TAJNE POD PLAHTAMA - Sve Chopinove ljubavi

Frederic Chopin

U dvjestotoj godi�njici ro�enja Frederica Chopina, u godini koja ga slu�beno slavi, jo� su se jednom otvorile polemike o intrigantnom �ivotu i veli�anstvenom djelu ove glazbene ikone. Veliki pjesnik klavira napisao je neke od najljep�ih skladbi za ovaj instrument u romanti�nom stilskom razdoblju.

Od sedme godine, kada je napisao prvu polonezu za klavir, pa sve do kraja �ivota, ostao je vjeran tom instrumentu. Svaka �ast glazbi, no nije li i lepeza intrigantnih povoda iz biografije bila magnetom koji je privla�io Chopinove fanove i slu�atelje profinjena uha?

Moralni vampir
Ne �udi da je upravo emocionalni svijet nepokolebljivog poljskog patriota, koji je cijeli �ivot patio za rodnom grudom i voljenom zemljom, bivao "primarnom sirovinom" u tuma�enju glazbe ali i predmetom istra�ivanja onih koji su se velikim skladateljem bavili. U tim naklapanjima i spekulacijama u prvi je plan uvijek dolazila njegova desetogodi�nja veza i sudbinska povezanost sa spisateljicom George Sand.

Na tom "detalju" lomit �e se koplja o skladatelju kojega svatko zna, ali malo tko poznaje. Ostaje tajnom koliko je dru�i�ina emancipacija unijela nemir i otvorila o�i umjetnikovoj skru�enosti, promijenila mu �ivot, pretvoriv�i ga u kico�a, politi�kog konzervativca, snoba... Strogi klasi�ar, makar mu je glazba davala za pravo biti revolucionarom, prezirao je romantizam prijatelja Liszta, Schumanna i Mendelssohna. Pijanist Andras Schiff, koji Chopinovoj glazbenoj ostav�tini i interpretaciji prilazi s posebnom pa�njom i po�tovanjem, glasan je u optu�bama na ra�un njegova antisemitizma.

Rezultat je to eha tektonskih poreme�aja 19. stolje�a, a najte�e optu�be stizale su od poljskog pjesnika Adama Mickiewicza za kojega je veliki skladatelj bio "moralni vampir". Bio je to logi�an odgovor nakon �to se Chopin oglu�io na apele dvaju prognanika koji su mu se obratili za dru�tveni anga�man dok je bio na vrhuncu slave. No nije samo Sandova obilje�ila njegov �ivot, nekoliko je njih ostalo zapisano po Chopinovu crtovlju.

Prvo se zaljubio u 16-godi�nju Mariju Wodzinsku, zaprosio ju je, ali je njegovo krhko zdravlje bilo razlogom razlaza. Lije�enje je do daljnjenga odgodilo vjen�anje. Chopin je Marijina pisma spakirao u veliku omotnicu na kojoj je pisalo "Moja tuga". Skladbe inspirirane tom vezom poslao je Wodzinskoj. Potom utjehu nalazi u poljskoj grofici, svojoj u�enici, Delfini Potockoj, kojoj posve�uje veli�anstveni "Minutni valcer".

Tajna veza
Francusku knji�evnicu i feministkinju, punim imenom Amantine Aurore Lucille Dupin, iskusnu baronesu Dudevant, susreo je na jednoj zabavi u Parizu. Bila mu je odbojna! Nosila je hla�e, �i�ala nakratko kosu, pu�ila cigarete, zagovarala ravnopravnost spolova i bila jedna od rijetkih �ena koje su �ivjele od svoga pera te se nisu bojale javno iznositi mi�ljenje.

Resile su je, za ono vrijeme, napredne dru�tvene ideje i burne ljubavne avanture, a me�u ostalima i ona s pjesnikom Alfredom de Mussetom. "Koja antipati�na �ena je ta Sand! No, je li ona doista �ena? Naginjem sumnji", komentirao je prijatelju Ferdinandu Hilleru. Dvije su godine vezu dr�ali tajnom, a najpoznatija epizoda iz njihova zajedni�koga �ivota je zima provedena na Mallorci, kamo su oti�li s njezino dvoje djece ne bi li blaga klima popravila Chopinovo zdravlje.

S njegovom bole��u Sand je postajala vi�e njegovateljicom nego ljubavnicom, pa ga je znala nazivati svojim "tre�im djetetom". Godine 1847. objavljuje novelu "Lucrezia Floriani" o bogatoj glumici i bole�ljivu princu, u kojoj skladatelj razaznaje njihovu �ivotnu pri�u. Mirenje prijatelja bilo je neuspje�no, uslijedio je prekid. Zanimljivost je da je upravo George Sand u svojoj "Autobiografiji" vidovito notirala da �e Chopinova djela jednom svirati i orkestri! Dvije godine pred smrt velikog je skladatelja "mu�ila" jo� jedna ljubavna avantura.

U �kotskoj 1948. godine zaprosila ga je biv�a u�enica i �tovateljica, imu�na Jane Wilhelmine Stirling. Njegu, financije i lagodniji �ivot ipak je odbio. Njegovo umjetni�ko stvarala�tvo okon�ala je te�ka bolest u 39. godini �ivota. Umro je od tuberkoloze, 17. listopada 1849. Pored njega su bili sestra mu Ludwika, slikar Eugene Delacroix i grofica Potocka. Chopinova inspirativna glazba bezvremena je i poticajna pri�a o nemogu�nosti sporazumijevanja s ljudima, o o�ajnoj �elji za ljubavlju koju je tako te�ko u �ivotu prona�i, a lagano izgubiti. Junaci i jesu tu da u kona�nici gube! U Chopinovu slu�aju, sre�om, pobje�uje besmrtna glazba.

Izvor: Slobodna Dalmacija, Igor BRE�AN