Koji hrvatski politi�ari iza sebe imaju najvi�e funkcija
Stjepan Mesi� nedosti�an, ali nadma�uje ga Mika �piljak

Najava biv�eg predsjednika Stjepana Mesi�a da bi se mogao kandidirati za zagreba�kog gradona�elnika koliko god ve�ini javnosti zazvu�ala besmisleno i neprimjereno u sebi je imala i jedno naizgled logi�no obja�njenje. Polo�aj gradona�elnika hrvatske metropole jedina je visoka du�nost koju Mesi� jo� nije obna�ao, pa bi izborom za nasljednika Milana Bandi�a zaokru�io svoju bogatu politi�ku karijeru i tek tada mogao spokojno oti�i u mirovinu. Politi�ke du�nosti se me�utim ne dobivaju na poklon po �elji, ve� se za njih treba izboriti, �to je Mesi� vi�e puta iskusio, a dugogodi�nje iskustvo i trajnost u politici nije jamstvo da �e se svaka du�nost obna�ati jednako kvalitetno i uspje�no. U svakom slu�aju, Mesi� je po broju du�nosti koje ima iza sebe fenomen koji nadma�uje hrvatske granice, prije svega zbog toga �to je bio predsjednik �ak dviju dr�ava- Jugoslavije, od srpnja do prosinca 1991., a zatim Hrvatske od 2000. do 2010.

Janez Drnov�ek

V�clav Havel

S njime se jo� mogu mjeriti jedino Janez Drnov�ek, predsjednik Jugoslavije od 1989. do 1990. i Slovenije od 2002. do 2007. te V�clav Havel, predsjednik �ehoslova�ke od 1989. do 1992., a zatim od 1993. do 2003. predsjednik �e�ke.

Stjepan Mesi� u dru�tvu prijatelja na po�etku politi�ke karijere 1965.

Mesi� je politi�ku karijeru po�eo 1965. kao saborski zastupnik, a 1967. postaje gradona�elnik rodne Orahovice. S te je du�nosti smijenjen nakon sloma Hrvatskog prolje�a 1972.

Stjepan Mesi�, kardinal Franjo Kuhari� i predsjednik Franjo Tu�man 1990.

U svibnju 1990., nakon prvih vi�estrana�kih izbora, Mesi� kao jedan od �elnih ljudi HDZ-a postaje hrvatski premijer, a u kolovozu odlazi u Beograd na du�nost hrvatskog �lana Predsjedni�tva Jugoslavije i postaje njegov potpredsjednik.

Stjepan Mesi� kao predsjednik Predsjedni�tva Jugoslavije 1991.

Predsjedni�ku du�nost trebao je po ustaljenom redoslijedu preuzeti 15. svibnja 1991., ali zbog opstrukcije predstavnika Srbije i Crne Gore u tome je uspio tek 1. srpnja, nakon pritisaka tada�nje Europske zajednice. Beograd je Mesi� kona�no napustio u prosincu 1991. i do kolovoza 1992., rastere�en dr�avnih du�nosti posvetio se strana�kim aktivnostima u HDZ-u.
U kolovozu 1992. postaje predsjednik Sabora i na toj du�nosti ostaje do svibnja 1994., kad je napustio HDZ. Novi zastupni�ki mandat nije uspio ostvariti ni 1995. ni 2000., ali iste godine postaje drugi hrvatski predsjednik, a na drugi mandat izabran je 2005.

U 20 godina hrvatske demokracije mnogi su akteri neprekidno prisutni na politi�koj sceni, ali nikome kao Mesi�u nije uspjelo biti predsjednik i dr�ave i Sabora i vlade.

Od svih hrvatskih politi�ara, Mesi�a je po broju visokih du�nosti uspio nadma�iti jedino Mika �piljak, koji je karijeru zapo�eo 1945. kao �elnik zagreba�ke komunisti�ke organizacije. Zatim je od 1949. do 1950. bio gradona�elnik Zagreba, a od 1963. do 1967. predsjednik hrvatske vlade. Od 1967. do 1969. obna�a du�nost jugoslavenskog premijera, a zatim od 1970. do 1974. predsjednika savezne skup�tine. Nakon toga bio je predsjednik Saveza sindikata Jugoslavije, a od 1983. do 1984. bio je i predsjednik Jugoslavije. Politi�ku karijeru zavr�io je 1986. kao �elnik Saveza komunista Hrvatske.

