Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

ANALIZA
TEK DVOJE PREMIJERA NA �ELU DVIJE VLADE

Od 1990. Hrvatsku je vodilo jedanaest vlada i devet premijera

Na �elu prve hrvatske vlade bio je glavni tajnik HDZ-a Stjepan Mesi�, izabran 30. svibnja 1990. Vlada se u to vrijeme komunisti�kom terminologijom još nazivala Izvršnim vije�em, a moderan naziv dobila je nakon prihva�anja ustavnih amandmana 25. srpnja te godine kad je uz ostalo iz naziva Republike Hrvatske izba�ena socijalisti�ka odrednica


FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA
Vladu nacionalnog jedinstva uz �lanove HDZ- a �inili su i predstvanici svih parlamentarnih stranaka i nestrana�ki stru�njaci

Vlada koja �e proiza�i iz sastava budu�eg saziva Hrvatskog sabora bit �e 12. od uspostave demokracije i višestrana�ja u Hrvatskoj 1990. Od tada do danas izredalo se devet hrvatskih premijera, od kojih su dvojica, Ivica Ra�an i Ivo Sanader, bili na �elu dviju vlada. Zlatko Mateša je pak jedini premijer iz razdoblja devedesetih koji je na du�nosti proveo puni mandat, dok je njegovih pet prethodnika prosje�no vladalo tek po godinu dana, a neki ni toliko.

Hrvoje Šarini�: Novi sustav lokalne i podru�ne samouprave. Zapo�inje privatizacija po modelu koji se pokazao pogrešnim. Hrvatsku mu�i inflacija, �ak 1149,3 posto 1993.


Stjepan Mesi� i Josip Manoli�

Na �elu prve hrvatske vlade bio je glavni tajnik HDZ-a Stjepan Mesi�, izabran 30. svibnja 1990. Vlada se u to vrijeme komunisti�kom terminologijom još nazivala Izvršnim vije�em, a moderan naziv dobila je nakon prihva�anja ustavnih amandmana 25. srpnja te godine kad je uz ostalo iz naziva Republike Hrvatske izba�ena socijalisti�ka odrednica. �lanovi Mesi�evog kabineta tek su tada postali ministrima, dok su do tada bili sekretari sekretarijata ili predsjednici komiteta. Sabor im je povjerenje izglasao 31. svibnja, ali neka mjesta popunjena su tek naknadno, pa je ministar pravosu�a izabran 28. lipnja, a ministri financija, pomorstva, turizma i prometa tek 25. srpnja. Ministri su bili �lanovi HDZ-a i nestrana�ki stru�njaci. Glavna zada�a Mesi�eve vlade bila je tranzicija iz komunisti�kog sustava u demokraciju, uvo�enje tr�išnih principa u gospodarstvo, borba za me�unarodnu potporu te�njama za stvaranje samostalne Hrvatske, kao i dijalog sa srpskom manjinom koja je prijetila pobunom. Ona je ipak izbila, postavljanjem balvana na cestama u okolici Knina 17. kolovoza, a ve� 24. kolovoza Mesi� je razriješen du�nosti i izabran za �lana Predsjedništva SFRJ umjesto Stipe Šuvara.

Za novog premijera izabran je tadašnji potpredsjednik Hrvatske Josip Manoli�, kojem je bilo 70 godina pa je sve do danas ostao najstariji šef neke hrvatske vlade. Manoli�eva vlada zapravo je bila u gotovo istom sastavu kao i Mesi�eva, s time da su s vremenom obavljene odre�ene kadrovske promjene. Hrvatska je u to vrijeme donijela Ustav, zapo�ela proces razdru�ivanja od Jugoslavije i 25. lipnja 1991. proglasila samostalnost.

Me�utim, za Manoli�eva mandata srpska pobuna prerasla je u otvorenu agresiju Srbije i JNA na Hrvatsku i pale su prve �rtve, što je utjecalo na normalan tijek �ivota u Hrvatskoj i na njeno gospodarstvo. Izazovi i prijetnje bili su takvi da se na njih moralo odgovoriti me�ustrana�kim konsenzusom, kojim je dogovoreno formiranje Vlade nacionalnog jedinstva (fotografija gore, ispod naslova).

