Osijek 1999. Dosier
Seriju priloga iz knjige Osijek 1999. Dosier u izdanju Matice hrvatske završavamo današnjim prilogom prof. Zlate �ivakovi�-Ker�e Osje�ki ljetopis, u kojem su nanizani zna�ajniji doga�aji u povijesti Osijeka, i prije toga Murse, od 9. do 1998. godine:
Zlata �ivakovi�-Ker�e
Osje�ki ljetopis
9. Rimljani su u keltskoj i andizetskoj Mursi podigli vojni logor (u�e podru�je današnjega Donjeg grada).
117. do 133. rimski car Hadrijan uzdigao je Mursu na stupanj kolonije (Colonia Aelia Mursa).
250. u Mursi je �vrsto ukorijenjeno krš�anstvo.
350. (25. prosinca) rimski car Konstancije je kod Murse porazio suparnika Vetranija i prisilio ga da se odrekne prijestolja.
351. (26. rujna) rimski car Konstancije je kod Murse porazio svog suparnika Magnencija.
369. u povijesnim se vrelima posljednji put spominje Mursa.
441. Atilini Huni uništili su rimsku Mursu.
796. nestaje avarsko naselje.
850. obnavlja se slavensko naselje.
880. do 900. ja�anje i pove�anje naselja u vrijeme kneza Braslava. (Slavenski i starohrvatski doseljenici nazvali su naselje imenom Osijek, u �ijem je imenu sadr�an pojam ne�ega odsje�enoga, te oseke i gaza.)
1196. u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Emerika javlja se prvi put ime Osijek, u ma�arskoj jezi�noj prilagodbi Ezeek.
1349. (21. travnja) u Osijeku je umro slavonski velikaš Filip Koro� (Kru�i�) mla�i. Mo�na velikaška obitelj Koro� prvi put se javlja u srednjovjekovnoj historiografiji Osijeka sporom s opatijom Cikador
1351. godine. Kako i kada su oni stekli Osijek, nije poznato, iako nema dvojbe da je to bilo prije navedenoga spora.
1454. (3. svibnja) posredovanjem hrvatsko-ugarskog kralja Vladislava I. završena je sudska parnica izme�u slavonskih velikaša Nikole Ilo�kog i Ivana Koro�a, gospodara grada Osijeka.
1454. (19. svibnja) slavonski velikaš Nikola Ilo�ki izdao je u Osijeku ispravu o sklapanju ugovora izme�u Ivana Koro�a i Ladislava Levanjskog. Istodobno je velikaš Ivan Koro� otkupio imanje Lavanjsku Varoš u vukov(ar)skoj �upaniji.
1495. (16. listopada) hrvatsko-ugarski kralj Ladislav boravio je u Osijeku i potvrdio prodaju Osijeka valpova�kom vlastelinu Petru Gerebu. U teritorijalno-administrativnom pogledu u 15. stolje�u Osijek je pripadao vukovskoj �upaniji sa sjedištem u Vukovaru.
1521. (9. srpnja) hrvatsko-ugarski kralj Ludovik II. zapovjedio je pe�uškom kaptolu da hitno pošalje u Osijek vojsku i petinu ukupnoga prihoda svih kmetova. Prihod je bio potreban zbog velike opasnosti od silne turske vojske koja je provalila preko rijeke Save u Srijem i Slavoniju te plijenila vukov(ar)sku �upaniju.
1526. (31. srpnja) Ibrahim-paša s najelitnijim turskim postrojbama ušao je i osvojio Vukovar. Toga je dana turska vojska krenula prema Osijeku i ugarskom Moha�u.
1526. (8. kolovoza) u vrijeme moha�ke bitke Turci su djelomice porušili Osijek i zauzeli ga.
1526. (14. kolovoza) Turcima se predao slabo branjeni grad Osijek. Turski sultan Sulejman II. Veli�anstveni ušao je s vojskom u grad u kojem se turska vlast zadr�ala sve do 1687. godine.
1526. (23. kolovoza) sva turska vojska prešla je preko pontonskoga mosta preko rijeke Drave u Baranju na svom putu prema Be�u.
1543. (22. lipnja) pod tursku vlast pala je tvr�ava Valpovo. Toga se dana glasoviti turski sultan Sulejman II. Veli�anstveni sa svojom vojskom uputio u osje�ku Tvr�u. Osje�ka je varoš tada bila va�an orijentalni, turski grad.
1566. (15. srpnja) turski sultan Sulejman II. Veli�anstveni s velikim vezirom Mehmedom Sokolovi�em i sto pedeset tisu�a vojnika te s mnoštvom topova i hrane prešao je preko rijeke Drave kod Osijeka. Sultan je bio usmjeren na opsadu grada Be�a. Na tom putu sultan Sulejman II. Veli�anstveni odvojio je vojsku od devedeset tisu�a ljudi i tristo topova i opsjedao je tvr�avu Siget kojom je zapovijedao hrvatski kapetan, bivši hrvatski ban Nikola Šubi� Zrinski.
1611. (25. o�ujka) u Carigradu je ro�en Evlija �elebija. Tijekom �ivota proputovao je i opisao hrvatske zemlje i gradove koji su priznavali tursku vlast. Boravio je u Osijeku i opisao je glasoviti Sulejmanov most od Osijeka do sela Darde.
1664. (15. velja�e) hrvatski ban i glasoviti junak Nikola Zrinski došao je s mnogobrojnom vojskom do lijeve obale rijeke Drave kod Osijeka i zapalio turski, glasoviti Sulejmanov, most sagra�en 1566. Nakon povla�enja hrvatske vojske na �elu sa Zrinskim Turci su obnovili drveni most kod Osijeka.
1687. (12. lipnja) carska se vojska pod vodstvom Karla Lotaringijskog pribli�ila turskom Osijeku. Dio vojske išao je od Darde prema obali Drave, a ve�i dio carske vojske prešao je rijeku Dravu kod Valpova i kretao se pokraj Petrijevaca prema Osijeku.
1687. (16. lipnja) hrvatsko-ugarska i austrijska vojska prvi put juriša na turske polo�aje u Tvr�i. Me�utim, Turci su carsku vojsku, koja je brojila oko dvije tisu�e vojnika, zasuli jakom topovskom paljbom, pa su se carski vojnici privremeno morali povu�i.