Mika �piljak u posjetu kod pape Pavla VI 1968.

�piljak se uspio upisati u povijest kao prvi premijer jedne socijalisti�ke dr�ave koji se sastao s papom (Pavlom VI., 1968.). Kao predsjednik skup�tine proglasio je i potpisao ustav iz 1974., kao prvi �ovjek Jugoslavije u velja�i 1984. otvorio je olimpijske igre u Sarajevu, a nekoliko dana kasnije u Bijeloj ku�i se sastao s ameri�kim predsjednikom Ronaldom Reaganom.

Mika �piljak u posjetu predsjedniku SAD-a Ronaldu Reaganu 1984.

No, budu�i da je po struci bio postolar, nesrazmjer izme�u njegovog obrazovanja i zavidne politi�ke karijere u�inio ga je pogodnom metom brojnih viceva.

Vladimir Bakari� s Josipom Brozom Titom

�piljak je u broju funkcija uspio nadma�iti svog dugogodi�njeg suparnika Vladimira Bakari�a. On je na �elu hrvatskih komunista bio �ak 25 godina, od 1944. do 1969., a istovremeno je od 1945. do 1953. bio predsjednik hrvatske vlade, a zatim do 1963. predsjednik Sabora, �to je tada u Hrvatskoj bila najvi�a politi�ka du�nost. Od 1969. Bakari� je bio na visokim partijskim du�nostima u Beogradu, a 1974. je postao hrvatski predstavnik u Predsjedni�tvu Jugoslavije. Umro je u sije�nju 1983. na du�nosti potpredsjednika Predsjedni�tva, a smrt ga je sprije�ila da u svibnju postane predsjednik, tako da je to mjesto zauzeo �piljak.

U doba nedemokratskog komunisti�kog sustava trebalo je imati mnogo vje�tine i znanja da bi se pre�ivjelo zakulisne unutarpartijske igre i odr�alo u politi�kom vrhu, ali ni�ta lak�e nije niti u demokraciji, kad se kona�na provjera politi�ke snage obavlja na izborima, pri �emu uspjeh ovisi o osobnoj popularnosti, naklonosti medija, jakom strana�kom zale�u, odazivu bira�a i jo� mnogim detaljima. No, dok bi kod komunisti�kih politi�ara pad u nemilost naj�e��e zna�io i trajan rastanak od bavljenja politikom, u demokraciji u kojoj se stranke izmjenjuju na vlasti posve je uobi�ajeno s mo�ne pozicije u vladi pasti na mjesto oporbenog zastupnika u parlamentu i zatim se ponovno vratiti u izvr�nu vlast, a Mesi�ev primjer pokazuje da se i s politi�ke margine mo�e do�i na najvi�i polo�aj u dr�avi i ondje zadr�ati punih deset godina.

Budu�i da je od 1990. u Hrvatskoj �ak 16 godina na vlasti HDZ, u toj stranci dominiraju dugovje�ni politi�ari, �ije karijere su uglavnom tekle uzlazno. Jadranka Kosor u politiku je u�la 1995. kad je izabrana za zastupnicu u Saboru i za jednu od njegovih potpredsjednica. Od 2000. do 2003. bila je oporbena zastupnica, a povratkom HDZ-a na vlast 2003. dolazi na mjesto potpredsjednice vlade i ministrice obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidarnosti, s kojeg 2009. preuzima premijersku du�nost.

Luka Bebi�, koji je do 1990. obna�ao politi�ke du�nosti u rodnom Metkovi�u, od demokratskih promjena karijeru gotovo neprekidno ostvaruje u Saboru- do 2003. kao zastupnik, do 2008. kao potpredsjednik i napokon kao predsjednik Sabora. Kra�i izlet u izvr�nu vlast imao je 1991. kad je bio ministar obrane i 1996. kad je bio predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost.

