Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Vrhunci analnog alpinizma

U o�ekivanju izbora, ovih dana ponovno listam magazin Gordogan (zima-jesen 2007.), br. 11-14. Najve�i dio zauzima tema Branka Matana, Povijest u stihovima.

Uglavnom, gospodin Matan mjesecima je boravio u NSK gdje je iš�itavao staru periodiku, zbirke pjesama i ostali tiskani materijal, a sve u potrazi za, ponajprije, pjesmama napisanima u �ast brojnih vlastodr�aca na ovim prostorima, od 19. stolje�a naovamo. Budu�i da se radi o materijalu koji je i ina�e dostupan korisnicima NSK, ovdje �u navesti nekoliko karakteristi�nih pjesama, u kojim je sa�eta hrvatska povijest od Franje Josipa, do Josipa i Franje.

Premda sam zabilje�io uglavnom tipi�ne ulomke, ipak si uzmite dovoljno vremena da u miru pro�itate stihove koji slijede, s posebnim osvrtom na to tko i je i kome pisao. Neki od njih su upravo antologijski primjeri, rekli bi cinici, analnog alpinizma (ili, radije, speleologije), a zanimljivo je – i simptomati�no − da su isti ljudi pjevali razli�itim vladarima, uvijek jednako oduševljeno. Kako se mijenjao re�im, tako su se mijenjali i oni (ili se zapravo nisu mijenjali?). Ne pada mi na pamet da nekoga osu�ujem; ovo je puko iznošenje �injenica i poticaj na promišljanje: gdje mi to zapravo �ivimo i kakvi smo mi to ljudi? (Ovdje je mo�da prikladno citirati Junga koji je zaklju�io sljede�e: “Tko jednom nau�i apsolutno se podvrgnuti kolektivnom vjerovanju odrekavši se individualne odgovornosti, ustrajat �e u tome stavu i uspijevat �e istom uvjerljivoš�u i istom nekriti�noš�u i�i u suprotnom smjeru kada se druga i o�ito ’bolja’ vjera nametne njegovom pretpostavljenom idealizmu” (Neotkriveno jastvo, Fabula Nova, 2008.)). Ono što tako�er upada u o�i je neko neprekidno moljakanje: pjesnici – a oni navodno najbolje odra�avaju narodni duh – usrdno mole da nam dragi Vo�a riješi probleme. Po mogu�nosti sve. Izra�avaju vjeru da �e Vo�a to i u�initi. �esto zahvaljuju Svevišnjemu i mole Ga da nadahne Vo�u (u rješavanju problema koji mu�e narod). Nema tu poticaja na individualnu akciju, samo ponizno moljakanje i ulagivanje autoritetu. �esto se spominje i to da �e nam taj novi Vo�a napokon donijeti “slobodu”.

I tako iz re�ima u re�im.
Dakle, ovo je tek nekoliko primjera; u Gordoganu, koji zaista preporu�am, toga ima daleko više.

Evo mog izbora. Prvo slijede tri pjesme posve�ene Franji Josipu I., a potom jedna posve�ena “hrvatskom” kralju Karlu IV.

Hugo Badali�: Pozdrav kralju – Himna o dolasku Nj. c. i kr. apoštolskog Veli�anstva Franje Josipa I. u glavni grad Zagreb dne 14. listopada 1895.
(ulomak)
Dobro došo, svietli kralju,
Nek Te sre�a prati;
Iskren pozdrav danas šalju
Vjerni Ti Hrvati.
Kad na ovu zemlju vjernu
Tvoja stupi noga,
Poslat �emo molbu smjernu
Dvoru višnjeg Boga:
Bo�e, �uvaj snagom svom
Našeg kralja, Njegov dom!

S.S. Kranj�evi�: Njegovomu veli�anstvu caru i kralju Franji Josipu I. prigodom previšnjeg ro�endana u odjek vjernih srdaca Bosne i Hercegovine (1986.)
(ulomak)
Vedra kruno!
Zlatni su plodovi mira. Divno li cvjeta grana
Tebi uz prijestô slavni, o�e i gospodaru!
Više se sušit ne �e; u osvit vedrijih dana
Svje�ija sve �e cvjetat na svojem korijenu staru.
Svetim pod deblom ovim pru�aju bra�a ruke,
Hvataju kolo staro momci naši i mome;
Sretan i velik svijet, što ga gojile muke,
Uga�a divnu pjesmu: Svoj je došao svome!
Geniju svete pravde, narode koji kre�e,
U oku bliješti suza od milja i od sre�e.

