Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Gvozdansko 13. sije�nja 1578. godine;
predzi�e kr��anstva - Antemurale Christianitatis

U �ast 433. obljetnice juna�ke i mu�eni�ke smrti branitelja utvrde Gvozdansko pred osmanlijskom najezdom, koja se dogodila na dana�nji dan 1578. godine, prenosimo interesantni opis toga doga�aja autora Vladimira Brnadi�a:

*****

Gvozdansko

U krvavom 16. stolje�u i gotovo neprekidnim ratovima s Turcima Hrvatska se borila za goli opstanak. Brojnim poznatim i nepoznatim juna�tvima i herojskim djelima "ostaci ostataka nekad slavnog Hrvatskoga kraljevstva" ipak su spa�eni od silovitih naleta Osmanlija

Iz tih vremena u hrvatskome je narodu ostala u povijesnom pam�enju turska opsada Sigeta 1566. i herojska smrt posljednjih preostalih branitelja na �elu s Nikolom �ubi�em Zrinskim. No, manje je poznato da je jo� jedna utvrda u Hrvatskoj do�ivjela sli�nu sudbinu, ali na�alost nije dobila zaslu�eno mjesto u hrvatskoj vojnoj i ratnoj pro�losti. U svjetskoj ratnoj povijesti imena �idovske utvrde Masade, portugalskog Alkazara ili pak teksa�kog Alamoa �iroko su poznati sinonim najve�e vojni�ke hrabrosti, svjesnog �rtvovanja za domovinu i juna�kog otpora do posljednjeg �ovjeka. Njihovo juna�tvo mnogo je puta opisano i isticano pa je tako poznato i kod nas. Ipak, tragi�an je paradoks da je u na�oj povijesti ostao nepoznat isti takav primjer hrvatskog juna�tva, kada je 13. sije�nja 1578. do posljednjega �ovjeka izginula posada tvr�ave Gvozdansko koju su opsjeli znatno brojniji turski napada�i bosanskog sand�aka Ferhad-bega.

Gvozdansko
Dana�nje selo Gvozdansko nalazi se u dolini potoka �irovca, na cesti koja vodi od Gline do Bosnaskog Novog, dvadesetak kilomatara od Dvora na Uni. Povi�e sela na strmom brijegu jo� i danas str�e ru�evine gradine Gvozdansko, koja je prema jednom spisu iz 1488. pripadala plemi�koj obitelji Zrinski. Tu su se nalazili bogati rudnici �eljeza, a Zrinski su ovdje imali i vlastitu kovnicu novca. Poznati su novci Nikole �ubi�a Zrinskog, koji su kovani u Gvozdanskom. U tvr�avi je uvijek bila jaka vojni�ka posada jer je u to doba Gvozdansko bila jedna od va�nih utvrda kao dio hrvatskog obrambenog sustava kojemu je i sam papa podario naslov predzi�e kr��anstva - Antemurale Christianitatis.

Turci su u nekoliko navrata poku�ali osvojiti utvrdu Gvozdansko, ali se svaki put njezina posada hrabro branila dok joj u pomo� ne bi pritekla banska vojska. Gvozdansko je postalo ugro�eno kada je godine 1556. pala utvrda Novigrad (dana�nji Dvor na Uni) na utoku potoka �irovca u rijeku Unu. Naime, dolinom �irovnice je vodio stari vojni put na zapad koji je sada bio nebranjen i otvoren za turske provalne vojske. Ubrzo se i samo Gvozdansko na�lo na udaru. Ve� 1561. godine zloglasni poturica Malko�-beg u dva je navrata opsjeo utvrdu, no oba je puta napada� odbijen. Malko�eve poku�aje nastavio je Ferhad-beg Sokolovi� tako�er u dva navrata 1574. i 1576. godine. Svaki put posada Gvozdanskog u dramati�nim je okolnostima odbijala napade i uspjela zadr�ati utvrdu. Ferhad-pa�a Sokolovi� bio je rodom iz Bosne i �esto je pusto�io po Dalmaciji. Godine 1577. postao je bosanski sand�akbeg pa je sve vi�e napadao i druge dijelove Hrvatske, a iste godine krenuo je na veliki vojni pohod koji je za cilj imao zauzimanje Gvozdanskog i okolnih utvrda.

Ferhad-pa�a Sokolovi� Turske age

Opsada Gvozdanskog od 3. listopada 1577. do 13. sije�nja 1578.
Opsada koja je po�ela u jesen 1577. protegla se u zimu 1578. bila je mnogo bolje i temeljitije pripremljena. Ve� tijekom ljeta turska je vojska sagradila most preko rijeke Une kod Novigrada preko kojega je pre�la velika komora i sedam velikih topova za ru�enje tvr�avskih bedema. Ferhad-beg je na ovaj vojni pohod poveo vojsku od oko 10 000 vojnika. Sama opsada Gvozdanskog po�ela je 3. listopada 1577., a zapovijedao joj je Ferhad-begov kapid�iba�a. Nakon �to je blokirao sve smjerove kojima je mogla sti�i pomo� opkoljenom Gvozdanskom Ferhad-beg je krenuo postupno osvajati okolna upori�ta. Prvi je pao Zrin 20. listopada iste godine, a zahvaljuju�i topni�tvu potom je osvojio i ostale jo� neosvojene hrvatske utvrde: Kladu�u, Pe�igrad, Podzvizd, Ostro�ac i Dre�nik. Tek tada se okrenuo i vratio prema Gvozdanskom kojeg je branila posada od oko tri stotine branitelja, najve�im dijelom rudara iz podgra�a Jame, te ne�to haramija, stalnih tvr�avskih stra�ara i kranjskih pu�kara. Obranom su zapovijedala �ak �etiri hrabra kapetana: Damjan Doktorovi�, Juraj Gvozdanovi�, Nikola O�egovi� i Andrija Stip�i�.

