Napokon dostojno ozna�eno
mjesto vjen�anja Marije i Stjepana Radi�a u Pragu
Crkva sv. Norberta u Pragu gdje je 23. rujna 1898. Stjepan Radi�
sklopio brak s �eškom u�iteljicom Marijom Dvo�ákovom
Spomen-plo�a u �ast Marije i Stjepana Radi�a
U godini u kojoj se slavi 140. godišnjica njegova ro�enja, hrvatski politi�ar Stjepan Radi� napokon je dobio svoje prvo spomen-obilje�je izvan Hrvatske- spomen-plo�u u crkvi svetog Norberta u Pragu gdje je 23. rujna 1898. sklopio brak s �eškom u�iteljicom Marijom Dvo�ákovom.
Lijevo: Dolazak Luke Bebi�a i visokih uzvanika u crkvu svetog Norberta
Desno: Hrvatski veleposlanik Frane Krni� po dolasku u crkvu svetog Norberta
Postavljanje plo�e iniciralo je Hrvatsko-�eško društvo iz Zagreba, a pokrovitelj akcije bio je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi�, koji je plo�u otkrio na 113. godišnjicu Radi�eva vjen�anja, 23. rujna 2011., zajedno sa zastupnikom �eškog parlamenta Tomášom Úlehlom.
Spomen-plo�u su otkrili Luka Bebi� i Tomáš Úlehla
Time je Radi�u odana dostojna po�ast, a ujedno i ispravljena velika nepravda, jer �eška se Radi�u nikad nije dovoljno odu�ila zbog njegovih zasluga za promicanje hrvatsko-�eškog prijateljstva, iako je me�u svim hrvatskim velikanima bio najve�i prijatelj i poznavatelj �eha, njihovog jezika, kulture, povijesti i svakodnevice. Istodobno, Prag je dobio novu znamenitost za turiste iz Hrvatske, pa su posjet crkvi svetog Norberta neke turisti�ke agencije ve� uvrstile u svoje programe putovanja u glavni grad �eške, iako se nalazi izvan uobi�ajenih ruta.
Spomen-plo�a Andrije Mohorovi�i�a, podignuta u Klementinumu u Pragu
Igrom slu�aja, dan ranije, 22. rujna, Prag je postao bogatiji za još jednu „hrvatsku“ spomen-plo�u, podignutu u �ast geofizi�ara Andrije Mohorovi�i�a, koji je u Pragu studirao od 1875. do 1878. Plo�a se nalazi u samom središtu grada, u Klementinumu, nekadašnjoj zgradi filozofskog fakulteta, a danas Nacionalnoj knji�nici.
Otkrivanje spomen-plo�e Andrije Mohorovi�i�a
I tu je plo�u otkrio Luka Bebi�, a uz Sveu�ilište u Zagrebu, Dr�avni hidrometeorološki zavod i Klementinum, u akciji za njeno postavljanje tako�er je sudjelovalo i Hrvatsko-�eško društvo. Osim Radi�a i Mohorovi�i�a, svoja obilje�ja u Pragu od ranije imaju još dva hrvatska velikana i praška studenta- izumitelj Nikola Tesla i nobelovac Vladimir Prelog, tako�er na inicijativu Hrvatsko-�eškog društva. I njih su otkrili najviši hrvatski du�nosnici- Teslinu plo�u 2006. je otkrio tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesi�, a Prelogovo poprsje 2008. tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader. Najpoznatija «hrvatska» plo�a je ona u �uvenoj pivnici Kod Fleka, podignuta 2001., na kojoj piše da je ovdje 1911. osnovan Hrvatski nogometni klub Hajduk.
Povodom otkrivanja spomen-plo�e u �ast Marije i Stjepana Radi�a, Hrvatsko-�eško društvo organiziralo je putovanje autobusom za svoje �lanove i druge Radi�eve štovatelje, me�u kojima je bila i njegova unuka Maja Mari�i�, ali to je bila tek kruna višegodišnje akcije da se mjesto na kojem se vjen�ao najpoznatiji hrvatsko-�eški bra�ni par najprije prona�e, a zatim i ozna�i.
Iz literature je bilo poznato jedino to da se vjen�anje odr�alo 23. rujna 1898. u jednoj crkvi u to vrijeme na rubu Praga, što je vrlo širok i neprecizan pojam.
