Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Reakcija SABA - Savez antifa�istikih boraca i antifa�ista
na knjigu "Uzroci i rasap Jugoslavije"
autora Filipa �orluki�a

Osam dana nakon promocije knjige "Uzroci i rasap Jugoslavije" autora Filipa �orluki�a u Glasu Istre je objavljen �lanak A. Dagostina "Istarski antifa�isti�ki borci reagiraju na sve ja�i povijesni revizionizam" u kojem se napada i knjiga Filipa �orluki�a.


Filip �orluki�

Naravno da je i Filip �orluki� odgovorio na taj napad na knjigu, no do danas Glas Istre nije objavio njegov odgovor. Za �itatelje portala donosimo i �lanak A. Dagostina i odgovor Filipa �orluki�a na taj �lanak, koji Glas Istre iz samo njima poznatih razloga nije htio objaviti. No prije toga pogledajmo �to nam Filip �orluki� pi�e:

Dragi Zvonimire,
hvala Ti �to si na Hrvatskom portalu u �vicarskoj objavio izvje�taj s promocije moje knjige "Uzroci i rasap Jugoslavije". Tri dana prije promocije bili smo organizirali tiskovnu konferenciju na koju smo pozvali predstavnike sredstava javnog informiranja u Puli. Nitko od njih nije do�ao, a nije do�ao niti na promociju, na koju su tako�er bili uredno i na vrijeme pozvani. Stoga od njih nisam o�ekivao bilo kakvu reakciju. Me�utim, zaista sam se iznenadio kad sam ve� 26. studenoga, odnosno samo �etiri dana kasnije, u Glasu Istre ugledao pani�no intonirani �lanak u kojemu me SABA (Savez antifa�istikih boraca i antifa�ista) optu�uje za "povijesni revizionizam" i prijeti mi tu�bom dr�avnom odvjetni�tvu zato �to "za poglavnijka Antu Paveli�a tvrdi da nije bio fa�ista", �to zna�i da u svojoj zbunjenosti nisu pa�ljivo pro�itali �to sam ja u knjizi napisao.

*****

Pogledajmo prvo taj �lanak, objavljen u Glasu Istre:

Glas Istre, 2010-11-26

ISTARSKI ANTIFA�ISTI�KI BORCI REAGIRAJU NA SVE JA�I POVIJESNI REVIZIONIZAM

NOB u istarske �kole!

SABA predla�e uvo�enje nastave zavi�ajne povijesti u istarske �kole
. Prozvali su �upanijsko Dr�avno odvjetni�tvo zbog nepokretanja postupka prema talijanskom fa�istu Luigiju Papu
. Izrazili su nezadovoljstvo �upanijskom organizacijom proslave rujanskih doga�aja


PAZIN - Predsjedni�tvo Saveza antifa�isti�kih boraca i antifa�ista Istarske �upanije najavilo je da �e svim istarskim �kolama, ali i gradovima, op�inama te �upanijskim slu�bama uputiti zahtjev za uvo�enjem nastave zavi�ajne povijesti u �kolski program. SABA predla�e da ravnatelji istarskih �kola dopuste da se u sklopu postoje�ih predmeta povremeno odr�avaju satovi antifa�isti�ke povijesti NOP-a s naglaskom na narodnooslobodila�ke borbe naroda Istre i Hrvatske.

Premda su nedavni razgovori �elni�tva republi�ke SABA-e s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Radovanom Fuchsom o uvo�enju povijesti NOB-a u �kolske programe protekli u odobravaju�em tonu, nadle�ni ih je ministar obavijestio da se u sljede�e �etiri godine ud�benici ne�e mijenjati. Daljnje ote�anje s istinom o NOB-u istarskim je antifa�istima neprihvatljivo, pa su u tu svrhu izradili kra�i povijesni pregled istarske povijesti koji bi, vjeruju, mogao poslu�iti za izvo�enje povremene nastave povijesti NOB-a (nekoliko sati u �kolskoj godini).

