Atat�rk- osloboditelj i reformator Turske
Atatürkov portret isklesan u stijeni u blizini Izmira
Na vlast je došao nametnuvši se kao vo�a svog naroda u oslobodila�kom ratu protiv okupatora. Tijekom rata zbog svojih je zasluga dobio titulu maršala, a kult njegove li�nosti nastavio se i dugo nakon njegove smrti.
Kad je umro, njegovo tijelo posebnim je vlakom prevezeno do prijestolnice gdje je po�iva u veli�anstvenom mauzoleju, koji je mjesto hodo�aš�a milijuna njegovih štovatelja. To�no vrijeme njegove smrti ozna�avaju sirene, a to�an datum ro�enja, kao i porijeklo, ostalo je nepoznato. Stoga si je ro�endan izabrao sam te ga proglasio Danom mladosti, a sam si je izabrao i ime po kojem je ostao upam�en.
Netipi�no za svoje sunarodnjake, imao je plave o�i i plavu kosu i bio je sklon tjelesnim u�icima. Bio je cijenjen u inozemstvu kao velik dr�avnik i mirotvorac, predlagan je za Nobelovu nagradu za mir, bio je uzor mnogima, me�u njima i Franji Tu�manu, ali njegova baština i danas izaziva kontroverze u domovini i svijetu. Nije rije� o Josipu Brozu Titu, nego o Mustafi Kemalu Atatürku, utemeljitelju i prvom predsjedniku Turske, vojskovo�i, dr�avniku i vizionaru koji je na ruševinama multietni�kog Osmanskog carstva uspio stvoriti nacionalnu tursku dr�avu i svojim je reformama oblikovao kao modernu i naprednu zemlju okrenutu prema zapadu.
Upravo u godini u kojoj pada 130. godišnjica ro�enja tog jednog od najpoznatijih dr�avnika 20. stolje�a, napokon je u Hrvatskoj izašao prvi njegov �ivotopis- Atatürk- Biografija utemeljitelja moderne Turske, autora Andrewa Mangoa, britanskog povjesni�ara turskog porijekla, koju je na hrvatski preveo povjesni�ar i turkolog Dino Mujad�evi�, a objavila izdava�ka ku�a Golden marketing- Tehni�ka knjiga.
Rije� je o prvoj knjizi na hrvatskom koja govori o turskoj povijesti nakon propasti Osmanskog carstva, a na tr�ištu se pojavila upravo u vrijeme kad se �ini da Atatürkova politi�ka ostavština dolazi u pitanje zbog proislamisti�ke politike turskog premijera Recepa Erdogana. Tko �eli razumijeti Erdogana i današnju Tursku, ali i otkriti zašto je Turska danas me�u najja�im gospodarstvima svijeta i jedna od najva�nijih saveznica NATO-a odgovore mo�e prona�i upravo u Mangovoj knjizi, koja Atatürkovu osobu prikazuje u svoj svojoj kompleksnosti, sa svim vrlinama i manama, ne prešu�uju�i niti mnoge tabu teme ili detalje koji bi mogle baciti sjenu na neprikosnovenu veli�inu turskog oca nacije, poput njegove sklonosti rakiji koja ga je prerano odvela u smrt od ciroze jetre.
Zbog takvog pristupa, Atatürk se doima bliskim i jednostavnim �ovjekom, a zbog svojih zasluga istovremeno i velikanom bez premca. Bio je nacionalist, ali njegov nacionalizam nije bio uskogrudan. Nije se bojao vanjskog svijeta, nego je u njemu nalazio uzor za svoju zemlju, tako da je istovremeno mogao kombinirati realisti�no priznanje nazadnosti svojih sunarodnjaka s punom vjerom u sposobnost da je nadvladaju. Na zapadu se Atatürka najviše cijeni po tome što je islamu oduzeo bilo kakav utjecaj na politiku i društvo i sveo ga u sferu privatnog �ivota, što je iz zapadne perspektive nepovjerljivosti prema muslimanima recept kojem bi trebale te�iti i druge islamske zemlje.
Atatürkova politi�ka doktrina naziva se kemalizam i prema njoj dr�ava, da bi opstala i prosperirala, mora postati dio moderne civilizacije, što zna�i prihva�anje mnogo od onoga što je izrazito zapadnja�ko, poput sekularizma, prava �ena i razvoja obrazovanja i znanosti.