�lan Hrvatsko-�eškog društva, novinar i publicist Franjo Vondra�ek pokušavao je do�i do dragocjenog podatka preko veza u praškim arhivima, ali bez uspjeha, a nikako se nije mogao uspostaviti ni kontakt sa �upnikom u Radi�evoj rodnoj �upi Martinskoj Vesi, kako bi se došlo do mati�nih knjiga u koje su zapisani podaci o Radi�evu vjen�anju, no naposlijetku, u jesen 2010. u pomo� je prisko�ila Irinka Vidovi�, predsjednica �eške besede Sisak. Stupila je u kontakt s nadle�nima u sisa�kom arhivu, gdje se �uvaju mati�ne knjige iz Martinske Vesi i dostavila dugo �eljeni podatak- Radi� se vjen�ao u crkvi Na And�lce, što je današnja crkva svetog Norberta.
Ostatak posla bio je tek naizgled lakši- trebalo je najprije zatra�iti dozvolu za postavljanje plo�e u crkvi sv. Norberta, ali i to je prošlo lako, jer su �upnik Wolfgang Horák, pripadnik reda premonstrata i njegov nadre�eni, opat samostana na Strachovu Michael Pojezdný bili vrlo susretljivi i sretni što je njihova malo poznata crkva preko no�i postala toliko va�na za Hrvate. Zatim je trebalo na�i sponzore koji bi platili izradu plo�e, smisliti tekst, a ujedno se potruditi i da plo�u otkrije neki od najviših dr�avnih du�nosnika i to tijekom 2011. kad se slavi 140. godišnjica Radi�eva ro�enja.
Kad su u Hrvatsko-�eškom društvu doznali da se u rujnu sprema posjet predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebi�a �eškoj, pobrinuli su se da upravo on postane pokrovitelj akcije i da otkrivanje plo�e u�e u program njegova posjeta. Sve je napokon u lipnju bilo gotovo i plo�a od crnog mramora otpremljena je u Prag. Tekst je zbog ograni�enog prostora samo na �eškom i on glasi: „V tomto kostele se 23. 9. 1898 o�enil chorvatský politik a p�ítel �ech� Stjepan Radi� s �eskou u�itelkou Marií Dvo�ákovou. V�nují Chorvatsky parlament a Chorvatsko - �eská spole�nost Zahreb, 2011“
(U ovoj se crkvi 23. 9. 1898. hrvatski politi�ar i prijatelj �eha Stjepan Radi� o�enio �eškom u�iteljicom Marijom Dvo�ákovom. Podi�u Hrvatski sabor i Hrvatsko-�eško društvo Zagreb, 2011.)
Propovijed je odr�ao isusovac Stjepan Kušan
Misi zadušnici za Mariju i Stjepana Radi�a uz visoke uzvanike i �lanove H�D-a
nazo�ni su bili i doma�i vjernici
Sve�anost u �ast Marije i Stjepana Radi�a 23. rujna bila je zaista posebna. Najprije je u �ast Radi�evih slu�ena misa zadušnica koju je predvodio zagreba�ki isusovac Stjepan Kušan u koncelebraciji s �upnikom Horákom i opatom Pojezdnim. Uz �lanove Hrvatsko-�eškog društva, nazo�ni su bili i doma�i vjernici, kao i nekoliko Hrvata koji su se tih dana zatekli u Pragu. Uz Luku Bebi�a, u saborskom izaslanstvu bili su i zastupnica �eške i slova�ke manjine Zdenka �uhnil, zastupnik HSS-a Boris Klemeni�, a bili su tu i hrvatski i �eški veleposlanici, Frane Krni� i Karel Kühnl, rektor zagreba�kog sveu�ilišta Aleksa Bjeliš, kao i vode�i �eški kroatist Dušan Karpatský, koji je osamdesetih godina pronašao nepoznate Radi�eve autobiografske zapise pisane �eški, a pomogao je i u nastanku teksta na plo�i. �eški parlament predstavljao je zastupnik Zastupni�kog doma Tomaš Úlehla i to je bio prvi slu�aj da predstavnik �eške dr�ave odaje po�ast najve�em �eškom prijatelju kojeg su ikad imali me�u Hrvatima.