1687. (12. rujna) nakon povla�enja turske vojske u Osijek je ušla carska, austrijska vojska. Turska okupacija Osijeka trajala je 161 godinu.
1688. (10. svibnja) u gradu je zapo�ela katoli�ka misija isusovca Gašpara Franza. On je u Osijeku zatekao �etiri tisu�e stanovnika i više od dvadeset tisu�a vojnika. Istodobno s ispovijedanjem i katoli�kom misijom o. Franz zapo�eo je voditi osje�ki ljetopis, koji je dragocjen izvor prvih vijesti o �ivotu u gradu nakon istjerivanja Turaka.
1690. (19. srpnja) carska komisija za pregled i ure�enje oslobo�enih krajeva od Turaka na prostoru izme�u rijeka Save i Drave osnovala je Gradski magistrat u Osijeku. Za prvoga gradskog suca imenovala je osje�kog trgovca Daniela Ferdinanda Vesentina.
1691. (14. velja�e) promet prve osje�ke pošte odvijao se u smjeru Budimpešte, i to preko baranjskih mjesta Luga, Belog Manastira i Moha�a. Na putu Osijek-Budimpešta u svim ve�im mjestima postavljene su posebne poštanske postaje za prijevoz pošte s osam do dvanaest konja.
1692. (2. travnja) iz straha da se Turci mogu vratiti u grad neki gra�ani Osijeka napustili su Tvr�u i preselili se na lijevu obalu rijeke Drave, nasuprot Donjem gradu. To je bio temelj novoga sela kojeg su Ma�ari nazivali Eugenfalu (Eugenovo selo), osje�ki Nijemci Dörfl, a Hrvati Podravlje.
1695. (12. o�ujka) u mjestu Babba u sapskoj biskupiji u Albaniji rodio se Mihael Summa. Kao franjevac bio je trideset i �etiri godine osje�ki biskup i pomo�ni biskup ostrogonske nadbiskupije.
1699. (16. svibnja) u povijesnim vrelima prvi put spomenut je osje�ki Donji grad kao Inferior civitas i Inferior varos.
1701. (13. srpnja) osje�ka �upska matica ro�enih i umrlih predana je isusovcima.
1708. (23. lipnja) osje�ki franjevci zaklju�ili su da se u Tvr�i otvori filozofski i teološki studij.
1711. (12. velja�e) magistrat osje�ke Tvr�e donio je zaklju�ak o gradnji pu�ke škole. Nova školska zgrada sagra�ena je u Tvr�i ve� idu�e godine i po�etak je organiziranoga školstva u Osijeku. Prvi u�itelj osje�ke pu�ke škole u Tvr�i je David Heimb.
1712. (1. kolovoza) slu�beno je zapo�ela gradnja osje�ke barokne Tvr�e.
1712. (26. listopada) general Maksimilijan Petraš polo�io je temeljni kamen za izgradnju osje�ke krunske utvrde preko rijeke Drave.
1713. (7. o�ujka) hrvatsko-ugarski kralj Karlo V. odobrio je Gornjem gradu odr�avanje dva godišnja sajma, i to na blagdan sv. Florijana i sv. Sebastijana.
1729. (23. o�ujka) gradski magistrat primio je obavijest da se dopušta osnivanje ni�e latinske škole u isusova�koj rezidenciji u Tvr�i.
1735. (22. sije�nja) odlukom generalnoga komesara franjeva�koga reda osje�ki franjevci dobili su pravo osnivanja teološkoga studija u osje�koj Tvr�i pod nazivom Generalni studij prvog stupnja u franjeva�kom redu.
1738. (11. svibnja) staru osje�ku gornjogradsku �upnu crkvu sv. Petra i Pavla posvetio je ostrogonski biskup Sigismund Bereny.
1745. (18. srpnja) carica Marija Terezija je prema svom obe�anju obnovila slavonske �upanije. Sjedište po�eške bilo je u Po�egi, viroviti�ke u Osijeku, a srijemske u Vukovaru.
1748. (22. o�ujka) u Tvr�i se privodila kraju gradnja �upne crkve sv. Mihaela. Crkva je izgra�ena na temeljima porušene turske Kasim — pašine d�amije.
1750. (12. kolovoza) u Valpovu je ro�en Matija Petar Katan�i�. Pu�ku školu završio je u Valpovu, gimnaziju u Pe�uhu i Budimu te filozofiju u Budimu i Osijeku. Od 1779. na osje�koj gimnaziji predavao je retoriku i poetiku do 1788. Sveu�ilišni profesor arheologije u Budimu postao je 1795, a 1800. je umirovljen. U Budimu je ostao do smrti. Za Hrvate je najva�niji Katan�i�ev prijevod Svetoga pisma s latinskoga na hrvatski jezik.
1768. (31. svibnja) u Osijek je prvi put stigao prijestolonasljednik Josip II, sin carice Marije Terezije. U grad je stigao iz Stare Gradiške i zadr�ao se u Tvr�i tjedan dana.
1772. (19. rujna) proglašena je zapovijed carice Marije Terezije prema kojoj je zabranjen rad tiskarama koje nisu imale carski privilegij. Tom odlukom zabranjen je, postupno, i rad osje�ke franjeva�ke tiskare, prve slavonske tiskare.
1775. (12. o�ujka) papa Pio VI. odobrio je da se sve tri osje�ke �upe — Gornji grad, Tvr�a i Donji grad, kao i �upa Aljmaš, izuzmu iz jurisdikcije ostrogonske nadbiskupije i dodijele bosanskoj i �akova�koj biskupiji.
1775. (24. kolovoza) u Osijeku je potpuno dokinuta franjeva�ka tiskara osnovana 1735.
1775. (25. listopada) Ivan Martin Divald dobio od carice Marije Terezije privilegij o dozvoli otvaranja tiskare u Osijeku.
