dana s bakanalskim gozbama, za koje se treba psihi�ki i fizi�ki dobro pripremiti.


 - dvorac Vougeot -

Osim vinoteka, u Francuskoj se nalazi i velik broj vinskih podruma, u kojima se proizvodi vino. Ali - me�u njima ima i onih u kojima se vino mo�e i kupiti.


pet vrsti francuskih vina - presti�ne ekskluzive diljem svijeta, koje proizvode vinarije:
Château Lafite Rothschild - u Pauillac-u,  Château Margaux – u Margaux-u, Château Latour – u Pauillac-u, Château Haut-Brion – u Péssac-Legonan-u, i Château Montenon Rotschild – u Pauillac-u

* Vinoteka na Kaptolu osvaja posjetitelje osmišljeno ure�enim ekskluzivnim interijerom i na najljepšoj je zagreba�koj lokaciji kada je rije� o vinima i hrani. Interijer plijeni ozra�jem ugodne atmosfere i pozitivnih vibri. Kako ste to ostvarili?
- Ostvarenju re�enoga nedvojbeno su pridonijeli djelatnici koji su ovaj prostor osmislili i uredili, a dakako i vlasnici koji ovaj prostor iznajmljuju. Neskromno moram re�i - kada je rije� o atmosferi, da sam osobno „de�urni krivac“ za duh pozitivnih vibri ovog podrumskog interijera koji se nalazi u kaptolskoj kuriji kanoni�kog dvora na Kaptolu 19. Mnogi vrlo ugledni svjetski relevantni vinopisci, ocijenili su interijer ove Vinoteke kao jedan od najljepših u ovom dijelu Europe. Glede re�enih zna�ajki ambijentalnog ure�enja, mi se mo�emo usporediti sa svakom ozbiljnom vinotekom u  Francuskoj i Svijetu. Ali -  ne mo�emo se mjeriti s asortimanom uvezenih vina, bez obzira na �injenicu, što je danas uvoz vina postao tehni�ko pitanje - za razliku od vremena kad je bio kulturološki doga�aj uvesti neko svjetski relevantno vino.

* O Vinoteci „Bornstein“ objavljeni su mnogi napisi u hrvatskim i inozemnim glasilima. Osim kurtoaznih izvješ�a, ima li i ekskluzivnih napisa?
-  Ekskluzivni napisi objavljeni su u glasilima „New York Times“, „Figaro“ i „Economist“, a „Financias Times“ je objavio �ak dva napisa. To je ono što znamo. Kako nama �esto dolaze i urednici inozemnih glasila - me�u njima su bili i novinari iz japanskih glasila, vjerojatno je broj objavljenih tekstova ve�i. Osim svjetskih Turisti�kih vodi�a „Let's Go“, „Fodors“, „Footprint“, i dr., gdje se kao posebna preporuka spominje Vinoteka „Bornstein“ s tekstovima koji nadilaze puke informacije, sad smo ušli i u „Time Aut“ – koji se u SAD-u i Engleskoj smatra namjerodavnijim turisti�kim glasilom.

* Bilo je svakako i šaljivih zgoda u Vinoteki. Otkrijte ih �itateljstvu?
- U periodu izme�u 1995. i 2000. god. kada su Hrvatskom vladali „nouveaux riches“, svi su oni trošili hrpe novca kod mene, ali nisu imali pojma o vinima, niti su bilo što �eljeli nau�iti. Jednom se na Pantov�aku pojavio jedan od njih u mojoj vinoteci i upitao me: „Koje je najskuplje vino?“ Kako su tada najskuplja bila kutjeva�ka vina iz šezdesetih godina XX. st., rekao sam mu cijenu boce vina, a on je uskliknuo: „Sjajno, ja bih kupio jedan karton.“ Objasnio sam mu da se vinska arhiva ne prodaje na kartone, jer u svakom kartonu ima dvanaest boca. Uvijek se prodaje samo jedna boca radi vlastitog kolekcioniranja, ili za posebne prigode. Ali – kako je on izistirao da kupi cijeli karton, ja sam sakupio boce i napunio karton. Dakako - ja sam tada i silni novac inkasirao. Na kraju sam ga upitao da li karton treba zamotati i ukrasiti s mašnicom – pretpostavljaju�i da se radi o ekskluzivnom poklonu. On je odgovorio: „Ove boce vina nisu nikakav poklon. Imam ve�eras mlade animir dame na ve�eri,  pa ih moram ponuditi s najskupljim vinom.“

Osobito šaljiva zgoda dogodila se prije nekoliko godina na prezentaciji „Bo�olea“. U gu�vi – koja je tom prigodom bila u Vinoteci, iznenada se pojavila grupa stranaca kojima se doista nismo mogli baviti. Ali - oni su silno inzistirali da sjednu, i da kušaju hrvatska vina. U toj grupi bio je i moj �esti posjetitelj - Englez iz Londona, koji je bio o�enjen sa zagrep�ankom. Napokon smo grupu ipak smjetili i ugostili - unato� velikoj gu�vi.