Misu zadušnicu za Mariju i Stjepana Radi�a na hrvatskom i �eškom
predvodili su Stjepan Kušan i �upnik Wolfgang Horák
Misa je slu�ena hrvatski i �eški, a �upni zbor je, po „narud�bi“ Hrvatsko-�eškog društva, pjevao pjesme Tisíckrát pozdravujeme tebe i K nebes�m se orla vzletem, koje Hrvati znaju pod nazivima Zdravo djevo i Do nebesa nek se ori. Autor tih mo�da i najpopularnijih hrvatskih crkvenih pjesama, isusovac Petar Perica (ubijen 1944. na otoku Daksi od strane partizana), kao mlad se školovao u Velehradu u Moravskoj i tamo su ga se dvije spomenute �eške pjesme o�ito toliko dojmile da ih je prepjevao na hrvatski. To je izvjesno za pjesmu Tisíckrát pozdravujeme tebe, koja potje�e još iz 17. stolje�a, dok je pjesma K nebes�m se orla vzletem novijeg datuma, pa je mogu�e da je nastala prema Peri�inom originalu, napisanom 1900. Zagonetku koja je pjesma starija trebali bi istra�iti liturgi�ari ili muzikolozi, no u svakom slu�aju, to je zoran dokaz da Hrvate i �ehe povezuju i zajedni�ke pjesme, a ne samo mješoviti brakovi. Pater Kušan u svojoj je propovijedi spomenuo Mariju i Stjepana Radi�a kao uzorne supru�nike, a posebno je istaknuo Radi�evo zalaganje za poštivanje vrijednosti obitelji kao temelja svakog društva i naroda.
„Neka nam Gospodin pomogne da kao dva naroda, �eški i hrvatski, budemo solidarni, da jedni drugima otvaramo o�i prema onome što je vrijedno“, zaklju�io je svoju propovijed pater Kušan.
Govor Marijana Lipovca, predsjednika H�D-a,
slijeva: prevoditelj Alen Novosad, Marijan Lipovac,
zastupnik �eškog parlamentaTomáš Úlehla i potpredsjednik H�D-a Miroslav K�epela
Sve�anost otkrivanja spomen-plo�e, postavljene u predvorju crkve svetog Norberta, uslijedila je nakon mise. Uvodno je govorio predsjednik Hrvatsko-�eškog društva Marijan Lipovac, koji je podsjetio da je Luka Bebi� još 1971., kad se diljem Hrvatske slavila stota godišnjica Radi�eva ro�enja, u svom rodnom Metkovi�u kao njegov gradona�elnik otkrio Radi�evo poprsje. Bilo je to 5. prosinca 1971., �etiri dana nakon sloma Hrvatskog prolje�a u Kara�or�evu, a sve�anosti je u ime vodstva Matice Hrvatske bio nazo�an Franjo Tu�man, kasnije prvi hrvatski predsjednik. I na sve�anosti u Pragu bili su predstavnici Matice Hrvatske, s kojom je Radi� bio blisko povezan, jer mu je izdala nekoliko knjiga, uklju�uju�i i �eški narod na po�etku XX. stolje�a iz 1910.- Franjo Husinec, �lan Suda �asti i supruga Renata Husinec, predsjednica Mati�ina ogranka iz Kri�evaca, grada kojem je Marija Radi� bila po�asna gra�anka.
Lipovac je kazao da se Marija i Stjepan Radi� otkrivanjem spomen-plo�e njima u �ast simboli�ki ponovno vra�aju u Prag, u kojem su zajedno posljednji put boravili nedugo prije Radi�eve smrti 1928.