1776. (29. rujna) na blagdan sv. Mihovila arhan�ela papa Pio VI. dekretom je uklju�io Osijek u bosansko-�akova�ku biskupiju. Do tog doba Osijek je pripadao ugarskoj, ostrogonskoj nadbiskupiji, a tim dekretom ušao je u crkvenu organizaciju Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Taj �in posljedica je molbe carice Marije Terezije. Dekret pape Pija VI. pro�itan je kod velikog oltara u Tvr�i na latinskom, njema�kom i na hrvatskom jeziku. Nakon toga otpjevana je sve�ana misa kojom je biskup Matija Franjo Krtica uklju�io Osijek u bosansko-�akova�ku biskupiju.
1777. (25. travnja) u prijepodnevnim satima kroz tvr�avska Vodena vrata došao je u Osijek Maksimilijan Ksaver, austrijski nadvojvoda i najmla�i sin carice Marije Terezije. Prošao je kroz sredinu Tvr�e i nastanio se u gostionici K šaranu. Nakon što je objedovao krenuo je pješice sa svojom �asni�kom pratnjom u Gornji grad, gdje se taj dan odr�avao redoviti godišnji sajam.
1782. (29. travnja) Johann Kohlhofer, gostioni�ar iz Tvr�e, osnovao je zakladu za gradnju sirotišta u Osijeku.
1782. (2. prosinca) donjogradski ko�ar Josip Huttler ostavio je zakladi za gradnju sirotišta u Osijeku cjelokupni imetak.
1783. (29. travnja) hrvatsko-ugarski kralj Josip II, sin carice Marije Terezije, došao je po �etvrti put u grad Osijek radi neposredne vojne pripreme za mogu�i rat s Turcima. Sljede�ega je dana u ranim jutarnjim satima kralj Josip II. izašao s vojnom pratnjom iz Tvr�e kroz Vodena vrata. Obišavši periferiju Tvr�e vratio se kroz Valpova�ka vrata. U poslijepodnevnim satima primio je opata Matiju Petra Katan�i�a, javnoga profesora Prve osje�ke humanisti�ke gimnazije, s kojim je dulje razgovarao. Matija Petar Katan�i� darovao je tom prigodom kralju svoju tiskanu knjigu O rimskom miljokazu u kojoj je pisao o cesti i nasipu podignutu preko dravskih ritova. Toga se dana u Osijeku i široj okolici osjetio slabiji potres.
1783. (3. lipnja) kapetan vojnih in�enjera stigao je po nalogu cara Josipa II. u franjeva�ki samostan u Tvr�u. Naime, za svoga boravka u Osijeku caru se svidio franjeva�ki samostan, pa je zapovjedio da se franjevci isele i da se samostan preuredi za vojarnu. Takvu je potrebu car Josip II. opravdavao mogu�im izbijanjem rata s Turcima, što je ujedno pove�avalo broj vojnika u osje�koj Tvr�i.
1783. (16. lipnja) franjevci su iz samostana u Tvr�i preseljeni u samostan otaca isusovaca, a franjeva�ki je samostan preuzela austrijska vojska.
1783. (24. srpnja) po naredbi cara Josipa II. vojno zapovjedništvo za Slavoniju premješteno je iz Osijeka u Petrovaradin.
1784. (6. rujna) u gradu je utemeljeno Gra�ansko strelja�ko društvo, kao prvo sportsko društvo u Hrvatskoj.
1786. (2. prosinca) car Josip II. dekretom je sjedinio tri osje�ke op�ine. Sjedinjenje Gornjega grada, Tvr�e i Donjega grada imalo je višestruko zna�enje za budu�i razvoj Osijeka.
1790. (22. velja�e) poslije duge i teške bolesti umro je hrvatsko-ugarski kralj i austrijski car Josip II. (Prestolonasljednik i car Josip II. je od 1768. do 1788. pet puta boravio u Osijeku.)
1799. (18. svibnja) gradsko poglavarstvo potpisalo je ugovor o osnivanju Crta�ke škole za tri osje�ke komorske op�ine — Gornji grad, Tvr�u i Donji grad. Ugovor je sklopljen izme�u Kraljevskog studijskog ravnateljstva zagreba�koga likovnoga okru�ja i Kraljevskoga komorskog grada Osijeka.
1803. (22. sije�nja) opat Cristian Monsperger izrazio je �elju da svoj imetak ostavi za gradnju osje�koga sirotišta. Ukama�ena ostavština Kohlhofer-Hutler-Monsperger osigurala je izgradnju gornjogradskoga sirotišta i donjogradske Sveop�e zakladne bolnice.
1809. (28. kolovoza) nakon sve�ane mise, koju je odr�ao �akova�ko-bosanski i srijemski biskup Antun Mandi�, u osje�koj gradskoj vije�nici Osijek je instaliran u slobodni i kraljevski grad. Pro�itan je privilegij grada Osijeka, polo�ena prisega i grad je postao podre�en samo kralju i op�im zakonima.
1811. (7. o�ujka) u Vinkovcima je ro�en Josip Šok�evi�, hrvatski ban. Za banovanja boravio je u nekoliko navrata u gradu Osijeku.
1815. (4. velja�e) u Osijeku je ro�en Josip Juraj Strossmayer, glasoviti hrvatski mecena i bosansko-�akova�ki i srijemski biskup. (Umro je 8. travnja 1905. u �akovu.)
1821. (26. sije�nja) zbog velike hladno�e rijeka Drava kod Osijeka bila je tako zale�ena da se mogla prelaziti pješice.
1825. (23. svibnja) u Pešti je umro opat Matija Petar Katan�i�, �lan franjeva�koga reda, profesor numizmatike na Kraljevskom sveu�ilištu u Pešti, doktor filozofije i teologije te slavni filolog. Školovao se u Osijeku i neko vrijeme bio profesor na Osje�koj humanisti�koj gimnaziji.
1829. (30. o�ujka) u Tvr�i je završena restauracija Kugina spomenika. Spomenik je podigla 1729. godine udovica generala Petraša, kao zavjetni spomen da se kuga više ne vrati u Osijek.
1843. (19. o�ujka) u grad je prvi put doplovio Lloydov parobrod Franjo Karlo. Od toga je dana Franjo Karlo redovito prometovao Dravom i Dunavom iz Osijeka preko Budimpešte u Be� i obratno.
1843. (14. travnja) u Osijeku je ro�en Adolf Waldinger, najva�niji slikar osje�ke sredine 19. stolje�a.
1844. (10. travnja) u Osijeku je ro�en Josip Frank, hrvatski politi�ar i utemeljitelj �iste stranke prava.