Zlatko Mateša: Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja i po�etak mirnodopskog razdoblja. Primanje u Vije�e Europe. Prvi problemi s Haaškim sudom. Uvo�enje PDV-a. Privatizacijske afere i štrajkovi


Franjo Greguri�

Nju je 3. kolovoza 1991. sastavio dotadašnji potpredsjednik vlade Franjo Greguri� i �inili su je predstavnici svih parlamentarnih stranaka i stru�njaci. Glavna zada�a Greguri�eve vlade bilo je osigurati obranu, zaštititi stanovništvo na ugro�enim podru�jima, skrbiti za prognanike i izboriti se za me�unarodno priznanje, što je kona�no i ostvareno 15. sije�nja 1992. kad je Hrvatsku priznalo 15 zemalja tadašnje Europske zajednice i još neke dr�ave, a 22. svibnja Hrvatska je primljena u Ujedinjene narode. Hrvatska je postigla i monetarnu samostalnost uvo�enjem hrvatskog dinara kao privremene valute 23. prosinca 1991. Primirje sklopljeno sa srpskom stranom 2. sije�nja 1992. zaustavilo je ratne operacije i Hrvatska se mogla posvetiti obnovi i nastaviti diplomatsku bitku za povratak okupiranih podru�ja. U to se vrijeme me�utim me�ustrana�ki konsenzus po�eo raspadati, pa su vladu s vremenom napustili svi ministri iz oporbenih stranaka. Razdoblje relativnog mira omogu�ilo je provedbu prijevremenih parlamentarnih izbora, budu�i da je Sabor trebalo uskladiti s ustavnim odredbama. Stoga su 2. kolovoza 1992. provedeni izbori za Zastupni�ki dom Sabora, nakon kojih je 12. kolovoza Hrvatska dobila novu vladu, predvo�enu dotadašnjim predstojnikom Ureda predsjednika Republike Hrvojem Šarini�em. Njega kao premijera i njegove vlade danas se malo tko sje�a. Šarini� nije imao velike ambicije, jer je govorio da samo provodi politiku predsjednika Franje Tu�mana, koji je zbog polupredsjedni�kog sustava ionako u svojim rukama imao sve najva�nije poluge vlasti.


Hrvoje Šarini�

Za Šarini�eva mandata uveden je novi sustav lokalne i podru�ne samouprave i u velja�i 1993. provedeni prvi izbori za vlasti u novim op�inama, gradovima i �upanijama te za �upanijski dom. U to je vrijeme zapo�ela privatizacija po modelu koji se pokazao pogrešnim, jer su se poduze�a mogla kupovati vlastitim novcem i uz favoriziranje doma�ih, navodno sposobnih poduzetnika, bez dovoljno vlastitog kapitala. Posljedice toga Hrvatska trpi do danas.


Nikica Valenti�

Uz gospodarske probleme Hrvatsku je mu�ila i inflacija, koja je 1992. iznosila 938,2 posto, a 1993. 1149,3 posto, tako da je hrvatski dinar bio valuta za sitne troškove, a svi ve�i iznosi ra�unali su se u njema�kim markama. Brojne tvrtke nisu imale dovoljno novca za isplatu pla�a, pa su radnike pla�ale u bonovima. U takvim okolnostima, Šarini� je 3. travnja 1993. podnio ostavku, a predsjednik Tu�man za premijera je postavio generalnog direktora Ine Nikicu Valenti�a. S 42 godine bio je i ostao najmla�i hrvatski premijer. Glavna zada�a njegove vlade bilo je suzbijanje inflacije i gospodarski oporavak. Po�etkom listopada 1993. Valenti� je predstavio stabilizacijski program, kojim je uz ostalo devalviran dinar i uveden njegov fiksni te�aj prema marki. Cijene na malo porasle su za 38 posto, �ime je došla u pitanje daljnja likvidnost pa je te�aj marke po�eo padati. Fiksni te�aj je ukinut i bankama je dopušteno da ga slobodno formiraju. Time je zaustavljena hiperinflacija, tako da je 1994. stopa inflacije imala negativni predznak i iznosila minus tri posto, a pale su i maloprodajne cijene. Stoga su se stekli uvjeti za uvo�enje stalne hrvatske valute kune, koja je puštena u opticaj 30. svibnja 1994.

