Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Za�to je franak ponovno najprofitabilnija moneta u svijetu
�vicarska - najsigurniji sef u ra�timanoj Europi

Mala je Švicarska danas sve ono što mnoge zemlje nisu: i zemlja uravnote�ena dr�avnog prora�una (bez deficita), i ekonomija s vanjskotrgovinskim viškom, i dr�ava s deviznim rezervama koje su u visini od gotovo 50 posto godišnjeg BDP-a!

Švicarska mo�e zahvaliti velikim silama koje su je odr�ale kao najsigurnije uto�ište za kapital svih vrsta u ratnim i kriznim vremenima

Valute se isto što i krumpiri, u�io me je davno jedan moj profesor sa zagreba�ke Ekonomije: cijena im ovisi o ponudi i potra�nji. Ali, dok je u slu�aju krumpira mnogima sve više-manje jasno, valutni su te�ajevi velike misterije, a slu�aj švicarskog franka, koji je – usred dosad najslojevitije krize svjetskog kapitalizma i me�unarodnih odnosa – ponovno najsigurnija i najprofitabilnija moneta u svijetu, �udo nad �udima.

Jer, iza njegove globalne mo�i ni danas ne stoji ni golemi broj stanovništva, niti liderski gospodarski stroj, ni najve�i izvozni potencijal, pa ni najsofisticiraniji sigurnosni kišobran. Švicarska je tek 2002. postala �lanicom Ujedinjenih naroda, a i dalje je izvan Europske unije, Europske monetarne unije i NATO-saveza, iako u svom unutarnjem pravnom sustavu uva�ava mnoga od najviših kriterija tih integracija.

Europsko �udo
Od ostalih europskih zemalja, koje su unazad dvije godine prolazile kroz recesiju ili �ak depresiju, Švicarska se ne razlikuje ni osobitim novim poletom ni tigrastim stopama rasta svoga BDP-a: u prvom tromjese�ju ove godine ostvarila je rast od samo 0,4 posto, a u drugom od 3,4 posto, prema istim tromjese�jima lani, kad je bila u recesiji, kao i ve�ina najrazvijenijih europskih zemalja. �ak je pove�ala i stopu nezaposlenosti sa 1,7 posto u 2008. na 3,8 posto danas, koliko god da je rije� o toliko niskoj nezaposlenosti, na temelju koje se i dalje smatra ekonomijom s najvišom zaposlenoš�u u svijetu.

Ali, švicarski je franak i na europskim deviznim burzama i u Hrvatskoj, unazad 20 mjeseci prema euru i hrvatskoj kuni nominalno poskupio �ak 25 posto! I to usred svjetske krize, tijekom koje je cijena nafte i ve�ine strateških sirovina bila više nego prepolovljena, svjetska trgovina smanjena više od deset posto, pa i svjetski proizvod smanjen gotovo za tri posto. Oni koji su do prije dvije godine rizi�no uzimali bankarske i stambene zajmove uz zaštitnu valutnu klauzulu u švicarskim francima, ti su danas u velikim financijskim mukama, jer su im otplatne rate pove�ane za više od 30-ak posto, ali su oni koji su tada ulagali ma�arske forinte, poljske zlote ili hrvatske kune u švicarske franke i u švicarske vrijednosnice ostvarili enormnu, legalnu dobit.

Kome i �emu da zahvale? Pa, odgovor je naizgled jednostavan: velikim europskim i transatlantskim silama, koje su stvorile i odr�ale Švicarsku kao najsigurnije uto�ište za kapital svih vrsta u ratnim i kriznim vremenima (što je dokazala i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, pa i tijekom tranzicije isto�ne Europe kao »plja�ke stolje�a«, te u uzro�no-posljedi�noj ameri�koj i europskoj gospodarskoj krizi od 2008. do 2010. godine). Uostalom, u Švicarskoj su još od druge polovine 19. stolje�a siguran azil nalazili i mnogi europski politi�ki i financijski emigranti, pa i neki od najve�ih revolucionara u povijesti, ali i mnogi špekulanti i lopovi svjetskoga kalibra, skupa sa kriminalno ste�enim blagom.

Svjetski igra�
Današnja je Švicarska, me�utim, visoko ure�ena i politi�ki stabilna zemlja, multijezi�na i multikonfesionalna, liberalna i otvorena. Sa samo 7,5 milijuna stanovnika (od kojih 20 posto nisu Švicarci), Švicarska ostvaruje i jedan od najviših BDP-a po stanovniku (nakon naftonosne Norveške i veletrgova�kog Luxemburga). Zürich je uz New York, Tokio i London jedno od prvorazrednih središta financijskog i burzovnog biznisa, Union Bank of Switzerland i Credit Suisse me�u vode�im bankama u svijetu. Švicarski su nacionalni brendovi i satovi Omega i Longines, i prehrambeni div Nestle, i brojni zašti�eni sirevi, i farmaceutski giganti Ciba-Geigy i Sandoz.

Tvrtke iz Švicarske su veliki usisa�i inozemnih ulaganja, ali i veliki investitori globalni, pa i u mre�u off-shore poreznih uto�išta, tako da kompanije sa sjedištima u Švicarskoj širom svijeta zapošljavaju �ak 2,5 milijuna radnika i stru�njaka ili pribli�no toliko kao i u Švicarskoj. Zato je Švicarska sve ono što mnogi danas nisu: i zemlja uravnote�ena dr�avnog prora�una (bez deficita), i ekonomija s vanjskotrgovinskim viškom, i dr�ava s deviznim rezervama, koje su u visini 50 posto godišnjeg BDP-a!

Ivo JAKOVLJEVI�

 

Švicarske posebnosti u Europi i biznisu

_________________________________________
1. Nije �lanica Europske unije
2. Nije �lanica Europske monetarne unije
3. Nije �lanica NATO-a
4. Nasljednica je uloge najsigurnijeg uto�išta za kapital svih vrsta u ratnim i kriznim vremenima (što je dokazala i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, pa i tijekom tranzicije isto�ne Europe kao »plja�ke stolje�a«, te u uzro�no-posljedi�noj ameri�koj i europskoj gospodarskoj krizi od 2008. do 2010. godine)

Izvor: NoviList.hr 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.