Stjepan Radi�: Nova Habsbur�ka himna (1914.)
(ulomak)
Bo�e �ivi, blagoslovi
Glavu Doma Habsbur�kog,
Red i pravo da obnovi
Usred kopna evropskog:
Hrvatsku da ujedini,
Kruni �eškoj vrati sjaj,
Negve skine Ukrajini,
Mukam Poljske u�ini kraj.

Stjepan Širola: Pozdrav hrvatskomu kralju Karlu IV. (1916.)
(ulomak)
Oj, zdravo da si, hrvatski naš kralju,
Na hapsburškome slavnom tronu!
Hrvati vjerni – pozdrav Tebi šalju,
Što vjerom nikad ne kre�u, ne klonu;
Od Dunava sve – sinjeg do Jadrana
Pozdravlja narod kralja krunisana.

�uro Arnold: 29. listopada 1918.
(Kontekst: Sabor je tog dana donio odluku o razrješenju svih dr�avnopravnih veza Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Carevinom Austrijom i Kraljevinom Ugarskom. Time je Hrvatska izašla iz Austro-Ugarske Monarhije. Vlast je preuzelo Narodno vije�e. Hrvatski krajevi sljede�a su 33 dana bili formalnopravno suvereni – sve do 1. prosinca 1918., kada je osnovana Kraljevina SHS.
(ulomak)
Svoji na svom! Da si zdravo, dane,
Kroz stolje�a iš�ekivan vru�e!
Pred zimu nam prolistale grane,
Skršile se negve kao pru�e.

Dajte gusle amo da zagudim,
Nek domajom gromka pjesma hrli –
Njom i one ho�u da probudim,
Što su dosle kao roblje mrli.


Tako �emo proslavit slobodu,
Što je vje�na Bo�ja pravda skroji
I naviestit cielog ljudstva rodu:
Da smo eto na svom svoji!

Trideset i tri dana bili smo “svoji na svome”, ali, uskoro…:

Marko S. Vekari�: Na dan dolaska srpske vojske u Dalmaciju – 20. studenoga 1918. (1920.)
Dobro došli, sokolovi,
roda našeg ponos, dika!
Vi nam ime proslaviste
širom sveta svakolika.

Po Vami smo, sve što jesmo:
Narod hrabar, svestan, ceo;
Srbin, Hrvat i Slovenac
tri imena – jedno telo.

Dobro došli, orli beli!
To je pozdrav dece male,
babajka im, pa i maje.

Dobro došli, orli smeli!
To je pozdrav naših �ala,
to je pozdrav sa Jadrana.

Vladimir Nazor pisao je u �ast Kraljevini SHS, u �ast NDH, u �ast Titu…
Idemo kronološkim redom:

Vladimir Nazor: SHS (1918.)
(ulomak)
Ure�ite taj znak
U moje srce, ko što se urezuje
U meku koru lipovu
Imena onih, što ih je ljubav vezala
U tvrdi, vje�ni �vor.
Ure�ite duboko, sve do kor’jena
Mog bi�a, sve do jezgre moje nutarnje
Pismena ona plamena!
Jer stoimeno, ali bezimeno,
Mi dosad krdo bijasmo.
I sva�ije i ni�ije;
Bez svog znaka i bez svog biljega,
Jer mi smo dosad lutali
Ko one la�e uklete,
Bez sidra vjere i bez jedra spasenja

itd...

Pjevalo se u i u �ast Stjepana Radi�a:

Antun Dra�i�: Pjesma mirotvorna (1923.)
(ulomak)
Kakvu �emo pjesmu zapjevati?
Od izbora i od razgovora,
Od Radi�a, našeg dobrotvora,
Vo�e stranke republike naše,
Koju vole svi narodi svieta
Od iztoka do zapada sunca,
Bilo koje vjeroizpoviesti.

Oj Radi�u, biseru i cvie�e!
Sav se narod za tobom okre�e
(sic!),
Moli tebe kao svoga brata,
Da mu skineš jaram iza vrata.
Da raskineš sve okove naše,
Da se više Hrvati ne plaše
Od kundaka i od bajunete
I od sile nada sve proklete,
Od hara�a i od otima�a.