Kada je nakon nekoliko sati završila prezentacija, našao sam vremena da se strancima pridru�im. Nakon razgovora s njima i odgovaranja na njihova mnogobrojna pitanja, spoznao sam me�u njima dvojicu gospode, koji dosta poznaju vinsku kulturu. Zaklju�io sam da su o�ito i proizvo�a�i vina, pa sam ih upitao odakle su? Odgovorili su mi da su iz Bordeaux-a. Moj slijede�i upit bio je: Da li mo�da imate i dvorac? Tad mi je jedan od njih odgovorio: „O, da, imam ih pet.“ Slijedio je moj upit: A o kom je dvorcu rije�? Odgovor je bio: „Ja sam vlasnik dvorca - Haut-Brion“. Kako sam znao da ovaj dvorac spada u vrh elitne grupe francuskih dvoraca, rekao sam mu: Oprostite, ali vlasnik ovoga dvorca je princ Robert de Luxembourg, na što je gospodin dodao: „Ja sam princ Robert de Luxsembourg, a ovaj gospodin do mene je glavni enolog u dvorcu Haut-Brion“.

- Nj. V. princ Robert de Luxembourg -
-   francuski dvorac Haut-Brion   -

Moram priznati da sam bio šokiran i da sam u tisu�inkama sekunde rekapitulirao sav nemar i neotesanost prema njima za vrijeme višesatne gu�ve prigodom prezentacije… ali natrag se doista nije moglo. Dru�enje se nastavilo, a princ mi je otkrio da je u Zagreb došao inkognito na poziv svog prijatelja iz Londona. Nakon tog dru�enja moja supruga i ja dobili smo na dar kolekciju njegovih najboljih vina i poziv da posjetimo njegov dvorac.


- vinska kolekcija francuskog dvorca Haut Brion -

* Gospo�o Boroši�-Kušlan, otkrijte nam vaša iskustva u radu s ljudima, koji posje�uju Vinoteku na Pantov�aku?
U radu s ljudima kreiram ozra�je ugode, a veseli me što upoznajem vrlo korektne i interesantne osobe. Svi oni dr�e da se prakticiranje kulture vina i kulture stola itekako isplate.  Bilo je dakako i šaljivih zgoda. Jednog dana u Vinoteku je došao nao�it gospodin – baš u vrijeme, kad me je na kratko zamjenjivala pokojna teta Biba – Biserka Sikavica. Gospodin je s teta Bibom zapo�eo razgovor – ali na engleskom jeziku. Kako ova draga �ena jedino nije znala engleski jezik, nikako se nisu mogli sporazumjeti, pa je teta Biba - sva u panici utr�ala kod nas u ku�u i rekla: „U Vinoteci je strani gospodin, ali ja uop�e ne razumijem što on pri�a i ne znam što ho�e, jer stalno rukom pokazuje na �aše i boce vina. Kada je moj otac došao u Vinoteku prepoznao je engleskog gospodina. Bio je to irski glumac Pierce Brosnan - jedan od najpoznatijih James Bondova. On je kupio bocu vina i posudio �aše (koje je kasnije i vratio) da po�asti svoje društvo na zagreba�kom Cmroku. Na Cmroku se sjatila i gomila novinara, i svi su ga – osim moje tete Bibe, odmah prepoznali.

Smiling man with short, tousled hair, wearing white shirt open at collar, and black jacket.
- Pierce Brosnan -

* Gospodine Boroši�, predstavite Vašu obitelj?


- �lanovi obitelji Boroši� -
s lijeva na desno: k�erka Jana, supruga Slavica,
k�erka Dina, i Vlado Boroši�

- Moja supruga Slavica je ve� od prvih dana djelatnosti Vinoteke sukreatorica poslovne politike, djelatnica i partner u poslu. Poru�io bih - durch die Blumen, svim muškarcima: nek' si zamisle kako bi im bilo da 20 godina svaki dan gledaju svoju suprugu punih 24 sata. Starija k�erka Jana Boroši�-Kušlan vodi posao u vinoteci na Pantov�aku, a mla�a k�erka Dina je diplomirala na Veleu�ilištu „Vern“ za menad�erske poslove i radi u Zagrebu. Dodao bih i da smo supruga i ja postali baka i djed našem dragom unuku Ianu.