„U Hrvatskoj nije bilo javne osobe koja je bolje poznavala i više voljela i cijenila �eški narod, njegovu povijest, sadašnjost i kulturu i posebno jezik kao što je bio Stjepan Radi�. Neka se naši politi�ari ne uvrijede, ali mo�emo li danas zamisliti nekog istaknutog hrvatskog politi�ara koji uz svjetske jezike pozna i jezik jednog malog naroda i na njemu piše knji�evna i publicisti�ka djela, koji se uz svoj politi�ki rad bavi pisanjem rje�nika, gramatika i �itanki kako bi potaknuo Hrvate na poput njega nau�e taj jezik? Mislim da teško mo�emo na�i sli�an primjer i nekad i danas. Zato je pojava Stjepana Radi�a i njegov rad na popularizaciji �eške u Hrvatskoj toliko jedinstven, a mi u Hrvatsko-�eškom društvu svojim aktivnostima u ovih 20 godina na neki smo na�in baštinici upravo tog dijela bogate i plodne Radi�eve djelatnosti. Stjepan Radi� ovdje je u Pragu kratko vrijeme studirao i politi�ki sazrijevao, me�u ostalim i pod utjecajem Tomáša Masaryka, ali uz �ešku i njen glavni grad trajno ga je vezala njegova supruga Marie Dvo�ákova, nama u Hrvatskoj poznatija kao Marija Radi�, ina�e daljnja ro�akinja slavnog skladatelja Antonína Dvo�áka. Kao što je Masaryk svoju srodnu dušu našao u jednoj Amerikanki, tako je i Radi� �enu svog �ivota prepoznao u jednoj �ehinji, ne umanjuju�i time ni na koji na�in svoje hrvatstvo. Otkako se dvoje mladih prvi put susrelo na izletu u dvorac Karlštejn u srpnju 1894., pa sve do Radi�eve smrti 8. kolovoza 1928. trajala je ljubav i brak koji sve do danas na najbolji na�in simboliziraju hrvatsko-�eško prijateljstvo. Radi� je kao �eški zet marljivo radio na promoviranju �eške u Hrvatskoj, a Marija je Hrvatsku prihvatila kao svoju novu domovinu i pomagala suprugu u njegovom politi�kom radu kojem je cilj bio ostvariti slobodnu Hrvatsku. U tom hrvatsko-�eškom duhu odgajali su i svoje �etvero djece, koje je Marija Radi� nau�ila govoriti �eški, jednako kao i svoje unuke. Bez potpore svoje supruge Radi� ne bi postao niti toliki prijatelj �eha niti vode�i hrvatski politi�ar, obzirom na golemu potporu koju mu je davala u njegovom djelovanju“, kazao je Lipovac. Za Mariju Radi� rekao je da je bila hrabra i odlu�na �ena ve� samim time što je unato� otporu obitelji nastavila voljeti siromašnog buntovnika iz Hrvatske. „Nije ju pokolebalo niti Radi�evo pismo poslano uo�i vjen�anja u kojem joj ka�e: Ne zovem te na plandovanje i na branje ru�a- vodim te u tešku, ali �asnu i jedino �ovjeka dostojnu borbu: na rad i na prijegor. Marija Radi� vjerno je slijedila nauk svoga mu�a i za njegova �ivota i nakon njegove smrti, kad se hrabro odupirala svim trima diktaturama koje su u 20. stolje�u vladale Hrvatima- srpskoj kraljevskoj diktaturi, ustaškoj i komunisti�koj. Primjerice, odbila je mirovinu koju joj je ponudio kralj Aleksandar s porukom da ne �eli mirovinu od ubojice svoga mu�a“, dodao je Lipovac, koji je za�elio da crkva sv. Norberta postane nova praška znamenitost za posjetitelje iz Hrvatske i za „naše �eške prijatelje“.
Govor predsjednika HCD Marijana Lipovca
Da �e to tako i biti, potvrdio je predstavnik �eškog parlamenta Tomáš Úlehla, koji je biranim je rije�ima govorio o Radi�u.
Govor Tomáša Úlehle, zastupnika �eškog parlamenta
„Stjepan Radi� je bio borac za pravdu i slobodu i to danas moramo cijeniti. Njegovo djelo nam je uzor u radu kako moramo zajedni�ki unaprije�ivati našu suradnju i kako moramo jedni drugima pomo�i. Dolazit �u ovamo i dovodit �u i svoju polugodišnju k�erkicu i pokazati joj da je ovo mjesto koje simbolizira da se ljudi jedni prema drugima moraju ponašati solidarno i prijateljski“, rekao je Úlehla.
Luka Bebi� (tre�i zdesna) na otkrivanju poprsja Stjepanu Radi�u u Metkovi�u 1971.,
drugi zdesna Franjo Tu�man
Predsjednik Sabora Luka Bebi� podsjetio se otkrivanja Radi�eva poprsja u Metkovi�u prije 40 godina, „u ona olovna vremena“, i istaknuo da je tada Radi�a nazvao velikim sinom hrvatskog naroda.