Jedan od najpoznatijih Atatürkovih portreta
„Necivilizirani ljudi su osu�eni da budu pod jarmom civiliziranih“, kazao je jednog prigodom pragmati�ni Atatürk, �ije najdalekose�nije djelo je to što je sustizanje moderne civilizacije postavio kao ideal. To i danas nadahnjuje Turke i tjera ih na svoju zemlju neprestano unaprije�uju u skladu s promjenama koje se doga�aju na zapadu.
„Glavna Atatürkova poruka je da se Istok i Zapad mogu na�i oko univerzalnih sekularnih vrijednosti i me�usobnog poštovanja, da je nacionalizam kompatibilan s mirom, i da je razum jedini pravi vodi� u �ivotu. To je optimisti�na poruka i njezina �e vrijednost uvijek biti pod upitnikom, No, to je ideal koji zavrije�uje poštovanje“, ka�e Mango u posljednoj re�enici svoje knjige.
Atatürk tijekom predavanja na istanbulskom sveu�ilištu, 1930.
Atatürk je me�u svjetskim velikanima prije svega prepoznatljiv po svom prezimenu, koje je zapravo nadimak, jer dobio ga je, to�nije, nadjenuo ga sam sebi, tek �etiri godine prije smrti i ono je zakonom bilo ograni�eno samo na njega, a ne na njegovu posvojenu djecu (ukupno 13). Znati da Atatürk zna�i „Otac Turaka“ postalo je dio op�e kulture, a rijedak je slu�aj da iz ne�ijeg imena mo�emo iš�itati ne�iju kratku biografiju. Kad se rodio, budu�i turski predsjednik dobio je ime Mustafa, a tek s 12 godina dobio je drugo ime Kemal. Sam je tvrdio da mu ga je dao u�itelj koji se tako�er zvao Mustafa, kako bi se razlikovali, no smatra se da si je ime odabrao sam, prema svoj omiljenom pjesniku Namiku Kemalu. Kad je u travnju 1916. postao general, uz �in je tradicionalno dobio i titulu paše, pa se od tada zvao Mustafa Kemal-paša. Potkraj rata za neovisnost 1921. Velika narodna skupština dodijelila mu je titulu Gazi, koja zna�i heroj ili borac za islam, pa ga je narod skra�eno nazivao Gazi-paša. Kad su 1934. u Turskoj uvedena prezimena, Gazi Mustafa Kemal-paša odabrao si je prezime Atatürk i od tada pa do smrti, 10. studenog 1938. potpisivao se kao K. Atatürk.
Mango na po�etku svoje knjige �itatelje uvodi u Osmansko carstvo s kraja 19. stolje�a, koje se kao multietni�ka dr�ava, �iji su stanovnici bili klasificirani prema religiji, a ne prema naciju, suo�ilo s raznim nacionalizmima i oslobodila�kim pokretima. Oni su u Europi doveli do stvaranja nezavisne Gr�ke, Srbije, Crne Gore i Rumunjske te autonomne Bugarske pa je pojam Rumelija, koji je na turskom ozna�avao europski dio carstva (od Rum- Rim), bio sve manji. U takvim okolnostima se zimi 1880. ili 1881. u Solunu rodio mali Mustafa. To�an datum nije poznat zbog neuskla�enosti tadašnjih kalendara, ali sam si je kasnije za ro�endan odabrao 19. svibnja. U obitelji se govorilo turski, no budu�i da je Atatürk bio plavook i plavokos, mogle bi biti to�ne pretpostavke da je imao slavenske ili albanske pretke, iako je sam tvrdio da je potomak turskih nomada.
Atatürk sa suprugom Latife, s kojom je bio u braku od 1923. do 1925.
Mustafa Kemal odabrao je vojnu karijeru i slu�bovao je u raznim dijelovima osmanskog carstva, no od mladosti je osje�ao odbojnost prema orijentalnom na�inu �ivota i te�io zapadnim uzorima, posebno Francuskoj. Kao mladi �asnik uklju�io se u turski nacionalisti�ki pokret i postao �lan društva Domovina i sloboda, kojem je bio cilj zadr�ati Makedoniju u okrilju Osmanskog carstva. Me�utim, politi�ka nestabilnost koja je uslijedila nakon dolaska na vlast mladoturaka 1908. dovela je do teritorijalnih gubitaka, pa se osmanski teritorij u Europi 1913. poslije balkanskih ratova sveo samo na isto�nu Trakiju.
Izbijanjem Prvog svjetskog rata, Osmansko carstvo staje na stranu Centralnih sila, posebno Njema�ke �iji �asnici zauzimaju vode�e pozicije u osmanskoj vojsci. Zahvaljuju�i tome, 1915. snage Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda sprije�ene su u zauzimanju poluotoka Galipolja, u �emu se istaknuo i Mustafa Kemal, koji postaje pukovnik, a idu�e godine i general. Kraj rata Kemal-paša do�ekao je kao zapovjednik u Siriji i Palestini. Osmansko carstvo bilo je pora�eno, ali njegove trupe obranile su prilaz Anadoliji, dr�e�i bojnišnicu od Sredozemnog mora do Perzije.