1846. (13. svibnja) osje�ke franjevce u Tvr�i posjetio je glasoviti ilirac dr. Ljudevit Gaj.
1848. (26. travnja) hrvatski ban Josip Jela�i� s vojskom je ušao u Osijek i preko rijeke Drave prešao u Ugarsku. Me�utim, do sporazuma s Ma�arima nije došlo jer Ma�ari nisu �eljeli pristati na hrvatske uvjete.
1848. (14. svibnja) u Gornjem gradu odr�ana je �upanijska skupština na kojoj se prvi put u osje�koj povijesti raspravljalo na hrvatskom jeziku. Time je i slu�beno u Slavoniji uveden hrvatski jezik u politi�ki �ivot i prekinuta je stoljetna praksa dr�anja gradskih sjednica na latinskom jeziku.
1850. (18. o�ujka) donesen je zakon o osnivanju trgova�ko-obrtni�kih komora u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Trgova�ko-obrtni�ka komora za Slavoniju sa sjedištem u Osijeku zapo�ela je djelovati u ljeto 1853.
1856. (13. sije�nja) u Valpovu je ro�en Dragutin Neuman, odvjetnik, hrvatski politi�ar, narodni zastupnik za osje�ki Gornji grad. Godine 1910. predsjednik je Hrvatskoga sabora i aktivno je sudjelovao u svim hrvatskim pokretima. Veliki je dobrotvor za Slavoniju, a posebice za grad Osijek. Jedan je od pokreta�a osje�koga dnevnoga lista „Narodna obrana“, kasnije „Hrvatska obrana“, Kazališnoga društva te Kluba hrvatskih knji�evnika i umjetnika u Osijeku.
1856. (29. sije�nja) odobrenjem carskog i karaljevskog namjesništva u Osijeku je otvorena Tvornica �igica, prva na ovim prostorima.
1857. (1. svibnja) u Osijeku i okolici je tako zahladilo da su se u ve�ernjim satima morale upaliti pe�i, a mnogi su se prozori tijekom dana i no�i posve smrznuli.
1858. (2. velja�e) u Osijeku i u cijeloj Slavoniji i Baranji trajala je nezapam�eno jaka zima. Led na rijeci Dravi bio je metar debeo.
1859. (18. svibnja) u kasnim no�nim satima u grad je stigao �akova�ko-bosanski i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. Biskup je u Osijek došao nakon šesnaest dana provedenih u Rimu. Iz Rima je biskup Strossmayer prvo došao u Be�, iz kojega je parobrodom stigao u grad Osijek. Biskup je prespavao u gradu i sljede�eg je dana ko�ijom krenuo u �akovo.
1859. (23. svibnja) u gradu je bio rekvijem za iznenada preminula hrvatskoga bana Josipa Jela�i�a. Rekvijemu su bili nazo�ni svi zastupnici gradskog poglavarstva i osje�kih vojnih vlasti.
1863. (1. travnja) Tadija Smi�iklas, glasoviti hrvatski povjesni�ar i profesor, po�eo je slu�bovati na osje�koj Kraljevskoj gimnaziji kao profesor povijesti i zemljopisa.
1864. (27. sije�nja) u Osijeku je ro�en Bela �ikoš-Sesija, hrvatski slikar. (Umro je 11. velja�e 1931. u Zagrebu.)
1864. (5. velja�e) u Osijeku je ro�ena Jagoda Truhelka, u�iteljica i spisateljica za djecu.
1864. (8. o�ujka) u Osijeku je ro�en Josip Flörschitz, istaknuti hrvatski filolog, pisac gramatike hrvatskog jezika te dugogodišnji sveu�ilišni profesor indoeuropske komparativne filologije na zagreba�kom sveu�ilištu.
1865. (2. velja�e) u Osijeku je ro�en �iro Truhelka, arheolog, povjesni�ar i slikar amater.
1867. (31. o�ujka) u Gornjem gradu je utemeljena Prva osje�ka štedionica.
1869. (28. velja�e) u Osijeku je umro glasoviti slavonski i hrvatski slikar Hugo Konrad von Hötzendorf.
1869. (26. svibnja) u �upanijskoj ulici polo�en je kamen temeljac za gradnju velebne �idovske bogomolje.
1870. (6. o�ujka) rješenjem carske vlade, a odobrenjem hrvatsko-ugarskog kralja Franje Josipa I. dopuštena je u Osijeku gradnja Zemaljske bolnice. U tu svrhu izdvojen je iz Huttler-Kohlhoher-Monspergerove sirotišne zaklade iznos od 120.000 forinti. Izgradnja bolnice trajala je �etiri godine.
1870. (21. prosinca) sve�ano je otvorena i predana u promet �eljezni�ka pruga od ma�arskoga grada Villanya do Osijeka preko sela Dalja i Subotice do Budimpešte. To je bila prva �eljezni�ka pruga u Slavoniji.
1872. (26. srpnja), na spomendan sv. Ane, osnovano je u Gornjem gradu dobrovoljno vatrogasno društvo. Prema usvojenim pravilima društvo se nazivalo Dobrovoljno gombala�ko i vatrogasno društvo u Osijeku.
1873. (15. sije�nja) u osje�koj tiskari Mederšicki otisnut je prvi broj dijecezanskoga lista „Glasnik biskupije bosansko-�akova�ke i srijemske“.
1873. (14. o�ujka) u Koprivnici je ro�en Rudolf Horvat. Kao vrstan profesor predavao je na gimnazijama u Osijeku, Zemunu i Zagrebu. Bio je narodni zastupnik u Hrvatskom saboru za Osijek i Valpovo.
1875. (1. srpnja) u Donjem gradu samostalno je zapo�elo djelovati Dobrovoljno vatrogasno društvo. Obuhva�alo je podru�je Donjega i Novog grada.
1876. (20. o�ujka) u grad je doputovao hrvatski ban Ivan Ma�urani�.
1877. (1. sije�nja) u Osijeku je otisnut prvi broj „Glasnika Društva slavonskih lije�nika“. To je ujedno bio i prvi medicinski �asopis u Kraljevini Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji pisan na hrvatskom i njema�kom jeziku.