A Stipica Radi�, nakon što je, pro�itali smo, napisao Novu Habsbur�ku himnu, napisao je i ovaj panegirik Aleksandru Kara�or�evi�u:

Stjepan Radi�: �ivio kralj! �ivjela kraljica! (1925.)
Hrvatski sokol sad k Tebi leti
Zvijezdo Kara�or�eva doma
Iznad oblaka, munja i zvona,
Pozdrav �e tebi donijeti.

Pozdrav od roda Hrvata
Roda seljaka, ribara,
Koji nauk povijesti shvata
I selja�ku dr�avu stvara.

Stvara ju sa srpskim d�inom
Slavenskoga uma dubinom,
Slavenskoga srca širinom,
Sokolskoga lijeta visinom.

Na tisu�ljetne duvanjske dveri
Tomislava, kralja seljaka,
Kara�or�eva zvijezda treperi
Snagom sun�anih zraka.

Novi su dani, novo je doba,
Tirana nema, nema ni roba.
Pjesme se poju, pletu se vijenci
Slo�ni Hrvati, Srbi, Slovenci.

Do zvijezda kru�e ko sokolovi
Novo je doba, dani su novi
Pravice, mira i rada.
A Ti nas Bo�e sve blagoslovi,
Sporazum vje�no da vlada.

Jedna pjesma posve�ena Ma�eku:

St. Dobozi�: Hrvatskim borcima (1936.)
�ivio, di�ni naš vo�a Vlatko
Borbeno ime vazda slatko.
Ponosni smo, karakter ga krasi,
Uman, pošten pokraj sijedih vlasi.
�ivio nam doktor Ma�ek
Zore naše svijetli tra�ek!
Tebe ljube svi uzor Hrvati,
Za slobodu i �ivot �e dati.
�ivio Pernar, �ivio i Ante
Stari Trumbi� kog’ dobro poznate!

Slijedi nekoliko pjesama posve�enih prvacima totalitarnih re�imâ.

Andrija Ili�: Poglavniku (1941.)
Ustašâ Vo�o, što smrti se ne boje,
hrabri Tvor�e naših dragih ideala,
Vo�o svih što za kruh mu�e se i znoje,
za herojstvo Tvoje vje�ita Ti hvala!

Poglavni�e di�ni, vjerujemo u Te!
Ta je vjera �eljnu slobodu donijela
hrvatske nam majke tu�ne, rastrgnute
vjera u Te srca naša je zanijela…

Dok uz Tebe hrabri ustaše stoje,
ne�e biti ropstva hrvatskoga roda.
Nema sile, koje ustaše se boje:
Ti si sila, sre�a, radost i sloboda!

Ivan Evan�elist Šari�: Poglavniku (1941.), Oda
(ulomak)
Poglavnik: »Za Dom!«
Svi Hrvati: »Spremni!«

Ono u Bazilici svetog Petra
Vidje Tebe u Vje�nom Gradu pjesnik,
Njemu s Tobom zagrljaj drag je bio
Ko Dom naš mio.


Dobar Genij, dubok si kao mistik,
Zalud vuci urli�u sa svih strana,
Ti ko prorok gorom i dolom vi�eš:
»Bog i Hrvati!«

Doktor Ante Paveli� ime drago,
Ima u njem Hrvatska s neba blago:
Nek Te On, Kralj Nebeski, vazda prati,
Vo�o naš zlatni!

Kata Hani� (seljakinja iz Lojana): Vo�i njema�kog naroda (1941.)
Bo�e mili što Hrvati kli�u,
Velikanu njema�kome vi�u:
Adolf Hitler, Bog ga po�ivio!
Hrvatskoj je dobra u�inio.
Sa svojim dobrim junacima
Spasi nas od srpskih batina.
Od zatvora i srpskog re�ima,
Spasio je hrvatskoga sina,
Od svih divljih zvjeradi,
Pa sad seljak mirno poso radi.
Zato molimo Svevišnjega Boga:
Da sa�uva roda njema�koga!
Daj mu Bo�e one silne mo�i,
Pa da mo�e do svog cilja do�i!
Daj mu Bo�e što mu srce �eli,
Pratili ga svud Bo�ji an�eli!
Ja �estitam hrabrom velikanu,
Koji svrši rata na Balkanu.
Pobijedio balkanske dr�ave,
Hrvatica lijep mu pozdrav šalje.
Pa pozdravljam i njema�ke majke,
Koj’ odhrane te hrabre junake.
Bra�u, sestre, ostalu rodbinu,
Koji �arko ljube domovinu.
Karanfile, mirisavo cvije�e,
Nijemca Hrvat zaboravit ne �e!

