Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za �iri regionalni opseg
Zagreb - Ilica (2/2) - Donja Ilica
„Ilica kao glavna kucavica Harmice priva�ala je �ivot iz zapadnih sela zagreba�ke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer.“ (1892.)
U Ilici je ro�en Vatroslav Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagreba�ki aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka �rnomerec i potoka Vrap�ak u Stenjevcu, u „Hrvatsku Akademiju“ kako A.G. Matoš naziva „Zemaljsku umobolnicu za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije“ izgra�enu na dalekoj periferiji grada 1879. godine.
2011.
1863. – Ilica je rasvijetljena plinskim svjetiljkama, a 1907. „5. studenoga oko 18 sati, su se jedna za drugom palile elektri�ne plamenke od Frankopanske preko Ilice, Trga bana Jela�i�a do Praške i Zrinjevca.“
1891. – postavljen je spomenik Andriji Ka�i�u-Mioši�u
1928.
Na temeljima ove ku�e je do 1810. bila omanja ku�a grofa Peja�evi�a koju je u prolje�e te godine kupio Andrija Fuchs „koji se rodio u blizini Novog Mjesta u Kranjskoj i preselio u Zagreb i ovdje uredio trgovinu konjima i tovljenim, rogatim blagom, koje je smjestio u golemo dvorište.
U toj se ku�i rodio Andriji sin Ignac, kojega su zvali „Naci“, koji se kao pravnik i filozof na njema�kim dokumentima podpisivao kao Ignatz Fuchs, dok se je pohrvatio u „Vatroslav Lisinski“, pod kojim je imenom mukotrpno �ivio i jadan �ivot svršio.“
2011.
Spomen plo�a na pro�elju iznad haustora (ve�e):
„Ovdje je stajala ku�a u kojoj se rodio hrvatski glazbotvorac Vatroslav Lisinski (8. VII. 1819. – 31. V. 1854.) Ovu spomen plo�u postavilo mu je o 100 godišnjici rodjenja hrv. pjeva�ko društvo „Kolo“. U Zagrebu 1919.“
Ali danas u Zagrebu je Vatroslav Lisinski jugoslavenski kompozitor!
1895. „Kavana Bauer“ na uglu Ilice i Frankopanske ulice
2011.
Unutrašnjost „Kavane Bauer“ s oslikanim zidovima i biljarskim stolovima (sve ondašnje zagreba�ke kavane imaju barem jedan biljarski stol).
1893.
Prije gotovo 200 godina na uglu Ilice i Frankopanske ulice, u nekada posljednjoj zidanoj prizemnici na ju�noj strani Gornje Ilice, otvorena je mesnica. Prvi vlasnik bio je kobasi�ar Zellner, poslije njega Angerer, kojega je naslijedio Neidhart, a ovoga Rabus (moja majka još i danas govori „da su kod Rabusa bile najbolje hrenovke i jegervuršt u Zagrebu“).
Mesnica Rabus je i poslije 1945. godine nastavila s radom, prvo kao „Sljeme“, zatim „Gavrilovi�“, a tek nedavno je u njoj ure�ena prodavaonica „Konzum“.
2011.
1908.
Oporba ni u ono vrijeme nije lako mogla do Markova trga: �andari na uglu Ilice i Frankopanske. Politi�ki burna 1908. po�ela je velikim prosvjedom povodom dolaska baruna Raucha u Zagreb.
Ispred „Hotela Royal“
2011.
1938.
Na mjestu zgrade „Matice hrvatskih obrtnika" nalazila se „Prva Hrvatska tvornica za elektroindustriju" (od 1907.) u kojoj su Ivan Paspa i njegovi sinovi proizvodili plosnate baterije od 4,5 volta (po�etak tvornice baterija „Croatia") s nalijepljenom slikom Šestin�anke u narodnoj nošnji.
Paspa je ve� 1896. imao u Dugoj ulici (danas Radi�evoj) prvu elektro-radionicu u Zagrebu.
Prva zagreba�ka Munjara (elektri�na centrala) proradila je 1907. godine.
2011.
Matica hrvatskih obrtnika (Ilica 49) – „Ovaj dom podigoše svjesni i slo�ni hrvatski obrtnici sebi na �ast (i) svome narodu na slavu godine 1938., a sve radove izvedoše vrijedni hrvatski poduzetnici i obrtnici.“
„Godine 1368. bilo je na Gri�u (Gornji grad, op.a.) 87 raznih majstora medju svima 41 postolar, 11 kova�a, toliko mesara i 8 ribara, koji sviedo�e, da se mnogo mesa trošilo odnosno dobro �ivjelo.“
Malokoji prolaznik uo�i na „Matici“ prelijepe balkonske reljefe izvedene u obliku simbola razli�itih obrta, me�u kojima su i oni kojih danas više nema.
Od negdašnjih du�ana zagreba�kih obrtnika u predvorju „Matice“ opstali su do danas kišobranar Cerove�ki (utemeljen 1938.), fotograf Mjeda/Rex (utemeljen 1938.) i krznar Dvoravi� (utemeljen 1938.).