Kako je kazao predsjednik SABA-e Tomislav Ravni�, na ovaj su se potez odlu�ili s obzirom na sve ja�i povijesni revizionizam kojim se pro�lost iskrivljuje i potiskuje. U tom su svjetlu osudili knjigu Filipa �orluki�a "Uzroci i rasap Jugoslavije", koja je po�etkom mjeseca promovirana u Puli, a u kojoj se, izme�u ostalog, za poglavnika Ante Paveli�a konstatira da nije bio fa�ist! Najavili su da �e ovakva izdanja prijavljivati Dr�avnom odvjetni�tvu, od kojeg o�ekuju da reagira na �irenje �ovinisti�ke mr�nje.

Istovremeno su ogor�eni zbog toga �to �upanijsko Dr�avno odvjetni�tvo, unato� njihovoj prijavi, godinama nije procesuiralo fa�ista Luigija Papa, koji je, kako tvrde, kao zapovjednik motovunskog garnizona po�inio niz ratnih zlo�ina na podru�ju Istre. Vodstvo istarskih antifa�ista obru�ilo se i na �upanijske vlasti izraziv�i nezadovoljstvo organizacijom ovogodi�nje proslave rujanskih doga�aja, odnosno Dana �upanije, na kojoj se zapostavio NOB.

Ako ih se ubudu�e ne uklju�i u obilje�avanje, poru�ili su da �e proslavu organizirati sami. Tako�er tra�e da se kona�no odgovori na zahtjev o progla�avanju rujanskih dana doga�ajem 20. stolje�a koji se, kako ka�u, ve� dvije godine kiseli u ladicama �upanijskih slu�bi.

Istarske saborske zastupnike prozvali su zbog neprovedenog obe�anja da �e u Saboru zatra�iti provedbu Deklaracije o antifa�izmu koja je donesena prije pet godina.

A. DAGOSTIN

*****

Pogledajmo i odgovor Filipa �orluki�a na taj �lanak koji Glas Istre, i nakon nekoliko intervencija Filipa �orluki�a i njegovog pozivanja na zakonsko pravo na odgovor, nije htio objaviti:

Odgovor Filipa �orluki�a na �lanak SABA-e

Odgovor na �lanak koji je povodom objavljivanja moje knjige "Uzroci i rasap Jugoslavije" g. A. Dagositin 26. studenoga o.g. u Glasu Istre objavio pod naslovom: "Istaraski antifa�isti�ki borci reagiraju na sve ja�i povijesni revizionizam". U tom �lanku on najavljuje da �e se "za ovakva izdanja prijavljivati Dr�avnom tu�ila�tvu od kojeg o�ekuje da reagira na �irenje �ovinisti�ke mr�nje". Sre�om, na ogovor imam zakonsko pravo.

Po�tovani gospodine Dagostin,
poznato je da povijest pi�u pobjednici, a na�a povjesnica koja je pisana prije 65 godina �ak i nakon dvadest godina od progla�enja neovisnosti RH jo� sna�no iskrivljava istinu o drugom svjetskom ratu. To je temeljni uzrok �to je politi�ki korpus naroda jo� uvijek o�tro podijeljen oko stvarne istine, a �to u velikoj mjeri ote�ava op�u normalizaciju. Va�a brza reakcija zapravo je nepobitan dokaz nu�nosti objavljivana jedne ovakve knjige koja poti�e na ispravljanje krivotvorene povijesti. Zahvalan sam Vam na toj neizravnoj podr�ci.

Taj je stra�ni rat okon�an prije 65 godina. Bilo je slavnih bitaka i velikih poraza, ali i mnogo zlo�ina na obje strane. No, bilo je kako je bilo. Pro�lost ne mo�emo promijeniti, ali nam je du�nost utvrditi �to je stvarno bilo pa da to prepustimo pro�losti, a okrenemo se budu�nosti. �to �e nam sada nekakva antifa�isti�ka doktrina, kad nigdje nema fa�izma, niti fa�ista protiv kojih bi se trebalo boriti. Taj pojam ni u vrijeme onog rata nije ozna�avao ono �to bi trebao ozna�avati, nego je to Staljinova dvojbena ratna izmi�ljotina.

Nakon �to je nacisti�ka Njema�ka bila okupirala veliki dio Evrope i napala SSSR, uspostavljena je koalicija koju su zapadni sveznici korektno nazvali antihitlerovskom. Me�utim, Staljin je imao u vidu mnogo �iri krug neprijatelja, pa je umjesto op�eg pojma: neprijetelj (ruski: vrag), odabrao rije� fa�izam, �to je naziv onovremenog talijanskog politi�kog sustava, premda je taj bio mnogo manje okrutan, ali i vojno manje opasan od njema�kog nacizma. U skladu s time, Staljin je antihitlerovsku koaliciju sustavno nazivao antifa�isti�kom. To je prihvatio i Tito, pa su za jugoslavenske partizane svi neprijatelji bili fa�isti.