Atatürk nije izbjegavao kontakt s obi�nim ljudima
Kad se u studenom 1918. vratio u Istanbul, prvo što je Kemal-paša vidio bilo je 55 savezni�kih ratnih brodova koji su se spremali baciti sidro ispred sultanove pala�e Dolmabahçe. Osim gubitka teritorija u Aziji, turski nacionalni teritorij u Maloj Aziji okupirala je britanska, francuska i talijanska vojska i prijetila je opasnost da �e zemljom zavladati krš�anske manjine- Grci i Armenci, što je Turke potaklo na otpor. Mustafa Kemal nametnuo se me�u nacionalisti�ki orijentiranim �asnicima i u svibnju 1919. sultan Mehmed VI., �ija je vlast bila tek simboli�na, poslao ga je u Anadoliju, u neokupirani dio zemlje, kao vojnog inspektora. U me�uvremenu su istanbulski Grci otkazali lojalnost osmanskoj dr�avi i zatra�ili pripojenje Gr�koj, a gr�ka vojska uz britansku je potporu zauzela Izmir. Mustafa Kemal odlu�io je djelovati kako bi ostvario neovisnost muslimanskog naroda koji je govorio turski i stvoriti nacionalnu tursku dr�avu. Sve nacionalisti�ke organizacije pozvao je na ujedinjenje i otpor okupatorima i gr�kim osvaja�ima.
Atatürk je me�u Turcima osobno promovirao
nošenje fraka i cilindra u sve�anim prilikama
„Ako vlada u Istanbulu ne mo�e braniti muslimane, tada taj zadatak mora preuzeti alternativna vlast“, smatrao je Kemal-paša, koji u srpnju 1919. napušta vojsku i dolazi na �elo Društva za obranu nacionalnih prava u Anadoliji i Rumeliji, s ciljem obrane integriteta svih zemalja pod osmanskim nadzorom na dan primirja 30. listopada 1918. Za svoje sjedište izabire Ankaru, gdje ostaje i nakon što je Društvo u prosincu dobiva ve�inu u osmanskom parlamentu. Pod pritiskom saveznika, sultan i veliki vezir, koji su bili tek njihove marionete, morali su se distancirati od nacionalista, tako da je parlament u travnju 1920. raspušten, a šejhul-islam (glavni vjerski slu�benik) izdao je fetvu kojom je nacionaliste proglasio nevjernicima. Me�utim, ankarski muftija odgovorio je svojom fetvom u kojoj je istaknuo da je kalif (tj. sultan) zarobljenik nevjernika i da je du�nost vjernika spasiti ga. Kemal-paša nije bio religiozan, ali u ostvarenju svojih ciljeva morao se slu�iti i religijom. U travnju 1920. u Ankari je formirana Velika narodna skupština na �elu s Kemal-pašom, koja je, prema sovjetskom uzoru, imala i izvršne i zakonodavne ovlasti.
„Sve što �elimo jest spasiti našu zemlju od sudbine Indije i Egipta“, poru�io je Kemal-paša u svom proglasu. U me�uvremenu su saveznici u Sévresu sklopili sporazum s osmanskom dr�avom kojoj je u Europi prepušten jedino Istanbul s okolicom, a u Aziji tek dio Anadolije, �iji najve�i dio je pripao Francuskoj i Italiji. Gr�ka je dobila cijelu Trakiju i Izmir s okolicom, Armencima je obe�ana nezavisnost, a sudbina Kurda prepuštena je Ligi naroda.
Sre�om za Turke, saveznici nisu bili spreni slati vojsku kako bi sporazum bio proveden pa se pred Kemal-pašom pojavio sljede�i zadatak: pobijediti Grke i preduhitriti Armence, a sve neprijatelje podijeliti i u inozemstvu na�i prijatelje. Prije svega se dakle zahtijevalo diplomatsko, a ne vojno umije�e. Sa SSSR-om na�en je zajedni�ki interes u svladavanju Armenaca, �ija neovisna dr�ava je ostala mrtvo slovo na papiru. U listopadu 1921. sklopljen je mir s Francuzima i jedini neprijatelj ostali su Grci, koji su u kolovozu 1922. izba�eni iz Izmira. Na oslobo�enim podru�jima Anadolije, pod vodstvom Gazi Mustafe Kemal-paše nastaje Turska. Mir iz Sévresa je u srpnju 1923, zamijenjen sporazumom u Lausanni, kojim je Turska priznata kao neovisna dr�ava u granicama s kraja 1918. Uloge pobjednika i pora�enog u potpunosti su izmijenjene. Istanbul je vra�en pod turski suverenitet, a s Gr�kom je dogovorena razmjena stanovništva.