1877. (17. sije�nja) osje�ki trgovac Franjo Sedlakovi� darovao je svoju zbirku gradu Osijeku i tako utemeljio današnji Muzej Slavonije.
1879. (2. o�ujka) u Osijeku je osnovano društvo Hrvatska p�ela, prvo p�elarsko društvo u Hrvatskoj, a tre�e u Srednjoj Europi. Utemeljitelj mu je bio Bogdan Penji�, osje�ki narodni u�itelj.
1880. (3. travnja) hrvatski ban Ladislav grof Peja�evi� posjetio je Tvr�u, gradsku bolnicu u Novom gradu te gornjogradsko sirotište.
1880. (29. travnja) na svom imanju u Rumi umro je glasoviti slavonski velikaš grof Adolf Peja�evi�, predsjednik i pokrovitelj Slavonskog gospodarskog društva u Osijeku i Prve osje�ke štedionice. Bio veliki dobrotvor i utemeljitelj mnogobrojnih humanitarnih zavoda i društava u Osijeku.
1881. (3. o�ujka) osje�ko p�elarsko društvo Hrvatska p�ela pokrenulo je izdavanje istoimenoga �asopisa. Prvi broj �asopisa otisnut je na njema�kom jeziku, ali drugi i ostali brojevi izlazili su na hrvatskom.
1881. (17. travnja) u gradu je pripremljena prva izlo�ba sajmovnog karaktera.
1881. (15. lipnja) u Frankfurtu na Maini umro je Osje�anin Franjo Kre�ma, glasoviti hrvatski violinist i skladatelj. Za kratkotrajna �ivota Franjo Kre�ma skladao je jednu simfoniju, tri uvertire, više kora�nica i plesova za orkestar.
1882. (23. rujna) srušio se drveni most u rijeku Dravu dok je mostom prolazila �eljezni�ka kompozicija. U toj tragediji je poginulo 26 vojnika 15. husarske pukovnije, koji su se iz Bosne vra�ali svojim domovima na dopust. Rušenjem mosta bio je neko vrijeme poreme�en �eljezni�ki promet Osijek-Vilany te sav promet iz Osijeka k Brodu na Savi, koji se sada odvijao jedino �eljeznicom preko sela Dalja.
1884. (1. lipnja) u gradu je prvi put gostovalo Hrvatsko zemaljsko kazalište iz Zagreba. Pod ravnanjem Adama Mandrovi�a izvelo je Osje�anima šest opera, šest opereta i šest drama. Višednevno gostovanje zagreba�koga Hrvatskog zamaljskog kazališta financirala je hrvatska zemaljska vlada i gradsko poglavarstvo slobodnoga i kraljevskog grada Osijeka.
1884. (19. svibnja) u gradu je zapo�ela gradnja konjskoga tramvaja. Izgradnjom toga gradskog javnog prijevoza Osijek se svrstao u malobrojne europske gradove koji su imali takvo suvremeno prometno sredstvo. Me�utim, duga koncesija na konjski tramvaj bit �e glavna ko�nica elektrifikacije grada pa �e Osijek tek 1926. dobiti elektri�ni tramvaj i elektrifikaciju.
1885. (12. velja�e) Gradsko poglavarstvo uputilo je ugarskom ministarstvu za javne radove i komunikaciju u Budimpešti zamolbu za davanje odobrenja povla�enja vlastite telefonske linije uz zadr�avanje prava izgradnje i uporabe telefona. To je ujedno i prva akcija dr�avne uprave u svezi s telefonijom u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Ta akcija odnosila se na grad Osijek, a ne na Zagreb. Me�utim, do izgradnje telefonske gradske mre�e u Osijeku tada nije došlo, jer se na natje�aj nitko nije prijavio.
1885. (20. travnja) u gradu je djelovalo prvo biciklisti�ko društvo pod nazivom Društvo biciklista Concordia.
1886. (1. lipnja) u Brodu na Savi ro�en je Vladimir Beci�. Slikao je od rane mladosti za vrijeme svog školovanja u Budimpešti i Osijeku, gdje je i maturirao 1904. U nekoliko je navrata slikao i boravio u gradu Osijeku, gdje su �ivjeli Beci�evi roditelji.
1893. (20. velja�e) u Daruvaru je ro�en Kamilo Firinger, osniva� osje�ke ispostave dr�avnog arhiva u Zagrebu i dugogodišnji ravnatelj osje�kog dr�avnog arhiva. Napisao je velik broj povijesnih �lanaka i rasprava istra�uju�i bogatu povijest grada Osijeka i Slavonije.
1894. (19. travnja) dekan i gornjogradski �upnik Josip Horvat odr�ao je posljednju svetu misu u staroj gornjogradskoj �upnoj crkvi sv. Petra i Pavla. Odmah nakon mise zapo�elo je rušenje stare i izgradnja nove crkve.
1894. (31. svibnja) u gradu je u 10.00 sati sve�ano puštena u promet telefonska gradska linija.
1895. (31. srpnja) na Jankovcu je osnovano Planinarsko društvo Bršljan.
1897. (11. velja�e) pod vodstvom gimnazijskog u�itelja tjelovje�be Ljudevita Sorlinija u Osijeku je odr�ana prva gombala�ka vje�ba uz sprave u novoosnovanom gornjogradskom Hrvatskom sokolu.
1897. (17. velja�e) u Osijeku je ro�ena Danica Pinterovi�, kustosica i ravnateljica osje�kog Muzeja Slavonije. Napisala je mnogobrojne �lanke i rasprave o rimskoj Mursi. Najdragocjenije djelo je knjiga pod naslovom Mursa i njezino podru�je u anti�ko doba.
1897. (30. svibnja) prije podizanja na toranj isklesanu kri�nu ru�u �upne crkve sv. Petra i Pavla blagoslovio je sarajevski nadbiskup Josip Štadler, koji je baš taj dan boravio u gradu Osijeku.
1898. u grad su �eljeznicom stigla zvona za novoizgra�enu gornjogradsku �upnu crkvu sv. Petra i Pavla. Pet zvona za osje�ku crkvu salio je poznati zvonoljeva� iz Ljubljane Albert Samassa. Troja kola upregnuta u �etveropreg dovezla su na gornjogradski Glavni trg pet zvona s gornjogradskog kolodvora.
