Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Europa u malom zagorskom selu Belec

 

Hrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetni�kom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na ju�nim obroncima Ivanš�ice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snje�ne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedo�anstva o gra�evnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.

Ivanš�ica (Ivan�ica) je najviša planina Hrvatskog zagorja: duga je oko 30 km i pru�a se u smjeru istok-zapad, s najvišim vrhom na 1061 metara. Ime je dobila po ivanovcima (hospitalcima – malteškim vitezovima), viteškom redu utemeljenom na po�etku Kri�arskih ratova (1099.), koji su nakon ukinu�a templara (1312.) naslijedili njihove posjede na Ivanš�ici.

U podno�ju Ivan�ice lijepo se vidi plemi�ki grad/utvrda Belec (Belecgrad), izgra�en u drugoj polovini XIII st., a napušten u prvoj polovici XVIII st. Gra�en je kao dio lanca obranbenih utvrda (Lobor – Oštrc – Belec – Milengrad – Grebengrad, tzv. sjeverozapadna transvezala hrvatskih burgova) na ju�nim obroncima Ivan�ice. Smješten je na izdvojenom stjenovitom vrhu visokom 580 metara (posebno su strme sjeverna i isto�na padina), pribli�no tri kilometra sjevernije od Belca.


Crkva Sv.Marije Snje�ne; u daljini se vidi Belecgrad

Elizabeta pl. Keglevi�-Erdödy je 1674. godine dala izgraditi zavjetnu crkvicu Sv. Marije Snje�ne, a potom je hrvatsko plemstvo nastavilo, gotovo cijelo stolje�e, s njezinom dogradnjom.

Crkva je godine 1741. dobila današnji oblik sa slikovitom cinkturom, visokom ogradom rastvorenom lukovima prema unutarnjoj strani te s ugaonim tornji�ima, kapelicom i posebno istaknutim ulazima. Uz zapadno pro�elje podignut je visoki zvonik, a unutrašnjost crkve je barokizirana.

Prvi (i jedini?) dokumentarni film o baroknoj crkvi u Belcu -"Barok u Hrvatskoj"- snimio je Oktavijan pl. Mileti� 1942. godine. Film je iste godine nagra�en na Bienalu u Mletcima (Veneciji).


Pietà, kamena polikromna (neobnovljena) skulptura kipara Josipa Schokotniga, 1741.g.

Obnova danas �upne crkve Sv. Marije Snje�ne trajala je jedanaest godina (1994 - 2005.), a glavni pokrovitelj obnove bila je tvrtka INA

Nasuprot mirnom vanjskom izgledu, unutrašnjost zaustavlja dah - raskošni oltari bogato ukrašeni drvenim skulpturama pozla�enih svetaca i malih an�ela, najljepša barokna propovjedaonica u Europi, korska ograda, pjevalište, orgulje i freske koje iluzionisti�ki produbljuju prostor.


Slikarstvo i prvorazredna ostvarenja kiparske i drvorezbarske umjetnosti, uz integracijsko djelovanje svjetlosti se sukladno nadopunjuju.

Pet oltara: glavni (Sv. Marije Snje�ne) i �etiri sporedna (Sv. Barbare, Sv. Josipa, Sv. Stjepana prvomu�enika, Sv. Krunice ) izradili su od 1739. do 1743. godine brojni majstori me�u kojima se isti�u imena dvojice pavlina - slikara Ivana Krstitelja Rangera i kipara Josipa Schokotniga koji je u Belcu izveo dva bo�na oltara i propovjedaonicu.

Raskošne freske Ivana Rangera pokrivaju svaku raspolo�ivu površinu na zidovima i svodovima crkve. Neki �e odgonetavati dublja zna�enja u skladu s vlastitom sposobnoš�u �itanja teksta ispri�ana likovnim jezikom, simbolima i heraldikom, a ostali �e se posve zadovoljiti dekorativnim dojmom slikovitih motiva. 

GLAVNI OLTAR – SV. MARIJA SNJE�NA


Golemi glavni oltar preplavljen je skulpturama


Na svodu svetišta prikazano je Sveto Trojstvo kako kruni Bogorodicu.

Kad se dijelovi Rangerove marijanske ikonografije (sveta Marija predstavljena u raznim razdobljima �ivota) spoje i redom iš�itaju, pred nama se slikovnim jezikom pojavi na svodu molitva „Zdravo Marijo“ upu�ena svetoj Mariji Majci Bo�joj.


Bogorodica (u sredini), Hrvatsko-ugarski kralj Stjepan (prvi s lijeva), i tri biblijska kralja.


Detalj iz glavnog oltara


Atlant (Atlas) u lavljoj ko�i - lijevo od glavnog oltara

OLTAR SV. JOSIPA

OLTAR SV. STJEPANA PRVOMU�ENIKA


Oltar (kapela) Sv. Stjepana prvomu�enika prividno iska�e iz marijanskoga konteksta.


Središnju površinu svoda kapele prekriva prikaz sve�eva kamenovanja.
Iznad prizora mu�enja otvara se pogled u visine s Presvetim Trojstvom.