Zbog tih rezultata Valenti�eva vlada do danas je ostala upam�ena kao jedna od najpopularnijih i najuspješnijih. Pritom se me�utim zaboravlja na odluku kojom je obustavljeno uskla�ivanje mirovina s rastom pla�a, što je dovelo do duga, �ije vra�anje umirovljenicima �e dugo vrijeme optere�ivati politiku.

Ivica Ra�an: Ve�a demokratizacija i uveden parlamentarni sustav. Stalne napetosti me�u koalicijskim partnerima. Ubrzan put prema EU. Po�ela gradnja autoceste Zagreb -Split. Aran�man s MMF-om i rezanje socijalnih prava. Proglašenje ZERP-a.

Za Valenti�eva mandata provedene su operativne, organizacijske i diplomatske pripreme za oslobo�enje okupiranih krajeva i uspostavljena dobra vojno-tehni�ka i obavještajna suradnja sa SAD-om. To je omogu�ilo provedbu oslobodila�kih operacija Bljesak i Oluja 1995., koje je Valenti� smatrao najva�nijim rezultatima svoje vlade.


Zlatko Mateša

Vojne pobjede HDZ je �elio i politi�ki iskoristiti pa su 29. listopada 1995. odr�ani prijevremeni izbori za Zastupni�ki dom. Valenti�, koji je s Tu�manom imao interni dogovor da �e ostati premijer do oslobo�enja Knina, mjesto je prepustio dotadašnjem ministru gospodarstva Zlatku Mateši, ina�e zetu Franje Greguri�a, koji je premijersku du�nost preuzeo 7. studenoga. Potpisivanjem Erdutskog sporazuma 15. studenoga zapo�ela je postupna mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja, dovršena 15. sije�nja 1998., kad je Hrvatska kona�no povratila teritorijalnu cjelovitost. Me�utim, završetak Domovinskog rata ipak nije doveo do gospodarskog, društvenog i politi�kog razvoja u o�ekivanoj mjeri. Nastavljena je tajkunska privatizacija, Hrvatsku su potresali štrajkovi, a trebalo se suo�iti i s ratnim posljedicama. Od Hrvatske je zatra�eno izru�enje Haaškom sudu bivšeg zapovjednika HVO-a Tihomira Blaški�a i iako je Mateša u svom prvom intervjuu kazao da se to ne�e dogoditi, Blaški� je u travnju 1996. ipak završio u Haagu, jer je prethodno donesen Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, temeljem kojeg su 1997. izru�eni i ostali predstavnici vlasti nekadašnje Herceg-Bosne. Koliko prihva�anje demokratskih standarda ide teško pokazalo je odbijanje �etvorice izabranih gradona�elnika Zagreba koji su bili �lanovi HSLS-a, budu�i da je na izvanrednim gradskim izborima 1995. ve�inu u Gradskoj skupštini dobila oporba. Izbor prvog �ovjeka Zagreba Tu�man je morao potvrditi, jer gradona�elnik je, poput �upana, ujedno bio i �elnik dr�avne uprave, no on je to u �etiri navrata odbio, a takvo rješenje formalno mu je predlo�ila upravo Matešina vlada. Kraj devedesetih godina obilje�ila je Tu�manova bolest, sukobi u HDZ-u, privatizacijske afere, štrajkovi, ali i uvo�enje PDV-a 1. sije�nja 1998. Taj je porez omogu�io mnogo bolje punjenje dr�avne blagajne, te su u skladu s tim pove�avane i pla�e u dr�avnim slu�bama, ali kriti�ari su prigovarali da stopa od 22 posto previše guši gospodarstvo. Za Matešina mandata Hrvatska je 1996. primljena u Vije�e Europe, a po�eo je i proces pristupa EU-u te je osnovan Ured za europske integracije na �elu s potpredsjednicom Vlade Ljerkom Mintas Hodak. No, vlast je trpila oštre kritike iz inozemstva zbog nedovoljnog stupnja demokracije i poštivanja sloboda pa je Hrvatska dospjela u politi�ku poluizolaciju, koja je simboli�ki bila o�ita na Tu�manovom sprovodu 13. prosinca 1999. kad je od šefova dr�ava bio nazo�an samo turski predsjednik Süleyman Demirel i premijeri Ma�arske, Slovenije i Makedonije.