1900. u Osijeku su �akova�ki i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer i njegov pomo�ni biskup An�elko Voršak posvetili završenu gradnju nove gornjogradske �upne crkve sv. Petra i Pavla. Izgradnja velebne gra�evine zapo�ela je u travnju 1894. i trajala je do 1898.
1902. (10. sije�nja) u Po�egi je ro�en Dobriša Cesari�. Djetinjstvo je proveo u Osijeku, gdje je završio pu�ku školu i ni�u gimnaziju i napisao prve pjesme.
1903. (1. o�ujka) puštena je telefonska linija Osijek-Vinkovci-Vukovar.
1904. (28. velja�e) u Donjem gradu osnovano je Društvo za tjelovje�bu Hrvatski sokol kao drugo društvo te vrste u Osijeku. Vo�a i u�itelj gimnastike bio je Ljudevit Sorlini.
1907. (7. prosinca) osje�ko Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku izvelo prvu predstavu u kazališnoj zgradi, sagra�enoj još 1866. Osje�ko je kazalište bilo iza zagreba�koga drugo hrvatsko glumište u Hrvatskoj.
1911. (18. lipnja) u Zagrebu je umro glazbeni pisac, folklorist i skladatelj Franjo Ksaver Kuha�, ro�eni Osje�anin.
1912. (14. sije�nja) u osje�kom Narodnom kazalištu prvi put je u cijelosti otpjevana glasovita Zaj�eva opera Nikola Šubi� Zrinski.
1912. (4. o�ujka) postavljen je kamen temeljac za kinematograf Urania.
1914. (19. travnja) osje�ka domoljubna hrvatska mlade� skinula je ma�arske nazive s osje�ke donjogradske �eljezni�ke postaje.
1916. (27. lipnja) osnovan je ŠK Slavija, prvi nogometni klub u gradu.
1917. (6. travnja) Dunavsko parobrodarsko društvo uspostavilo je putni�ki parobrodarski promet od Osijeka preko Vukovara do Budimpešte.
1920. (1. sije�nja) u gradu su po�ele izlaziti dnevne novine pod imenom „Hrvatski list“.
1921. (19. lipnja) poticajem Društva za promicanje znanosti i umjetnosti u Osijeku je osnovana glazbena škola — Gradski konzervatorij. Za prvoga ravnatelja imenovan je maestro Lav Mirski.
1922. (13. travnja) u gradu je djelovalo novoosnovano društvo Hrvatska �ena.
1923. (10. velja�e) u Po�egi je ro�en Matko Pei�, hrvatski pisac putopisa, eseja i feljtona. Napisao je �etrdesetak knjiga, obogativši hrvatsku knji�evnu i likovnu povijest. �esto je putovao u Baranju i Srijem kroz Osijek, što je i napisao u svojim Skitnjama.
1923. (25. svibnja) osnovan je Osje�ki športski lako i teško atletski klub Olimp.
1923. (28. lipnja) u gradu je sve�ano obilje�ena peta obljetnica djelovanja i rada osje�koga Hrvatskoga gra�anskog šport kluba.
1924. (25. o�ujka) u Osijeku je osnovano Slavonsko kolo jaha�a, prvi konjani�ki klub u gradu.
1926. (1. travnja) je u Osijeku prestao po gradskim ulicama prometovati konjski tramvaj.
1926. (18. svibnja) u Zagrebu je umro umirovljeni sveu�ilišni profesor minerologije, ro�eni Osje�anin, Mijo Kišpati�. Napisao je nekoliko knjiga i rasprava o rudama, ribama i kamenju u hrvatskim zemljama.
1927. (2. velja�e) u gradu je gostovao Arthur Rubinstein, jedan od najve�ih pijanista svjetskoga glasa. Dolazak glasovitoga umjetnika u grad na Dravi bio je jedan od najve�ih doga�aja u glazbenom �ivotu Osje�ana. Rubinsteinov koncert odr�an je u zgradi Hrvatskoga narodnog kazališta.
1927. (29. travnja) gornjogradski Hrvatski sokol obilje�io je u svojoj sokolani uspomenu na mu�eni�ku smrt Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana. Predavanje o Zrinskom i Frankopanu odr�ao je Josip Bösendorfer, glasoviti osje�ki povjesni�ar.
1927. (22. lipnja) u Osijeku je osnovan Motociklisti�ki klub Slavonac.
1928. (10. travnja) u gradu je boravio Miroslav Krle�a, hrvatski knji�evnik.
1928. (28. travnja) na poziv Društva za promicanje znanosti i umjetnosti u gradu je boravio Stjepan Radi�, predsjednik Hrvatske selja�ke stranke. Radi� je pred mnogim Osje�anima odr�ao zanimljivo predavanje.
1928. (22. srpnja) u Be�u je umro u 73. godini glasoviti slavonski velikaš, veliki �upan Viroviti�ke �upanije i hrvatski ban grof Teodor Peja�evi�.
1929. (12. svibnja) nakon više dana prave ljetne omare u gradu i osje�koj okolici zapo�elo je u poslijepodnevnim satima veliko nevrijeme. Gromovi su silno udarili na više mjesta u gradske elektri�ne vodove.
1930. (4. velja�e) u Osijeku je umro Ivan Krsto Don�evi�. Jedan je od utemeljitelja gornjogradskog Hrvatskog sokola. Na osnivanju sokolskih društava uspješno djeluje u cijeloj Slavoniji i Srijemu.
1930. (24. velja�e) u Osijeku je utemeljen pokret Prehla�uj se svaki dan. Taj je pokret osnovao be�ki lije�nik Karl Panesch (Paneš), koji se je zimi po�eo kupati u zale�enom Dunavu i tako je svratio na sebe pozornost. Taj se pokret proširio diljem Europe.
1931. (1. o�ujka) u dvorani pu�ke škole u Jägerovoj ulici uz veliko sudjelovanje trezvenjaka osnovano je društvo Trezveni �ivot. Cilj društva bio je širenje, svim mogu�im sredstvima, ideje trezvenoga �ivota. Osobita se pozornost usmjerila na trezvenja�ki odgoj djece i mlade�i.