Nakon gotovo tri mjeseca blokade, potkraj prosinca Ferhad-beg je sa svojom vojskom do�ao pod Gvozdansko u kojem je posada ostala bez hrane i ogrjeva. Naime, sezona ratovanja u to vrijeme obi�no je po�injala u prolje�e kada je narasla trava za konje i vu�nu stoku, a zavr�avala bi s dolaskom zime kada vi�e nije bilo hrane za �ivotinje i tada bi se vojske povla�ile u zimovnike do sljede�ega prolje�a. Ferhad-beg je neuobi�ajeno, u �elji da kona�no osvoji hrvatske utvrde koje su mu spre�avale dublje prodore, produ�io sezonu ratovanja, pa se blokirani branitelji nisu uspjeli pripremiti za nadolaze�u zimu.

Ve� do tada posada je unato� svim te�ko�ama odbijala sve ponude da se preda, a jednako tako otklonila je i ponudu samog Ferhad-bega koju im je uputio na Bo�i� 25. prosinca 1577. kada se oko grada utaborio najve�i dio, netom pristigle, turske vojske. Tada su Turci topovima po�eli tu�i tvr�avu. Topni�kom vatrom znatno prorije�ena posada, ve� potpuno izgladnjela i dalje je odbijala turske ultimatume, a postupno je jednog po jednog pojela i pse-�uvare. Kada je 9. sije�nja 1578. posada ostala sasvim bez hrane, jer su Turci strijelama ubacili otrovano meso i njime otrovali posljednja dva psa Ferhad-beg je posljednji put pozvao posadu na predaju. Kao i ranije i ova je ponuda odbijena. Tada je bijesni Ferhad-beg s 10 000 Turaka u sljede�a tri dana organizirao tri velika juri�a kojima je poku�ao zauzeti Gvozdansko, no neuspje�no. Sve juri�e posada Gvozdanskog izmu�ena gla�u i hladno�om odbila je o�ajni�kim i nadljudskim naporima. Nakon tri dana �estokih borbi na �ivotu je ostalo jo� samo tridesetak branitelja, koji su bili prakti�ki bez streljiva.

Janji�ar Turski pje�ak

Kada su Turci �etvrtoga dana 13. sije�nja 1578. ujutro, nakon topni�ke pripreme, krenuli u juri� sa zidina se nije oglasila ni jedna pu�ka, a ve� ranije tijekom no�i ugasile su se sve vatre u gradu. Sumnji�avi Turci lagano su se pribli�avali zidinama i��ekuju�i svaki �as neki pucanj. Kada su pak bez ikakva otpora provalili vrata tvr�ave bili su zate�eni stra�nim prizorom. U gradu punom ru�evina na�li su samo mrtva tijela. Svi branitelji le�ali su na svojim polo�ajima smrznuti i mrtvi, a u gradu nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je potresen i sam Ferhad-beg kojega je zadivila hrabrost posade koja je radije izginula, nego se predala. Po�tuju�i njihovo juna�tvo zapovjedio je da se dovede katoli�ki sve�enik kako bi ih se pokopalo po kr��anskom obredu.

Jo� iste godine kr��anska vojska je oslobodila Gvozdansko, Zrin, Novigrad i ostale utvrde zapadno od rijeke Une, a Ferhad-bega i njegovu razbijenu vojsku protjerala preko Une. No, na nesre�u te uspjehe je ubrzo obezvrijedila epidemija kolere zbog �ega je do�lo do rasula u kr��anskim redovima i novog upada Ferhad-bega i njegove vojske u Pounje.

Daljnja sudbina Ferhad-bega
Zbog postignutih uspjeha Ferhad-beg je 1583. imenovan prvim bosanskim pa�om sa sjedi�tem u Banjoj Luci. Ondje je dao izgraditi poznatu d�amiju, koja je uni�tena tijekom rata u Bosni i Hercegovini. U svemu mu je pomagao i brat Ali-bego. Njegovu je vojsku kod Ivani� Grada potpuno razbio ban Toma Erd�dy, a sam je Ali-beg poginuo. Ferhad-beg je pak do�ivio poraz od kr��anske vojske 1584. godine kod Slunja. No, unato� tome uskoro je imenovan beglerbegom u Budimu, ali su ga ondje 1589. ubili vlastiti vojnici. Njegovo tijelo je preneseno i pokopano u Banjoj Luci.

Odjeci opsade Gvozdanskog
Herojska obrana utvrde Gvozdanskog urbzo se izgubila u burnoj hrvatskoj pro�losti, ali je ipak ostavila svoj odjek u knji�evnosti. Hrvatski politi�ar i knji�evnik Ante Tresi� Pavi�i�, nadahnut djelima fra Andrije Ka�i�a Mio�i�a napisao je ep o "najvite�kijem i najnevjerojatnijem djelu u povijesti �ovje�anstva". Nakon tri godine rada, od 1937. do 1940. napisao je najve�i hrvatski ep "Gvozdansko" sastavljen od 21 406 rimovanih deseteraca u 24 pjevanja kako bi budio hrvatski narodni ponos. Ipak, ep je objavljen tek �est desetlje�a kasnije, 2000. godine. U epu se op�irno govori o tragediji branitelja Gvozdanskog, a kroz usta glavnog zapovjednika Damjana Doktorovi�a ispripovijedana je hrvatska povijest.

Izvor: hrvatski-vojnik.hr, autor Vladimir BRNARDI�

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.