Nezaobilazni �lan povijesti naše obitelji je moj djed Julio Bornstein, koji je na �alost stradao 1942. god. u Jasenovcu. Po njemu smo i nazvali Vinoteku da odamo priznanje �ovjeku, koji je po�etkom XX. st. svojim radovima zadu�io grad Zagreb, kao jedan od njegovih najeminentnijih i najuglednijih arhitekata. Glede jubilarne 20. obljetnice naše vinoteke, tijekom ove godine kanimo - zajedno s dva velika prijatelja: gospodinom Mladenom Paveromi arhitektom Laslom Aleksandrom, postaviti Izlo�bu o graditeljstvu Julia Bornsteina.

* Doga�aju li se - osim prezentacija vina, i drugi sadr�aji u Vinoteci „Bornstein“?
-  Neosporna je �injenica da se „Bornstein“ i dan danas do�ivljava kao institucija – ma koliko to pretenciozno zvu�alo, ne zbog ponude vina – koja danas ne slovi umjetnoš�u, nego zbog na�ina na koji se vino prodaje i zbog doga�anja koja se uz vino ve�u. Za sve re�eno potrebna je ideja, koncepcija, prostor, i dr.

Prvih desetak godina Vinoteka je djelovala na Pantov�aku br. 9 u manjem prostoru, u kome nije bilo mogu�nosti realizirati sve ono što smo u svrhu promid�be vinske kulture namjeravali. Zbog toga smo koristili druge javne prostore, u kojima smo organizirali do tada nevi�ena vinska doga�anja. Tako smo ve� 1990. god. prvi put u povijesti Lijepe Naše organizirali dra�bu arhivskih vina, koja je opetovana više puta. Prvi smo u vrijeme Domovinskog rata u Zagrebu promovirali doga�anja vezana uz pri�u o „Bo�ole-u“ i mladim vinima, i tako unijeli tra�ak Europe i svjetla u mra�na ratna vremena. U Kulturno – informativnom centru (u Preradovi�evoj ul.) smo ve� 1992. god. organizirali jednomjese�no dru�enje, gdje su se svake ve�eri u nazo�nosti velikog auditorija Zagrep�ana odvijale „Vinske sve�anosti“ s gostovanjem eminentnih knji�evnika, glazbenika, glumaca, i mnogih drugih odli�nika.

Me�unarodni sajam pršuta uskoro po�inje u Istri
- ugledni hrvatski pršutari u vinoteci „Bornstein“
na prezentaciji istarske manifestacije ISAP  -

Od 1999. god. u multidisciplinarnom prostoru Vinoteke na Kaptolu svake se godine dogode tri ili �etiri vinska doga�anja, a ovaj prostor zbog svoje ljepote koristimo i za druge kulturne manifestacije: promocije filmova, knji�evne ve�eri, likovne izlo�be, i dr.

Vinoteka ima: prostor za vine tasting – koji mo�e primiti i ve�e grupe posjetilaca, Wine & Olive bar za kušanje i kupnju najboljih vina, maslinovog ulja, te osebujnih sireva - iz naše manufakturne proizvodnje, a mo�emo ponuditi i najbolje �okolade. U vinoteci djeluje stalni info-punkt za promicanje vinskih i gastronomskih ljepota Istre i projekt iznajmljivanja vinskih sefova s kompjutorskom kontrolom za odle�avanje vina naših klijenata.


- interijer vinoteke „Bornstein“ na Kaptolu -


- predstavljanje programa vara�dinskog „Špancirfesta“
u zagreba�koj Vinoteci „Bornstein“ -

* Vinoteku su posjetili mnogi ugledni gosti. Navedite ih?
-  Njih je doista bilo puno iz svijeta športa, filma, teatra, glazbe… a njima bih dodao i Dennisa Rodmana, ameri�kog košarkaša, i kasnije glumca – koji se ubraja me�u planetarno glasovite zvijezde.