Luka Bebi� i Vladimir �eks

Najdugovje�niji HDZ-ov politi�ar Vladimir �eks postao je za�titni znak hrvatskog parlamenta, ali karijera mu nije i�la pravocrtno. Od 1990. do 1992. bio je potpredsjednik Sabora, zatim kra�e vrijeme javni tu�itelj, a nakon toga do 1994. potpredsjednik vlade. Do 2000. �eks je ponovno potpredsjednik Sabora, a nakon odlaska u oporbu obna�a du�nost predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a. Na �elo Sabora �eks napokon dolazi 2003., a 2008. ponovno postaje potpredsjednik. �eks �e ostati upam�en kao glavni autor Ustava iz 1990. i kao osoba koja je 8. listopada 1991. proglasila raskid dr�avnopravnih sveza Hrvatske s biv�om Jugoslavijom.

Dvoje donedavnih ministara istu je du�nost obna�alo i tijekom devedesetih. Bo�o Bi�kupi� je na polo�aj ministra kulture do�ao 1995., s mjesta dogradona�elnika Zagreba, a nakon odlaska u oporbu 2000. postaje zastupnik u �upanijskom domu Sabora, gdje ostaje nakon njegova raspu�tanja 2001. Na staro ministarsko mjesto vra�a se 2003. Marina Matulovi� Dropuli� od 1990. bila je potpredsjednica zagreba�kog Izvr�nog vije�a, od 1993. dogradona�elnica, a 1995. postaje ministrica prostornog ure�enja, graditeljstva i stanovanja. S tog mjesta 1996. odlazi na du�nost gradona�elnice Zagreba, kao prva �ena na �elu metropole, gdje ostaje do 2000. kad postaje saborska zastupnica. Iako na izborima 2003. nije bila izborni kandidat, u prosincu ulazi u vladu u svoj nekada�nji resor, koji se sad zove Ministarstvo za�tite okoli�a, prostornog ure�enja i graditeljstva. Ministar je u devedesetima bio i Davorin Mlakar, koji je u vladu u�ao 1992. kao njen tajnik, a 1994. postaje ministar uprave. Zatim od 1998. do 2000. obna�a du�nost veleposlanika u Japanu i Ju�noj Koreji, a u politiku se vra�a 2009., opet na �elo Ministarstva uprave.

Andrija Hebrang

Od svih hrvatskih ministara, najsvestraniji i nakon Bi�kupi�a najdugovje�niji bio je Andrija Hebrang. Obna�ao je du�nost ministra zdravstva u tri navrata- od 1990. do 1992., od 1993. do 1998. te od 2003. do 2005. U me�uvremenu je 1998. nekoliko mjeseci bio ministar obrane, a paralelno sa zadnjim mandatom u ministarstvu zdravstva obna�ao je i du�nost potpredsjednika vlade za gospodarstvo. Dva resora u vladi dr�ali su donedavni ministar obrane Branko Vukeli�, koji je od 2003. do 2008. bio ministar gospodarstva, rada i poduzetni�tva i Berislav Ron�evi�, koji je od 2003. do 2008. bio ministar obrane, a zatim 2008. ministar unutarnjih poslova. Dana�nja potpredsjednica Sabora �eljka Antunovi� bila je potpredsjednica vlade od 2000. do 2003., a od 2002. do 2003. bila je i ministrica obrane. U vladama tijekom devedesetih po dva resora imali su Gojko �u�ak (iseljeni�tvo i obranu), Zvonimir �eparovi� (vanjske poslove i pravosu�e), Jure Radi� (znanost te razvoj i obnovu), Ivan Peni� (privatizaciju i unutarnje poslove), Juraj Njavro (zdravstvo i hrvatske branitelje), Petar Kriste (obranu i trgovinu) i Milan Kova� (privatizaciju i odnose s BiH). Mate Grani�, Borislav �kegro, Ivica Kostovi� i Ljerka Mintas Hodak u vladu su u�li kao potpredsjednici, a kasnije su dobili i resore- vanjskih poslova, financija, znanosti i europskih integracija.

Potpredsjednici vlade bili su i Milan Ramljak i Ivan Milas, a kasnije su obojica neko vrijeme bili ministri pravosu�a, dok je Bernardo Jurlina najprije bio potpredsjednik, a zatim ministar rada i socijalne skrbi. Do 1990. Jurlina je bio predsjednik Saveza sindikata Hrvatske, a karijeru je zavr�io kao konzul u Biha�u. Zlatko Mate�a je prije dolaska na �elo vlade bio ministar bez portfelja i kra�e vrijeme ministar gospodarstva, a osim njega, od biv�ih premijera ranije ministarsko iskustvo imao je jo� jedino Ivo Sanader, koji je od 1992. do 1993. bio ministar znanosti. Franjo Greguri� je prije izbora za premijera bio potpredsjednik vlade.