„Kako u staro doba ne bijaše u Zagrebu tvornica, izradjivali su majstori robu svojom rukom sami ili uz jednoga ili dva pomo�nika. Bilo je za onda majstora, kojih danas više nema, jer su ih iztisnule tvornice ili vrieme.
Za stru�nu poduku u obrtih ustrojena je g. 1882. Obrtna škola u Zagrebu. U prviji razdjel primaju se nau�nici koji su navršili 12, a nisu prekora�ili 15. godinu, i koji su dobrim uspjehom svršili bar ni�u pu�ku školu. Obuka je teoreti�na i prakti�na i traje 4 godine, a nau�nici koji nauku dobrim uspjehom svrše, dobivaju svjedo�bu za obrtne pomo�nike (djeti�e, kalfe).“ (1891.)
I u dvije ku�e do „Matice“ (Ilica 51 i 53) nalazimo tri obrtni�ke radionice koje još uvijek odolijevaju naletu globalizacije: staklarnica obitelji Markovi� (utemeljena 1919.), brusionica no�eva i škara Strašek (utemeljena 1940.) i šuster/postolar Bo�ak (utemeljena 1933.) kod kojeg se i danas mogu kupiti najbolje ru�no izra�ene muške cipele u Zagrebu (du�an se nalazi u haustoru/ve�i ispod balkona na gornjoj fotografiji).
1938.
2011.
1898. Ili�ki plac (današnji Britanski trg)
1911.
1908. - postavljena tramvajska �ekaonica s javnim zahodom
1909. - Ili�ki trg promijenio ime u Trg Ladislava grofa Peja�evi�a, a 1946. u Britanski trg („Amerika i Engleska bit �e zemlja proleterska“)
1928.
1928. - preure�en ju�ni rub trga: novi javni zahod, tramvajska �ekaonica s trafikom i telefonskom govornicom, te ura na stupu. Izgra�ena je ku�a bra�e Gross u kojoj se danas na uglu Ilice i trga nalazi prodavaonica „Konzum“.
2011.
1898. (crkvica Sv. Roka na brijegu iznad trga)
1860 - 1886. je na površini trga bila tvornica parketa s parnom pilom i tvorni�ka bravarska radionica.
1888. - trg je pošljun�an i posa�en je drvored.
1891. - otvorena tr�nica, ali u po�etku samo za pernatu �ivinu.
1892. – nadsvo�en je potok Kraljevec (spominje se prvi put 1328. godine) na središnjem dijelu trga.
1905.
2011.
2011. Crkvica sv. Roka na Rokovom perivoju
„Penezna gorica“ ili „Grade�ka gmajna“, srednjovjekovni naziv brijega iznad današnje Ilice i Britanskog trga, na kojem se nekada nalazio izvor potoka Ilica, a danas Rokov perivoj. Na brijegu je 1655. podignuta kapelica Sv. Roka, zaštitnika od kuge.
Oko nje se raširilo katoli�ko groblje, a od 1811. tu su doseljeni �idovi uredili i prvo izraelitsko groblje u Zagrebu.
Na Rokovom groblju pokopan je i Vatroslav Lisinski (+1854.). Groblje je napušteno nakon otvaranja središnjeg gradskog groblja na Mirogoju, 6. studenoga 1876.
1908.
2011.
1907.
2011.
1899.
Domobranska vojarna izgra�ena je 1899., a 1930. velika eksplozija streljiva u krugu vojarne teško je oštetila i crkvu na Sv. Duhu.
2011. „Sveu�ilišni kampus Hrvatskoga katoli�kog sveu�ilišta“
1910.
1905. – po�etak gradnje Topni�ke vojarne u �rnomercu;
1909. – Ilica dosegla do �rnomerca, zapadne granice grada;
1910. - produ�ena je tramvajska pruga od Vodovodne do �rnomerca; Mitnica kod Topni�ke vojarne �e sljede�ih godina biti premještena stotinjak metara zapadno na potok �rnomerec.
2011.
1928.
1928.
Tramvaji još voze s vratima prilago�enim i za lijevu vo�nju (Odluka o vo�nji desnom stranom stupila je na snagu 1. sije�nja 1926.)
1936. Mitnica na potoku �rnomerec
2011.
- Potok �rnomerec
„Kad je prilikom elektrifikacije 1910. godine, tramvajska pruga produ�ena do �rnomerca, tamo je, kod mitnice ili „malte", Ilica završavala, a preko �rnomera�koga potoka bila je Kustošija.“ (B.Špoljari�, Stari Zagreb od vugla do vugla, Zagreb 2008.)
Izvor: Portal Hrvatskoga kulturnog vije�a, Ljubomir Škrinjar
Vezani �lanak:
Zagreb - Ilica (1/2) - Gornja Ilica
Vremeplovom kroz Gornju Ilicu do duda nad sitnogoricom