OLTAR SV. KRUNICE

Marijanski ciklus nastavlja se na svodu oltara (kapelice) Sv. Krunice s vedrim pogledom u nebeske visine gdje, me�u oblacima obasjanima nebeskim sjajem, lepršaju an�eli razli�itih veli�ina.

PJEVALIŠTE S ORGULJAMA


Barokna raskoš vidljiva je i na ogradi pjevališta s motivom drveta spoznaje
te biblijskim likovima Adama i Eve.

  PROPOVJEDAONICA


Propovjedaonica je djelo kipara J. Schokotniga (oko 1743.).


Pozla�eni likovi i reljef sa starozavjetnim prizorima


Detalj vrha propovjedaonice


Vrlo dvosmislen detalj - "gro��e", meneada i satir?


Zar se to Bog, odnosno Bogo�ovjek pojavljuje u liku zmije?

Bog kojemu krš�ani vjeruju ima “ljudski lik” - istaknuo je Benedikt XVI. u Ledesburgu. Isus je ljudski lik nevidljivoga Boga, a zmija je u Bibliji, u Knjizi Postanka (3:1-15), lik Sotone.

Danas nam je teško doku�iti što je mislio re�i kipar Josip Schokotnig ovom simboli�kom zmijom streli�astog repa na "T"-kri�u (crux commissa) - naime, istovjetnu sliku vidimo ve� kod srednjovjekovnog mistika i "�arobnjaka" Nicolas Flamela (1330.-1417.) te ona postaje sastavni dio gnosti�ke i mitraisti�ke ikonografije ali i jedan od "logotipa"(simbola) Ru�okri�ara.

No, mo�da je Schokotnig samo �elio re�i "Budite, dakle, mudri kao zmije"(Mt, 10:16) ili je mislio na Djevicu Mariju koja satire zmiju pokazuju�i tako pobjedu nad grijehom, ili, u baroknoj umjetnosti, nad protestantizmom. Ili se poveo za tradicijom judaizma u kojoj je zmija pozitivan lik, magi�no sredstvo ozdravljenja (Brojevi, 21:8).

-U poganskim vjerovanjima drevnih naroda zmija je predmet kulta (animizam), a kult štovanja zmije osobito je proširen kod naroda koji �ive uz velike rijeke i njihove pritoke: Nil u Egiptu, Ind i Ganges u Indiji, Eufrat i Tigris u Mezopotamiji.

-Opse�na i iznimno slo�ena gr�ka, a sukladno njoj i rimska mitologija i legende, neprestance govori o zmijama i reinkarnaciji u obli�ju zmije.

-U gr�kom svijetu sveto lijevo (carstvo sjene) je povezano sa slikom zmije i utjelovljuje lik boga Dioniza (rimski Bakho).

-Za Grke je najve�i Dionizov dar bio osje�aj posvemašnje slobode (Veliki Osloboditelj) – �ini što te volja.

-Vrhunac dionizijskog kulta (dionizijski misteriji) u Gr�koj je zmijska terapeutika. To je povratak skladu kroz ekscese (Ordo ab chaos), povratak ravnote�i kroz prolazno ludilo (trans, opsjednutost i seksualne orgije).

-Izraelci su iz Mojsijeve mjedene zmije (Mojsije nije dao zbilje�iti zašto je uzdignuo baš lik zmije) razvili kult štovanja Nehuštan (Nehush'tan), a zmiju su �astili �rtvama. Ezekije, jedan od posljednjih pravovjernih judejskih kraljeva, zaklju�io je da je u svijesti naroda zmija postala idol (krivobog) i pokušao je suzbiti taj kult.

-Krš�anstvo i Islam su osudili zmiju i u�inili je utjelovljenjem zla u o�ima �ovjeka.

-Kabala ima jak utjecaj na srednjovjekovne mistike i njihova tajna društva u krš�anskoj Europi (npr. poganski obredi preobrazbe sa zmijama). Na kri�u namjesto Isusa prikazuju zmiju. Zmija zauzima zna�ajno mjesto i u psihologiji alkemi�ara.

Crkva u Belecu je tijekom dana zaklju�ana, ali klju� se mo�e dobiti od zvonara koji stanuje u ku�i inasuprot ulaza u crkvu, ili od �upnika vl�. Mirka Borijana. Nakon razgledavanja crkve, ili nakon jutarnje/podnevne svete mise, mo�emo planinarskom stazom prošetati do  Belecgrada i planinarskog doma (tabla s putokazom je pokraj crkve), odnosno ostatak dana iskoristiti za posjet Loboru i gradini Gora na kojoj se nalazi najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj.

Kako najbr�e do�i do Beleca i Lobora?
Autocestom Zagreb-Gori�ani ili Zagreb-Krapina vozimo do Zlatara (60 km) iz kojega jedna cesta vodi prema Belecu (7 km), a druga prema Loboru (9 km).

O�aran ljepotom zlatarskog krajolika, A.G.Matoš piše iz tu�ine "Bo�e! Kad �e moje �edne grudi / Napiti se zraka hrvatskoga?", a u pjesmi Gospa Marija napisat �e poznate stihove:

Samo tebe volim draga nacijo,
Samo tebi slu�im, oj Kroacijo.

Izvor: Portal Hrvatskoga kulturnog vije�a,
Autor: Ljubomir Škrinjar

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.