Ivan Bakota Kljaji�: Nek posluša, koji �eli znati… (1942.)
Sad �u moju bra�u zamoliti
Sve njema�ke sile pozdraviti,
Ponajprije Hitlera junaka,
Koga pozna do sad zemlja svaka,
On se bori na kopunu i vodi,
Od nevolje svakog oslobodi,
Svakom Hitler mio i prav bio,
Ovo zemlje kud je prolazio.
�estitam mu, vladar je svakudi
I svakoga po zasluzi sudi.
Sada ho�u ovdje završiti,
Poglavnika našeg pozdraviti!

Vladimir Nazor: Pjesma o pesti (1943.)
(ulomak)
Uz Tita i Staljina,
dva juna�ka sina,
nas ne �e ni Pakao
smest;

mi di�emo �elo,
mi kro�imo smjelo
i �vrsto stiskamo
pest.

Jure Kaštelan: Pjesma o Titu (1949.)
(ulomak)
U ovoj zemlji �ivi �ovjek i drug i vo�a
Josip Broz Tito.
I svi koji vole slobodu –
njega vole.
I svi koji se bore za pravdu –
njegovo ime znaju.

Vlatko Pavleti�: Stihovi o domovini, Partiji i Titu (1949.)
(ulomak)
Po osam u redu, s parolama i zastavama,
Stupamo, kli�u�i Titu.
Na javi �ivimo snove.

A kad usta presuše od klicanja
Još jedan trostruki: Hura!
Što krošnje savija
I plaši golubove,
Još jedan gejzir ljubavi, koja nema
Granica:
NAROD – TITO – PARTIJA

Pisalo se, dakako, i o Lenjinu…:

Ervin Šinko: Lenjinova rije� (1947.)
(ulomak)
Dobra je kao kruh
I nje�na kao dlanovi majke,
Sigurna u se ko sunce na svodu,
�ista ko iz prepunog srca prelita rije�.

…i o Staljinu (barem do 1948.):

Ivica Jurac: Sloboda (1945.)
(ulomak)
Ipak nam sunce sinu
I rastjera tminu.
Tito! Staljine!
Zemljo naša i Rusijo mati –
Mi smo vaši i vaši �emo ostati!

Zanimljiva je i pjesma posve�ena Radi Kon�aru objavljena 1947., a napisao ju je poznati jezikoslovac, tada dvadesetogodišnjak:

Dalibor Brozovi�: Pjesma o lu�onoši
(ulomak)
Tvornica tvoja, Rade, nove centrale �e dati,
I plima sretnog svjetla rasti �e svakog dana,
U svakoj novoj �arulji tvoje �e ime sjati,
I pet ljeta što naviru bit �e pet pobjeda plana.

A iz statisti�kih cifara elektrifikacije rasti �e svijetao lik,
Drug Rade Kon�ar – heroj i div-svjetionik!

Na kraju, evo i pjesme što ju je Milivoj Slavi�ek posvetio doktoru Franji Tu�manu, 1997.:

Milivoj Slavi�ek: Moj Franjo Tu�man
Poglavaru moje dr�ave
Rode se, ti ljudi, s vremena na vrijeme
na stolje�e, gledano statisti�ki – jedan, dvojica
oni poznaju prošlost, sanjaju budu�nost, siju sjeme
koje onda, prije ili kasnije, nikne: bude klica

što se razbukti u urotu, pogibiju, program ili spis
Il, napokon, u gotov �in: u dr�avu – zaštitnicu domovine
I on onda budne novom nadom, vo�om kakvim, uostalom
Bijaše i Krist
Jave se nada i dragost, odlaze, polako, strahovi i tmine

Netko �e re�i: gle panegirika li kakve ve� znamo!
U redu. Neka! Znamo i mnoge ljubavne strofe
pa ih uvijek iznova pišemo, uvijek iznova pred fatamorganom
koja sada više to nije: na vratima smo naše epohe!