Ivica Ra�an

Na izborima 3. sije�nja 2000. pobijedila je koalicija SDP-a i HSLS-a, koja je unaprijed imala dogovorenu koaliciju s drugom oporbenom grupacijom koju su �inili HSS, HNS, IDS i LS. HDZ je morao predati vlast, pa je Matešu 27. sije�nja naslijedio predsjednik SDP-a Ivica Ra�an. U to je vrijeme još na snazi bio polupredsjedni�ki sustav, pa je tadašnji privremeni predsjednik Republike Vlatko Pavleti� Ra�ana i njegove ministre najprije imenovao, a oni su potporu novog Sabora dobili tek 9. velja�e. Ustavnim promjenama izglasanima u prosincu 2000. uveden je parlamentarni sustav, tako da je premijer umjesto Predsjednika postao najmo�nija osoba u dr�avi. Vlada je napokon po�ela vladati, a ne biti tek produ�ena ruka Pantov�aka. Ra�anova vlada bila je prva koalicijska vlada u pravom smislu rije�i i iako je u po�etku imala veliku potporu i hrvatskih gra�ana i inozemstva, o�ekivanja su ipak nadmašivala njene kapacitete. Oporba je izbore dobila obe�anjima o ispravljanju privatizacijskih nepravdi, otvaranju 200.000 radnih mjesta, gospodarskom rastu i uklju�ivanju Hrvatske u EU, ali na putu do tih ciljeva isprije�ilo se niz prepreka. Prije svega, Ra�anova vlada dobar dio mandata bavila se sama sobom i vrijeme i energiju trošila na sva�e i nesporazume u vladaju�oj koaliciji. Nju je u travnju 2001. napustio IDS, a u srpnju 2002. i HSLS. Ra�an je nakon toga podnio ostavku, no budu�i da je sedam zastupnika HSLS-a okrenulo le�a stranci nije došlo do prijevremenih izbora, ve� je Ra�anu ponovno povjeren mandat, pa je 31. srpnja Sabor izglasao povjerenje njegovoj novoj vladi. Koalicija je i dalje ostala peto�lana, jer su bivši HSLS-ovci osnovali stranku Libra, no kao druga stranka koalicije nametnuo se HSS, s kojim SDP nije imao ništa manje napetosti nego s HSLS-om. Nije �udno da su svi partneri �ekali što skorije izbore, na kojima zajedni�ki nastup vladaju�ih nije dolazio u obzir. Glavni uzrok problema bio je nedovoljno precizan koalicijski ugovor koji bi definirao pravila ponašanja, tako da je do kraja mandata ostalo neriješeno pitanje odgovaraju li ministri Ra�anu kao premijeru ili svojim strana�kim šefovima. Prevladalo je ovo drugo, pa Ra�an nije mogao smijeniti nikoga tko nije bio iz SDP-a, ako nije �elio riskirati gubitak vlasti. Zbog toga je morao pristati i na HSS-ove zahtjeve da se 2003. zabrani rad trgovina nedjeljom i proglasi Zašti�eni ribolovno-ekološki pojas (ZERP) u Jadranu.

Jadranka Kosor: Pove�anje PDV-a na 23 posto, stabilizacija dr�avnih financija. Slab gospodarski oporavak. Po�elo suzbijanje korupcije na najvišim razinama. Rješenje grani�nog spora sa Slovenijom. Zaklju�enje pregovora o ulasku u EU

Neispunjena bombasti�na obe�anja Ra�anove vlade dovele su u sukob sa sindikatima, a osim radnika, na ulicama su prosvjedovali i branitelji potpomognuti HDZ-om, nezadovoljni zbog vladine politike prema Haaškom sudu, koji je po�eo istra�ivati i akcije Bljesak i Oluju. Kako bi riješila naslije�enu nelikvidnost, vlada je bila prisiljena sklopiti sporazum s MMF-om, što je za posljedicu imalo smanjenje socijalnih prava, a mnoga poduze�a završila su u ste�aju. Nezaposlenost je 2002. iznosila 14,8 posto, me�utim, nelikvidnost je suzbijena, a gospodarski rast 2002. iznosio je 5,6 posto, tako da se gra�anima poru�ivalo da �ive bolje, ali da toga nisu svjesni. Ra�anova vlada zapo�ela je gradnju autoceste prema Dalmaciji, a napravila je i velik skok u pribli�avanju EU-u. U svibnju 2001. potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridru�ivanju i zapo�elo uskla�ivanje hrvatskog i europskog zakonodavstva, a u o�ujku 2003. Ra�an je podnio i slu�beni zahtjev za �lanstvom u Uniji. Me�utim, glavna ko�nica bili su odnosi s Haagom i �injenica da je generalu Anti Gotovini u srpnju 2001. omogu�en bijeg. Haaško tu�iteljstvo je u rujnu 2002. podignuo optu�nicu protiv generala Janka Bobetka, kojeg je od izru�enja spasila bolest, a zatim i smrt, no bilo je jasno da je Ra�anovu vladu strah od reakcija koje bi mogle izazvati nove haaške optu�nice.