Umjesto multietni�kog Osmanskog carstva nastaje homogena turska republika, proglašena 29. listopada 1923., s Kemal-pašom kao predsjednikom, koji se mogao posvetiti drugom poslu- stvaranju moderne dr�ave. U travnju 1924. ukinut je kalifat i šerijatski sudovi, a slijedile su i druge reforme. �enama je zabranjeno nošenje marama u slu�benim prostorijama, a muškarcima je umjesto fesova nare�eno nošenje šešira.
Atatürk je me�u Turcima osobno promovirao nošenje šešira
„Šešir je zajedni�ko pokrivalo za glavu turskog naroda i vlada zabranjuje obi�aje suprotne tomu“, ka�e se u Zakonu o šeširu, koji je izazvao nemire u kojima je bilo i mrtvih. Kemal-paši nije bilo teško odlaziti u provinciju i promovirati šešir, no problem je bio u tome što muslimani kod klanjanja �elom moraju dotaknuti tlo, što sa šeširom na glavi nije mogu�e. Turci su stoga po�eli nositi beretke ili šilt-kape koje su se pri molitvi mogle okrenuti na drugu stranu kao bejzbolske kape.
Atatürk pou�ava Turke novom pismu latinici
Zatvorene su derviške tekije, nošenje turbana i orijentalne odje�e ograni�eno je na vjerske slu�benike, propisano je obvezno nošenje fraka i cilindra u slu�benim prigodama, reformiran je kalendar i prihva�ena krš�anska era, neradni dan postala je nedjelja, a uveden je gra�anski zakonik po uzoru na švicarski. �ene su postepeno dobivale svoja prava, a 1929. odr�an je prvi izbor na miss Turske. Umjesto arapskog pisma, 1928. uvedena je latinica. Kemal-paša je javno narod pou�avao novom pismu, a budu�i da je ve�ina Turaka bila nepismena, mnogi su nau�ili pisati upravo na latinici. To je Turcima olakšalo u�enje europskih jezika.
Mustafa Kemal kao mladi �asnik, dok je nosio brkove
po uzoru na njema�kog cara Wilhelma II.
Kao znak modernizacije, Kemal-paša je obrijao svoje brkove, ali ve�ina Turaka i danas njeguje taj muški ukras (na stadionu u Istanbulu samo policijski psi nemaju brkove, kazao je svojedobno jedan srpski sportski komentator).
Tijekom boravaka u Istanbulu u slobodno vrijeme
Atatürk se bavio i veslanjem po Mramornom moru
U svom nacionalizmu ni Atatürk se nije mogao othrvati pretjerivanju. Zastupao je teoriju da su svi prastanovnici Turske, od Sumerana i Hetita do Grka turskog porijekla, a s odušeljenjem je prihvatio teoriju o jeziku sunca, prema kojoj su svi jezici izvedeni iz turskog u kojem su izvorno sa�uvani uzvici primitivnog �ovjeka pri promatranju prirode. Iako je vladao apsolutisti�ki, Atatürk je ipak sa�uvao demokratsku formu, a svoju Republikansku nacionalnu stranku nije stavio iznad dr�ave, �ime je izbjegao da Turska sklizne u totalitarizam.
Danas Turska pod Erdoganovim vodstvom propitkuje, mijenja i krši mnoge norme koje je postavio Atatürk. Sekularizam je oslabio, a u vanjskoj politici ranije fokusiranoj na vlastito odr�anje Turska se okre�e ambicioznijoj ulozi nardegionalnog kidera, pri �emu koketira s osmanskom i islamskom baštinom.
Atatürkov mauzolej u Ankari
Me�utim, Atatürkova baština pokazala se dovoljno ukorijenjenom i �vrstom, a sama Turska kao regionalna sila njegov je najtrajniji spomenik. Atatürkov lik �e stoga i dalje biti na svim nov�anicama turskih lira, a njegova slika i dalje �e krasiti sve javne prostore u Turskoj.
Izvor: Vjesnik, Marijan Lipovac
PS:
Prilogu Marijana Lipovca dodajemo youtube video-zapis s nizom povijesnih fotografija:
ATAT�RK
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
