Tvr�a se priprema za UNESCO

Povijesna osje�ka gradska jezgra, Tvr�a, najve�a cjelovita sa�uvana barokna kompozicija iz 18. stolje�a u Hrvatskoj, spomenik je nulte kategorije, a gradske vlasti �ele da se ona uvrsti u UNESCO-ovu kulturnu ba�tinu. Da bismo u tome uspjeli, rekla je osje�ka dogradona�elnica Danijela Lovokovi�, mnogo se toga mora u�initi jer su kriteriji vrlo visoki i zahtjevni.

U Ministarstvu kulture savjetovali su nam da poku�amo sa zajedni�kim projektom s gradovima Temi�varom i Arodom u Rumunjskoj, Sigedom u Ma�arskoj i Novim Sadom u Srbiji (Petrovaradinska tvr�ava) aplicirati za ulazak na UNESCO-ov popis. Neki su razgovori s tim u vezi pokrenuti, a poslali smo i pisma namjere, izjavila je za Hinu Lovokovi� i dodala kako je dovoljno da se tri grada uklju�e u zajedni�ki projekt.

Kako je rekla, u me�uvremenu �e biti mnogo posla u Tvr�i. Sve mora biti u�injeno u skladu s najvi�im standardima za�tite. Me�u ostalim, nu�no je premjestiti parkirali�te iz Tvr�e, izgraditi komunalije i ostalo, �to, naravno, iziskuje i velika financijska sredstva i strogo kontrolirane radove. Tvr�a se �eli pretvoriti u grad umjetnosti - da se u toj povijesnoj jezgri omogu�i studentima Umjetni�ke akademije da imaju prostor za rad te da se radionice starih obrta na�u u prostoru koji je neprocjenjivo bogatstvo.

Kako je istaknula, upravo nedavno odr�ana No� muzeja u Muzeju Slavonije i Arheolo�kome muzeju pokazala je koliko je veliko zanimanje gra�ana za takve doga�aje jer je Tvr�a cijelu no� bila prepuna gra�ana. Me�u njima je bilo stranih gostiju koji ina�e obilaze Tvr�u kao posebno atraktivno turisti�ko odredi�te, a tra�ili su originalne suvenire s kojima smo, na�alost, tanki. To zna�i da bi upravo u Tvr�i trebalo otvoriti radionice za izradu licitarskih proizvoda jer su oni kao za�ti�ena kulturna ba�tina na�li mjesto na UNESCO-ovu popisu, rekla je Lovokovi�.

Izvor: Hrvatska radiotelevizija HRT

*****

�to tome dodati, nego �itatelje portala podsjetiti na svojevremeno na portalu objavljeni prilog prof. dr. sc. Zlate �ivakovi�-Ker�e o baroknoj Tvr�i:

Upoznajmo Osijek:

Prof. dr. sc. Zlata �ivakovi�-Ker�e:

Barokna Tvr�a

Skladna barokna Tvr�a pripada me�u najzna�ajnije drevne gradske jezgre, ne samo u nas. Iako je samo djelomice o�uvana, jedna je od najvrjednijih baroknih urbanih cjelina u Hrvatskoj.

Pogled na Tvr�u
(Foto Petar Ker�e)

Spomenici barokne Tvr�e grupirali su se oko �etvrtastog glavnog trga kojim dominira veli�anstveni barokni ku�ni pil - kip Sv. Trojstva - podignut 1729. godine. Na velikom kapitelu vitkoga stupa nalaze se likovi Svetoga Trojstva s an�elima na oblacima. Ispod toga je postolje s volutama na kome su smje�teni za�titnici od kuge. Pil je dopunjen 1784. zasebnim postoljima sa �etiri kipa svetaca (sv. Sebastijanom, sv. Rokom, sv. Rozalijom i sv. Katarinom). �ini jednu od najljep�ih baroknih tvorevina u Osijeku.

Trg sv. Trojstva 1
(Foto Petar Ker�e)

Detalj zavjetnoga stupa sv. Trojstva
(Foto Damir Macani�)

Zgrada dana�njega Muzeja Slavonije sagra�ena je 1702. u baroknom slogu za potrebe tada�njega gradskog magistrata. Tu je i zgrada gradske stra�e iz 1709. koja je prema sredi�njem tvr�avskom trgu okrenuta s nizom arkada i prepoznatljivim tornjem. Na sjevernoj strani trga je Generalska komanda (dana�nji Rektorat Sveu�ili�ta Josipa Jurja Strossmayera i Poljoprivredni fakultet), zgrada golemih dimenzija s atlasima na visokom ulaznom portalu. U Tvr�i su i deseci drugih svjetovnih spomenika, od kojih se osobito isti�u plemi�ke i druge ku�e, niz vojarni s otvorenim nizovima arkada i sli�no.

Muzej Slavonije
(Foto Petar Kar�e)

Trg sv. Trojstva pogled na zgradu Gradske stra�e
(Foto Petar Ker�e)

Visoki ulazni portal zgrade Generalske komande s atlasima
(Foto Petar Ker�e)

Od nekoliko sakralnih spomenika kulture u Tvr�i isti�e se franjeva�ki stari samostan (sa dva krila - isto�nim i ju�nim - u obliku slova L), �ija je gradnja po�ela 1699. i trajala do 1705. godine. Od 1731. do 1733. gra�eno je, isto�no od crkve, novo krilo samostana, tj. novi samostan koji je posve zavr�en 1761. i povezan nadsvo�enim lukovima s isto�nim krilom stare samostanske zgrade.

Nadsvo�eni lukovi
(Foto Petar Ker�e)

Franjevci su od 1709. do 1732. gradili baroknu crkvu sv. Kri�a, koju Osje�ani od milja zovu crkva sv. Antuna. Sveti�te crkve je na istoku, glavni ulaz na zapadu, a pokrajnji na ju�noj strani. Tijekom gradnje povezao je izgra�eni hodnik crkveni kor sa samostanom; glavni oltar sv. Kri�a (izra�en 1726.) odmaknut je od zida i na njega postavljen kip Marije Jud iz 15. stolje�a. U crkvi se �uvaju vrijedne oltarne slike i drugi crkveni inventar.

Crkva sv. Kri�a
(Foto Petar Ker�e)

Samostan
(Foto Damir Macani�)

Gospa osje�ka - �uvarica grada

Na zapadnom kraju Trga Jurja Kri�ani�a izdi�e se �upna crkva sv. Mihaela arkan�ela, za�titnika Crkve. Ta monumentalna gra�evina dvoranskoga tipa, s dva masivna zvonika (tornja) na isto�nom pro�elju, reprezentativni je primjer austrijskog baroknoga sakralnog graditeljstva u Slavoniji. Svojom veli�inom i s vrlo vrijednim baroknim inventarom, longitudinalna jednobrodna gra�evina sa po dvije bo�ne kapele sa svake strane la�e i sa zaobljenim sveti�tem, dominira ne samo prostorom trga, ve� i cijelom Tvr�om. Podignuta u duhu kasnoga baroka kontinentalne Hrvatske, kojoj nedostaje samo slikarskih prikaza na unutra�njim zidovima crkve, pripada u red zna�ajnih sakralnih gra�evina u �akova�koj i Srijemskoj biskupiji.

�upna crkva sv. Mihaela arkan�ela
(Foto Petar Ker�e)

Unutra�njost �upne crkve sv. Mihaela arkan�ela
(Foto Petar Ker�e)

Napisala prof. dr. sc. Zlata �ivakovi�-Ker�e

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, zmitar@gmx.net