Hrvoje �arini�

Karijera Hrvoja �arini�a odvijala se redoslijedom obrnutim od uobi�ajenog. Najmo�niji je bio na svojoj prvoj funkciji, kao predstojnik Ureda predsjednika Franje Tu�mana od 1990. do 1992. te od 1996. do 1998. U me�uvremenu je od 1992. do 1993. bio hrvatski premijer te od 1993. do 1996. predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, Vije�a obrane i nacionalne sigurnosti i glavni Predsjednikov savjetnik. Nakon razlaza s HDZ-om 1998. �arini� se povukao iz visoke politike, ali se posvetio lokalnoj razini, �to je jedinstven slu�aj u hrvatskoj politici, pa je od 2000. do 2005. bio vije�nik Gradskog vije�a Samobora kao �elnik gradskog ogranka DC-a. Neobi�an redoslijed du�nosti imala je i Katarina Fu�ek, koja je u visoku politiku u�la 1992., kad je kao gradona�elnica Vara�dina postala potpredsjednica Sabora. Kad se na tu poziciju 1994. vratio Vladimir �eks, Fu�ek je postala direktorica Narodnih novina, gdje je ostala do 2000. Od 2003. do 2005. bila je saborska zastupnica, a kad se u saborske klupe vratio Andrija Hebrang, kao njegova zamjenica morala mu je prepustiti mjesto te je imenovana ravnateljicom Hrvatske matice iseljenika, a iste godine postaje i potpredsjednica zagreba�ke Gradske skup�tine. Od 2008. do 2009. bila je predstojnica ureda premijera Ive Sanadera, a nakon njegove ostavke vratila se na �elo Matice. U o�ujku je u�la u Predsjedni�tvo HDZ-a nakon �to je izabrana predsjednicom Zajednice �ena Katarina Zrinski.

Marijan Ramu��ak u suda�koj togi kao predsjednik Vrhovnog suda

Marijan Ramu��ak obna�ao je visoke du�nosti na regionalnoj razini, u vladi, Saboru, u sudstvu i diplomaciji. Najprije je od 1993. do 1997. bio me�imurski �upan, zatim je kao zastupnik �upanijskog doma do 1998. bio predsjednik Odbora za pravosu�e, od 1998. do 1999. bio je ministar uprave, a od 1999. do 2001. predsjednik Vrhovnog suda. Karijeru je zavr�io kao veleposlanik u �e�koj od 2007. do 2009.

Giulio Andreotti

Shimon Peres

Razdoblje od 20 godina koliko u Hrvatskoj postoji demokracija prekratko je da bi imali politi�are s karijerama poput Giulija Andreottija. Taj talijanski demokr��anski politi�ar, ro�en 1919., u vladama je bio gotovo neprekidno 45 godina- od 1947. kad je bio podtajnik vlade, pa do 1992. Bio je premijer od 1972. do 1973., zatim od 1976. do 1979. i od 1989. to 1992. Uz to je od 1974. do 1976. te od 1983. do 1989. bio ministar vanjskih poslova, a ranije je jo� bio i ministar obrane, unutarnjih poslova, financija, riznice, industrije i trgovine. Andreotti nije uspio postati talijanski predsjednik i danas je do�ivotni senator. Predsjedni�ka funkcija kao kruna duge i bogate karijere pripala je 2007. Shimonu Peresu. Bio je izraelski premijer od 1984. do 1986. te od 1995. do 1996. Ministar vanjskih poslova bio je od 1986. do 1988., od 1992. do 1995. (u tom je razdoblju nagra�en Nobelovom nagradom za mir) i 2001. do 2002. Osim du�nosti u vojsci, obna�ao je i du�nosti potpredsjednika vlade, ministra useljeni�tva, prometa, informiranja, obrane, financija i regionalne suradnje.

Ho�e li Hrvati jednom imati politi�are s karijerama du�ima od pola stolje�a vidjet �e se u narednim desetlje�ima, a tada �e dana�nje nezadovoljstvo �to neke politi�are gledamo <�ak> 20 godina izgledati smije�no.


Izvor: Vjesnik, Marijan Lipovac