Ivo Sanader

Tu je brigu me�utim prepustio svom nasljedniku, predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, koji je kao pobjednik izbora odr�anih 23. studenog mjesec dana kasnije dobio povjerenje kao novi premijer. Sanader se u kampanji predstavljao kao odlu�an politi�ar koji zna što ho�e, za razliku od neodlu�nog i opreznog Ra�ana, što je i dokazao �istkama svojih neistomišljenika u HDZ-u. Iako se tvrdilo da �e povratak HDZ-a na vlast zna�iti kraj hrvatskog puta u EU, dogodilo se upravo suprotno. Sanaderova vlada odlu�ila je u potpunosti poštivati suradnju s Haagom, kojem su 2004. izru�eni generali Ivan �ermak i Mladen Marka�, bez ikakvih popratnih uli�nih prosvjeda. U lipnju je Sabor do daljnjega dogodio primjenu ZERP-a na �lanice EU-a te je Hrvatska ubrzo dobila status kandidata za EU, a uspjeh u lociranju Gotovine doveo je i do otvaranja pregovora u listopadu 2005. No, ulazak u NATO 2006. i EU 2007. ipak su bili preambiciozni ciljevi.

Sanader je napravio velik iskorak u stvaranju tolerantnijeg društva time što je sklopio sporazume ne samo s HSLS-om, HSU-om i DC-om, nego i sa zastupnicima nacionalnih manjina. Njegova vlada nije u punom smislu bila koalicijska, jer ministarsko mjesto osim HDZ-a dobio je tek DC, s kojim je koalicija raskinuta u velja�i 2006. Ostali su dobili ni�e du�nosni�ke pozicije, no vladaju�a ve�ina bila je stabilna. Mitsko zna�enje dobila je Sanaderova �estitka Bo�i�a po julijanskom kalendaru 2004. srpskim bo�i�nim pozdravom Hristos se rodi, a obra�un s ustaštvom Sanaderova vlada pokazala je u kolovozu 2004. naredivši uklanjanje spomenika Mili Budaku i Juri Franceti�u. Intenziviran je proces povratka izbjeglih Srba, a zahvaljuju�i sporazumu s HSU-om po�eo je i povratak duga umirovljenicima.

Sanaderova vlada nastavila je mnoge projekte Ra�anove vlade, poput gradnje autoceste Zagreb-Split koja je dovršena u lipnju 2005., a nastavljen je i projekt otvaranja gospodarskih zona. Rast BDP-a u 2007. bio je 5,6 posto, a BDP je s 6759 eura po stanovniku u 2003. dosegnuo 9656 eura, dok je stopa nezaposlenosti pala je na 9,6 posto.

Za Sanadera se govorilo da se jednako dobro osje�a u Zagrebu i u Bruxellesu i smatralo ga se morernim europskim dr�avnikom, no bilo je vidljivo i nali�je njegove vladavine. Svoju bahatost i autoritarnost teško je mogao prikriti, a po�ela su se postavljati prva pitanja o porijeklu njegove imovine.