1931. (4. o�ujka) na sjednici gradskoga gra�evnog odbora donesena je odluka da se grad Osijek podijeli na pet dijelova — Gornji grad, Tvr�u, Donji grad, Novi grad i Industrijsku �etvrt.
1931. (3. svibnja) u gradu je Liga protiv tuberkuloze organizirala tzv. Antituberkulozni dan. Toga su dana dijeljeni promid�beni letci, a u školama su nastavnici i profesori odr�ali predavanja o sušici, tada neizlje�ivoj i smrtonosnoj bolesti.
1932. (23. svibnja) u Osijeku je obilje�ena stota obljetnica ro�enja dr. Ante Star�evi�a, glasovitoga hrvatskog politi�ara.
1933. (26. velja�e) osje�ki �idovski ŠK Makabi organizirao je u �idovskoj �itaonici prvi stolnoteniski susret u gradu Osijeku.
1933. (7. svibnja) kroz Osijek je proputovala Lisa Roosevelt, ne�akinja predsjednika SAD. U grad je doputovala kroz retfala�ku mitnicu i bez zadr�avanja je prošla kroz Kapucinsku i Aleksandrovu ulicu, današnju Ulicu Europske avenije, prema Donjem gradu i nastavila je preko Vukovara put u Beograd.
1934. (28. velja�e) u Osijeku je umro Bela Adamovi� — �epinski, glazbenik, narodni zastupnik i gospodarstvenik.
1934. (20. svibnja) u gradu je obilje�ena deseta obljetnica Osje�kog nogometnog podsaveza. U sklopu proslave odigran je brzonogometni turnir.
1936. (22. travnja) u gradu je umro Vjekoslav Celestin, glasoviti numizmati�ar, arheolog i dugogodišnji kustos osje�kog Muzeja Slavonije.
1938. (25. sije�nja) potpisan je ugovor izme�u gornjogradskog �upnika Matije Pavi�a i slikara Mirka Ra�koga za oslikavanje osje�ke gornjogradske �upne crkve sv. Petra i Pavla.
1940. (27. srpnja) Osje�ani su na teniskim terenima u Perivoju kralja Tomislava pogledali, drugoga dana natjecanja, uzvratni teniski susret izme�u mom�adi Hrvatske i Ma�arske. Pred tisu�u gledatelja hrvatski tenisa�i pobijedili su rezultatom 4:1. Interes za susret bio je golem, jer je tjedan prije u Zagrebu odigran prvi susret u kojem je hrvatska reprezentacija pobijedila tijesnim rezultatom od 3:2.
1940. (4. studenoga) glasoviti osje�ki nogometaš Gustav Lechner-Lembika odigrao je u Zagrebu posljednju utakmicu za dr�avni nogometni tim. Dr�avna reprezentacija pobijedila je nogometnu reprezentaciju Njema�ke rezultatom 2:0. Toga je dana posljednju utakmicu odigrao i Osje�anin Franjo Glazer, najbolji prijeratni dr�avni vratar.
1941. (11. travnja) kroz grad su u poslijepodnevnim satima prošle prve motorizirane �ete njema�ke vojske koje su kretale u Beograd i Gr�ku.
1944. (14. lipnja) nad gradom se oko 11.00 dogodio iznenadni zra�ni napad savezni�kih zrakoplova. Glavni cilj bombardiranja bili su u Donjem gradu osje�ki industrijski objekti (IPOIL, skladište benzina, tvornica ko�e). Me�utim, cilj nije pogo�en, pa su krivom orijentacijom bombardirane stambene zgrade u donjogradskoj Kišpati�evoj ulici, Ulici Matije Gupca i na Vukovarskoj cesti. Osim stambenih blokova bombardirani su iz zraka dravski mlinovi te donjogradska U�iteljska škola i Zakladna bolnica.
1945. (14. travnja) oko 6.00 sati u grad su kroz Strossmayerovu ulicu došle prve partizanske �ete. Otpora nije bilo, jer su domobrani, kao i njema�ka i ustaška vojska, dan prije napustili Osijek. Ustanovljeni su brojni narodnooslobodila�ki odbori koji su preuzeli svu vlast u gradu.
1945. (1. svibnja) u gradu je otisnut prvi broj dnevnog lista „Glas Slavonije“. Tiskara „Glasa Slavonije“ preuzela je ure�aje i osoblje Osje�ke gra�anske tiskare u kojoj su bile otiskivane osje�ke dnevne novine „Hrvatski list“.
1946. (24. travnja) na rijeci Dravi kod Osijeka otvoren je novoizgra�eni �eljezni�ki most nosivosti 24 tone. Gradnju mosta preko Drave izvodilo je Zemaljsko gra�evinsko poduze�e iz Zagreba, odnosno njegova poslovnica u Osijeku. Istodobno je izgra�en i most u Bilju preko stare rijeke Drave.
1947. (6. lipnja) zapo�elo je s radom Kazalište lutaka. Prve predstave odr�ane su u okviru Dje�jega tjedna, koji se odr�avao u Radni�kom domu na Vukovarskoj cesti.
1957. (30. lipnja) Radio stanica Osijek imala je svoj stoti radio prijenos sportskih doga�aja. Reporter Radija Osijek Mladen Radi� prenosio je iz Splita kvalifikacijsku utakmicu za ulazak u saveznu nogometnu ligu izme�u NK Hajduk iz Splita i NK Borova iz Borova. Radi� je tada obilje�io u Splitu i svoj osobni jubilej — 85. radijski prijenos.
1964. (13. travnja) u 9.30 minuta osjetio se sna�an potres u Vukovaru, Borovu, Našicama, Osijeku i Belom Manastiru, a trajao je sedam sekundi. U Osijeku su osobito vidljivi tragovi potresa ostali blizu �upne crkve sv. Petra i Pavla.
1966. (17. svibnja) otvoren je novi grani�ni prijelaz Kne�evo — ma�arski grad Udvar. Imao je veliko zna�enje za gospodarski i prometni razvoj Osijeka jer je bio najkra�i put od Budimpešte do Jadranskog mora. Njegovim otvaranjem uspostavljen je najkra�i put od isto�noeuropskih zemalja prema Sredozemlju i obratno, što je utjecalo i na znatan promet i gospodarski razvoj Osijeka.