- Dennis Rodman -

* Vratimo se na �as u epohu Rococoa i reminiscenciji na contessu Du Barry. Kako bi �itateljstvu predstavili contessu Du Barry?
- Contessa Du Barry je prije svega povijesna li�nost. Bila je kurtizana francuskog kralja Louisa XV. Njezin �ivot i utjecaj na kralja bio je toliko jak, da je ona bila inspiracija velikim francuskim slikarima i glazbenicima. Godine 1908. u francuskom mjestu Gimont otvorena je manufaktura koja nosi ime contesse Du Barry. Ova manufaktura i danas djeluje, a u Francuskoj slovi kao najpresti�niji proizvo�a� vrhunskih delicija tradicionalne francuske kuhinje. Proizvodi Manufakture „Contess Du Barry“ ne mogu se nigdje u svijetu dobiti,  jer se prodaju jedino u vlastitoj trgova�koj mre�i ove Manufakture, te u pariskoj Robnoj ku�i „Lafayette“u Francuskoj, a u drugim zemljama isklju�ivo u trgovinama koje su od ove Manufakture dobile dozvolu.

5C220078-paris-galeries-lafayette.jpg
- Robna ku�a „Lafayette“ u Parizu -

Zahvaljuju�i potpori hrvatske obitelji �upani�– koji su nosioci franšize za ovaj dio Europe, Vinoteka „Bornstein“ dobila je dozvolu za prodaju kulinarskih delicija iz Manufakture „Contess Du Barry“.

Cauliflower Agnolotti
- Contess du Barry „Rose et Chocolate“ - 
- Ravioles „Du Barry“ -

* Gospo�o Boroši�-Kušlan, otkrijte �itateljstvu epohu koja Vam je najdra�a u povijesti umjetnosti?
-  Likovna umjetnost, arhitektura i knji�evnost talijanske renesanse i baroka su mi najdra�e. U baroku Nizozemske osobito cijenim likovna ostvarenja Rembrandt-a. Likovnu umjetnost francuskih impresionista volim, a oduševljava me i umjetnost Antike.  

* Kako bi definirali ljubav?
-  Ljubav je: davanje! Ljubav je primanje! Ljubav je apsolutan kompromis izme�u dvije osobe! Danas se ljubav poprili�no banalizira i ne cijeni!

* Gospodine Boroši�, što �itate?
-  Moja supruga Slavica – koja je  prof. komparativne knji�evnosti i ruskog jezika, veliki je zaljubljenik knjiga. �ita istovremeno više knjiga – uglavnom beletristiku. Ja u�ivam u �itanju znanstvene fantastike.

* Imate li viziju o budu�im vremenima ovoga svijeta?
-  Vizionarski sadr�aji u djelima Julesa Verne-a ve�inom su danas stvarnost. Ne vjerujem u proro�anstva Maja – koja ka�u da �e 2012. god. biti smak svijeta. Bliski susret s „III. Vrstom“ bila je i ostala moja �elja.

* Gospo�o Boroši�-Kušlan, recite dali postoje �enska i muška vina?
-  Apsolutno postoje, ali je ta razlika danas sve manje izra�ena. Glavna odlika �enskih vina je slatkast okus – primjerice talijanski „Prošek“, ili ma�arski „Tokajac“. 

* Koju šminku preferirate? Recite i Vaš opinion o damskom i nakitu?
-  „Esteè Lauder“, „Clinique“ i „Chanel“. Volim kad na damama ugledam nakit, koji otkriva pe�at njihove osobnosti. 

* Gospodine Boroši�, otkrijte va�an adut R. Hrvatske kad je rije� o vinu?
-  Jedinstven adut u Hrvatskoj tvori pet klimatoloških zona. Me�u vinima mogao bi va�an motiv za turizam biti „Plavac mali“ u regiji Jadranske obale, a za kontinentalnu Hrvatsku „Škrlet“. U Hrvatskoj se me�u kvalitetna vina ubrajaju: „Plavac“ i istarska „Malvazija“, a od vina iz inozemstva moji favoriti su francuski „Bordeaux“ i vina iz Burgundije.

* Recite Vašu poruku �itateljstvu?
-  Me�u hrpom izreka o vinu naveo bih dvije: „Pij puno – pij dobro“ koja bi se odnosila na trgovanje vinom, ali - izreka: „Pij malo – pij dobro“ odnosila bi se na promid�bu poznavanja vinske kulture.

Danas u Hrvatskoj – sre�om, postoji prava vinska scena i sofisticiran ukus publike. Ali, dodao bih, ipak i problem nepostojanja vinskog katastra, jer – vino je širok pojam koji mora biti povezan s internacionalnom vinskom scenom.

* Gospo�o Boroši�-Kušlan, što biste re�enoj poruci dodali?
-  Neka kultura vina i stola postanu nezaobilazni dio �ivota svih ljudi u Lijepoj Našoj!

 

Zagreb, travanj 2010. god.
Za portal: Miloš Laloševi�

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.