Staljin je, me�utim, i nakon rata sve neprijatelje nastavio nazivati fa�istima, pa su nakon politi�kog razlaza s biv�im saveznicima za njega i Englezi i Amerikanci bili fa�isti, a nakon razlaza s Titom se s radiopostaja sovjetskih savezika svakodnevno moglo slu�ati o Titu i njegovoj fa�isti�koj bandi.

Desetak godina nakon rata Tito se odrekao nepotrebnog antifa�izma, pa je �ak i Antifa�isti�ki front �ena preimenovan u Savez �ena Jugoslavije. Te�ko je shvatiti koji je demon naveo pokojnog Tudjmana da iz ropotarnice povijesti izvu�e staljinisti�ki antifa�izam i naknadno ga uvrsti u Preambulu Ustava RH.

Bez obzira �to je ve�ina partzana u NDH smatrala da se bori protiv re�ima u toj dr�avi, Titov je cilj bio da se ta dr�ava priklju�i njegovoj budu�oj Jugoslaviji. Me�utim, samo je u Istri i Dalmaciji to bila borba protiv talijanskog okupatora, bio on fa�isti�ki, ili samo hegemonisti�ko talijanski, pa se usvajanjem borbe protiv antifa�izma ti borci zapravo nesvjesno odri�u, da je to bila borba za priklju�enje Hrvatskoj, poistovje�uju�i se talijanskim partizanima, koji su se borili protiv re�ima u svojoj zemlji Italiji.

Nema politi�ara koji barem ponekad ne pogrije�i, a bez obzira za�to je to u�inio, uvo�enjem antifa�izma u Preambulu Ustava RH pokojni predsjednik Franjo Tu�man je tim �inom unijeo sna�an razdor u politi�ki korpus naroda Hrvatske, koji nesmanjenom �estinom traje i danas.

Ovo su �injenice, kao �to su �injenice i ono �to sam napisao u mojoj maloj, eseisti�ki i u sintetiziranoj formi napisanoj povijesnici, a uzbuna SABA-e zbog moga "revidiranja povijesti" samo je izraz op�e politi�ke klime u RH, prema kojoj je slu�beno usvojena titovska povjesnica, koja ideju partizanske borbe obilje�ava �istom plemenito��u i pravdom, dok je ona druga strana samo i izri�ito zlo�ina�ka. Na takvu slu�benu politiku ne mo�e �ak i emotivno ne reagirati ona druga strana ratnih zbivanja, ali i masovnih poslijeratnih zlo�ina titovskog re�ima, slijednici kojega se danas kriju iza naziva "antifa�isti".

I dok nam dr�ava puca po svim �avovima, sirotinja je brojnija i siroma�nija nego �to je bila i za vrijeme rata, dok se mali broj osoba ekstremno obogatio, ne samo kra�ama nego i t.zv. legalnim poslovanjem, hrvatski gra�ani se ljutito spore oko svojih demona pro�losti, a iz samog vrha vlasti dolaze za to sna�ni poticaji. Sve dok u �kolske ud�benike ne u�e stvarna povijest minulog stolje�a, koja �e gra�anima postupno omogu�iti da pro�lost ostave pro�losti i okrenu se budu�nosti, to se stanje ne�e mo�i popraviti. Na �alost, to �e se mo�i ostvariti tek kada vladaju�a slu�bena politika na�e dr�ave to omogu�i.

Bio bih sretan vidjeti potomke ru�itelja i branitelja zlosretne dr�ave NDH kako, svjesni da je onaj davni rat pro�lost i da povijest ne mo�emo mijenjati, mirno razgovoraju o onovremenim doga�ajima, a da su demone pro�losti odbacili tamo gdje im je i mjesto - u pro�lost.

Filip �orluki� filip.corlukic@inet.hr


�lanak iz Glasa Istre i odgovor na �lanak proslijedio Filip �orluki�,
za portal pripremio: Zvonimir Mitar

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.