1967. (5. sije�nja) u Zagrebu je umro dr. Vatroslav Florschütz, lije�nik. U Osijek dolazi 1910. godine kao primarius za rendgenologiju i zamjenik kirurško-ginekološkoga odjela. Florschützovim zauzimanjem osje�ka bolnica nabavlja vlastiti generator, pa uvodi elektri�nu rasvjetu. Njegovom zaslugom modernizirana je oprema kirurškoga odjela. Dr. Florschütz obavio je 18. velja�e 1929. prvu transfuziju krvi u Osijeku.
1968. (29. travnja) u gradu je umro glazbenik, dirigent, kazališni ravnatelj i intendant HNK u Osijeku, maestro Lav Mirski. Bio je inicijator osnivanja i prvi ravnatelj Glazbene škole, osniva� Osje�ke filharmonije te zborovo�a mješovitog pjeva�kog zbora HPD Zrinski i HGPD Kuha�.
1969. (6. lipnja) Peja�evi�ev dvorac u osje�koj Retfali upisan je u Registar nepokretnih spomenika kulture kao spomenik prve kategorije.
1972. (12. sije�nja) u Osijeku je zapo�ela akcija oko izgradnje nastavno-sportske dvorane Zrinjevac.
1972. (11. svibnja) na rijeci Dravi zamijenjena je dotrajala drvena kompa i postavljena je nova, �eljezna kompa kojom su se Osje�ani mogli prevoziti u Zoološki vrt.
1972. (4. lipnja) završeno je Annale 72, smotra komorne opere i baleta. U tjedan dana u okviru Annala Osje�ani su mogli vidjeti trinaest opernih i baletnih predstava.
1973. (1. srpnja) u rekreacijskom centru Copacabana otvoren je olimpijski bazen.
1976. (27. o�ujka) u gradu je u povodu 150. obljetnice smrti opata Matije Petra Katan�i�a odr�an znanstveni skup na kojem su sudjelovali eminentni znanstvenici iz Be�a, Zadra, Vinkovaca i Osijeka.
1980. (18. prosinca) u Zagrebu umro hrvatski pjesnik Dobriša Cesari�. Djetinjstvo je proveo u Osijeku, gdje je završio pu�ko i gimnazijsko školovanje i napisao prve pjesme.
1981. (30. prosinca) u Rimu je umro nadbiskup i kardinal Franjo Šeper. Ro�en je u Osijeku 1905. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Bogoslovni fakultet u Rimu. Slu�bovao je u Zagrebu kao kateheta, tajnik Nadbiskupskog duhovnog stola te kao rektor Nadbiskupskog sjemeništa. Od 1954. Franjo Šeper postao je naslovni nadbiskup. Papa Ivan XXIII. imenovao ga je rezidencijalnim zagreba�kim biskupom. Tijekom 1965. postaje kardinal, a od 1968. pa do smrti kardinal Šeper obnašao je du�nost pro�elnika Svete kongregacije za nauk vjere.
1986. (13. sije�nja) nogometaš Davor Šuker potpisao je prvi profesionalni ugovor u svom mati�nom NK Osijek.
1990. (30. svibnja) u gradu je sve�ano obilje�en Dan proglašenja samostalne i suverene Republike Hrvatske.
1991. (konac lipnja) zapo�eli su prvi brutalni napadi jugoslavenske vojske na grad Osijek i bli�u okolicu.
1991. (18. studenoga) vojnici bivše JNA razorili su hrvatski grad - heroj, Vukovar. Grad koji je u svjetskim razmjerima postao primjer najbrutalnijega etni�koga �iš�enja. Silni napadi na Osijek i dalje su se nastavljali.
1992. (1. velja�e) u organizaciji Op�inskoga šahovskoga saveza op�ine Osijek odigran je prvi gradski šahovski turnir u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Nastupilo je �etrnaest igra�a koji su igrali po Bergerovu sustavu uz tempo igre od pet minuta po igra�u. Nadmo�no je pobijedio glasoviti osje�ki internacionalac Nenad Šulava.
1992. (28. velja�e) zapo�elo je prvo nogometno prvenstvo suverene i samostalne Republike Hrvatske. Toga je dana NK Osijek u �akovu odigrao susret s NK Zagreb. Do sredine lipnja odigrane su sve prvoligaške utakmice izvan Osijeka zbog agresorskih napada na grad Osijek.
1992. (16. svibnja) na Osijek su ispaljeni posljednji razorni projektili.
1994. (27. prosinca) u nazo�nosti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tu�mana i visokih dr�avnih du�nosnika otvoreno je obnovljeno Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku stradalo u vrijeme �estokih jugoslavenskih napada na grad Osijek.
1998. (20. o�ujka) u 8.45 izbio je po�ar u zgradi Pravnoga fakulteta u Radi�evoj ulici. Iako su pri gašenju sudjelovali mnogi vatrogasci osje�kih vatrogasnih društava, ipak je potpuno izgorjelo krovište s brojnim profesorskim kabinetima.
Izvor: www.matica.hr, autor Zlata �ivakovi�-Ker�e
*****
Vezani �lanak:
Knjiga koju bi svi Esekeri i prijatelji Osijeka trebali imati
Od u kazalu te knjige navedenih priloga na portalu smo objavili:
Osje�ki govor
Sanda Ham Gale zipa �ale!
Najve�i graditeljski pothvat u Europi
Ive Ma�uran Most preko mo�vare
Zapis o odrastanju
Josip Cveni� Mo�da smo ipak djeca Drave
Esekerski knji�evni triptih
Vlado Obad Izvan provincijainih okvira
Fragmenti gra�anskoga duha
Erwin Heine Glumi�te, legenda i kavane
Na bastionima i trgovima Tvr�e
Vilim Mati� Sklad baroknoga grada i utvrde
Kazali�ni grad
Antonija Bogner-�aban Thaliam laudamus!
Dva stolje�a likovnog �ivota
Vlastimir Kusik U kvadratu ostajanja i odla�enja
*****
Seriju priloga iz knjige Osijek 1999. Dosier u izdanju Matice hrvatske završavamo današnjim desetim prilogom, Osje�kim ljetopisom prof. Zlate �ivakovi�-Ker�e.
K R A J
Za portal odabrao: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