Tako: Franjo-Josip – Josip-Franjo… Ipak, nakon ovog potonjega pojavio se jedan koji se prozvao predsjednikom-gra�aninom. Opatijski rocker pjeva mu ovako:

Ja nisam vidio Tita maršala,
Nisam baš znao Franju generala,
Ali zato se dobro znam sa Stipom,
Stvarno mi je
cool s tim tipom…

Ne znam ho�e li netko ispjevati pjesan sadašnjem predsjedniku (sumnjam, nekako nije inspirativan u tom smislu…), ali, da ne bi ispalo da nije bilo principijelnih hrvatskih pjesnika, pro�itajte pjesmu Borisa Marune, Govorim na sav glas (Knji�nica Hrvatske revije, München–Barcelona, 1972.):

Boris Maruna,Govorim na sav glas
Govorim na sav glas
Govorim vama koji uvijek imate spremne odgovore
Govorim vama koji gazite kroz krv i još vam nije dosta
Govorim gr�kim pukovnicima, brazilskim generalima i maršalu Titu osobno
Govorim ameri�kom pragmatizmu i carskom snu u sovjetskim glavama
Govorim ubira�ima poreza na bijedu i onima koji skupljaju sindikalnu �lanarinu
Govorim Miss Yugoslaviae kao takvoj
Govorim svima koji planiraju sutrašnjicu i na njen ra�un �ive u sadašnjici
Govorim lovcima na ljudske glave
Govorim apostolskom nunciju u Beogradu
Govorim Savezu boraca: nosiocima Kara�or�eve zvijezde i Spomenice iz 1941.
Govorim Igorima Mandi�ima i Marinu Frani�evi�u doslovno
Govorim op�enito Narodnim herojima, Rankovi�evim ljudima i Josipu Vrhovcu
Govorim dr�avnom fondu za penzije
Govorim središtima financijske mo�i
Govorim Timeu Pravdi Borbi Politici i Vjesniku u srijedu
Govorim crvenom telefonu Washington – Moskva
Govorim kurvama iz potrebe i kurvama jer su kurve
Govorim gospo�i Milki Planinc
Govorim hrvatskim lavovima Vladimiru Bakari�u i Jakovu Bla�evi�u
Govorim u bradu generalima Ljubi�i�u i Jovani�u
Govorim Supu i Narodnoj miliciji
Govorim poslanstvima i konzularnim predstavništvima
Govorim Milovanu �ilasu tako�er
Govorim eksporterima radne snage i importerima gume za �vakanje
Govorim Genexu i Poljobanci
Govorim lješinarima i punoglavskim filozofima
Govorim dijalekti�kim trgovcima na malo
Govorim ustavnoj komisiji i statisti�kom godišnjaku
Govorim povjesni�arima koji oslobo�enje pišu velikim slovom
Govorim radiju Moskva i Glasu Amerike na srpskohrvatskom
Govorim SK Hrvatske kao slijepom crijevu SK Jugoslavije
Govorim još jednom maršalu Titu sa svim njegovim du�nostima i s du�nim poštovanjem
Govorim na sav glas u ime radnih ljudi i u svoje vlastito ime:

IDITE SVI U TRI P… MATERINE!

O autoru

Ro�en sam 1967.
Budu�i da mi je matematika bila slaba strana, studirao sam kroatistiku na Filozofskom fakultetu. Ina�e bih svakako studirao fiziku na PMF-u. Osim što jezik smatram ku�om bitka, a fiziku jedinom pravom znanoš�u, zanimaju me i ljudska bi�a kao takva: tijela, duše i duhovi. Dra�e mi je ”i-i”, nego ”ili-ili”; zabavniji su mi paradoksi od dihotomija; dijalog pretpostavljam monologu. Njegujem po�etni�ki um i rado promatram svijet kroz razli�ite referentne okvire. Svijet oko sebe do�ivljavam, u kona�nici, kao nevjerojatno zanimljivo mjesto. A nemam ni alternative.
Darko Miloši�
darko.milosichr@gmail.com

Izvor: blog.vecernji.hr

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.