Govor predsjednika Sabora Luke Bebi�a,
na slici prevoditelj Alen Novosad, Luka Bebi�, predsjednik H�D-a Marijan Lipovac
i Maja Mari�i�, unuka Marije i Stjepana Radi�a
Za Radi�a je kazao da je bio vizionar koji je uz ostalo gradio prijateljstvo �eškog i hrvatskog naroda. „Svoj politi�ki program formirao je na povijesnoj veli�ini svog hrvatskog naroda ali je isto tako slavio i promicao slavu �eškog naroda, njegovu povijest, sadašnjost i njegovu zajedni�ku budu�nost s Hrvatskom. Radi� je �esto putovao u �ešku, nadahnjivao se �eškim idejama o slobodi i samostalnosti i poznavao je prvog �eškog predsjednika Tomáša Masaryka i od njega je mnoge stvari nau�io i preto�io u hrvatsku nacionalnu politiku. Na tradicijama koje se�u duboko u našu zajedni�ku povijest, još od devetog stolje�a, danas u suvremeno doba gajimo prijateljske dobre odnose s �eškom kojoj zahvaljujem što je cijelo vrijeme podupirala hrvatski put i u NATO i u EU. Nadamo se da �emo u zajedni�koj europskoj ku�i sa�uvati našu povijest, kulturu, našu pismenost, naše krš�anske tradicije koje ne�emo izgubiti nego unaprijediti“, izjavio je Bebi�. Podsjetio je i da je današnja Hrvatska utemeljena i na u�enju Stjepana Radi�a, na njegovom mirotvorstvu, na njegovoj borbi za samostalnost. „On je polo�io svoj �ivot bore�i se za te ideale i nije nikada u tome posustajao. Dakle, velik je njegov doprinos suvremenoj hrvatskoj dr�avi, jer su mnoge misli Stjepana Radi�a ušle u hrvatski ustav i temelj su hrvatske dr�avnosti. Iako je suvremena Hrvatska selja�ka stranka naslijedila nauk Stjepana Radi�a, i u programima ostalih dr�avotvornih stranaka postoji nešto što je utemeljeno još za vrijeme Radi�a i što je on provodio i pronosio kroz svoje politi�ko djelovanje i svoju politi�ku borbu. Zato je djelo i nauk Stjepana Radi�a kolektivna svojina i naslije�e cjelokupnog hrvatskog naroda preto�eno u suvremenu politiku, u naš ustav. On je otvorio prostor za bolju budu�nost koju je sanjao ali nikad nije dosanjao zato što je poginuo za prava svoga naroda, za slobodu, za ono što je vjerovao, za prosperitet svoga naroda. Zahvaljujem vama svima koji ste po�astili ovaj dan svojom nazo�noš�u, odali du�no poštovanje Mariji Dvo�ákovoj Radi� i Stjepanu Radi�u i neka na tim dobrim odnosima i ljubavi koja je postojala gradimo i našu zajedni�ku budu�nost“, zaklju�io je Bebi�, koji je zatim sa zastupnikom Úlehlom otkrio spomen-plo�u, dok su crkvene orgulje zasvirale poznati Te Deum Marc-Antoinea Charpentiera.
Govor predsjednika Sabora RH Luke Bebica
Nakon otkrivanja spomen-plo�e,
slijeva: Tomáš Úlehla, Luka Bebi�, Marijan Lipovac i Maja Mari�i�
Predsjednik Sabora Luka Bebi� sa zastupnicima Borisom Klemeni�em i Zdenkom �uhnil
Maja Mari�i�, unuka Marije i Stjepana Radi�a, sa �upnikom Wolfgangom Horákom i predsjednikom H�D-a Marijanom Lipovcem, ispred spomen-plo�e u �ast svojih djeda i bake
�elnici H�D-a ispred spomen-plo�e:
predsjednik Marijan Lipovac, potpredsjednik Miroslav K�epela i tajnik Krešimir Budi�
�lanovi H�D-a i drugi nazo�ni na otkrivanju spomen-plo�e ispred crkve svetog Norberta
Boravak u �eškoj �lanovi Hrvatsko-�eškog društva zaklju�ili su odlaskom na jug- najprije u Tábor, gdje je Marie Dvo�áková prije udaje radila kao u�iteljica, a zatim u �eské Bud�jovice i �eský Krumlov.
Sada slijedi drugi dio akcije popularizacije Stjepana Radi�a u �eškoj- borba za prihva�anje prijedloga Hrvatsko-�eškog društva da Prag dobije ulicu s Radi�evim imenom. Bude li to ostvareno, Radi� �e se pridru�iti Josipu Jurju Strossmayeru i Nikoli Tesli, koji u Pragu ve� imaju svoj trg, odnosno ulicu, i time dobiti trajno mjesto i na praškom planu grada. Bit �e to znak da je Stjepana Radi�a �eška prihvatila kao velikana �ije su djelo i zasluge prerasli granice Hrvatske i postali dijelom i �eške baštine i povijesnog pam�enja.
Za portal: Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-�eškog društva
Prilog pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani �lanak:
Marija i Stjepan Radi�- supru�nici i suradnici
�iji je brak postao simbolom hrvatsko-�e�kog prijateljstva