Ipak, na izborima 25. studenog 2007. HDZ predvo�en Sanaderom odnio je tijesnu pobjedu ispred SDP-a, a Sanader je osvojio drugi premijerski mandat. HDZ je ovaj put sklopio koalicije s HSS-om, HSLS-om i zastupnicima manjina, koji su dobili i predstavnike u vladi, te s HSU-om. Me�utim, polet koji je pratio po�etak prethodnog mandata ovaj put je izostao. Hrvatsku je po�etkom 2008. zahvatio val poskupljenja, a krajem godine i posljedice svjetske gospodarske krize. U listopadu su Hrvatsku šokirala ubojstva Ivane Hodak i Ive Pukani�a, što je Sanadera natjeralo da vladu oja�a s novim ministrima unutarnjih poslova i pravosu�a, Tomislavom Karamarkom i Ivanom Šimonovi�em, koji su zapo�eli kampanju protiv kriminala. Naposlijetku, Hrvatska se u prosincu suo�ila sa slovenskom blokadom pregovora o ulasku u EU, koji su ionako sporo napredovali. Slika o uspješnom Sanaderu sve je više blijedila i nije ju mogao popraviti niti ulazak Hrvatske u NATO 1. travnja 2009. U situaciji kad je Hrvatskoj prijetio gospodarski i financijski slom, Sanader je 1. srpnja 2009. iznenada objavio da se povla�i iz politike, a na njegovo mjesto u stranci i vladi došla je njegova zamjenica Jadranka Kosor.


Jadranka Kosor

Kao premijerka prisegnula je 6. srpnja, a vladu su uglavnom �inili dotadašnji �lanovi.

Prvi zadatak bio je izrada rebalansa prora�una koji bi stabilizirao dr�avne financije. Vlada je stoga krenula u maratonske pregovore sa sindikatima, koji su rezultirali pove�anjem PDV-a na 23 posto i uvo�enjem posebnog poreza na sva primanja. Velik broj stanovnika bio je oslobo�en tog poreza, posebno umirovljenici, ali HSU je nezadovoljan napustio vladaju�u koaliciju, kojoj se prognozirao skori raspad. To se ipak nije dogodilo, a premijerka Kosor iznenadila je svoje kriti�are uspješnim dogovorom o na�inu rješavanja grani�nog pitanja sa Slovenijom, koji je deblokirao pregovore. Tako�er, zapo�elo je i raš�iš�avanje afera u ministarstvima i javnim poduze�ima, što je dovelo do pritvaranja nekoliko direktora, �ime je pokrenuta velika kampanja borbe protiv korupcije, koja je krajem 2010. zahvatila i Sanadera. Dr�avno odvjetništvo i Uskok napokon su po�eli raditi svoj posao kako treba, oslobo�eni pritisaka iz Banskih dvora, što jedni tuma�e kao znak slabosti vlade Jadranke Kosor, a drugi, uklju�uju�i i nju samu, dokazom da vlast u potpunosti podr�ava borbu protiv korupcije i kriminala, bez obzira tko njome bio zahva�en. Nakon stabiliziranja financija, vlada je zapo�ela provedbu mjera namijenjenih oporvaku gospodarstva, što je rezultiralo opse�nim Programom gospodarskog oporavka predstavljenim u travnju 2010. Taj ambiciozan dokument dobio je potporu stru�njaka, ali u provedbi je bilo niz otpora. Me�u ostalim, sindikati su uspjeli prikupiti potpise gra�ana za raspisivanje referenduma o zadr�avaju zakonskih odredbi o kolektivnim ugovorima. Sve to slabilo je autoritet vlade i premijerke �iji gospodarski rezultati su takvi da javnost mogu tek utješiti porukom da bi bez poduzetih mjera stanje bilo još i gore. Jedini neupitni uspjeh Jadranke Kosor je zaklju�enje pregovora o ulasku u EU, pa �e joj �injenica da �e upravo ona, uz predsjednika Ivu Josipovi�a, 9. prosinca potpisati pristupni ugovor biti osobna satisfakcija u trenutku kad ju o�ekuje odlazak u oporbu.

Kroz vlade prošlo oko 180 ministara
Od svibnja 1990. do danas kroz 11 hrvatskih vlada prošlo je oko 180 osoba koje su obnašale predsjedni�ke, potpredsjedni�ke ili ministarske du�nosti. najviše ih je, oko 50, bilo u Matešinoj vladi koja je trajala du�e od �etiri godine i �esto se kadrovski mijenjala. Neki od njih su gotovo zaboravljeni, jer rijetki se sje�aju ministara poput Marina �rnje, Onesina Cvitana, Darka �argonje, Enza Tirelija, �ivka Juzbaši�a, Zdenka Karakaša, Branka Mo�iboba, Ivana Majdaka, Ivana �urki�a, Nansi Ivaniševi�, Alojza Tušeka ili Nevena Ljubi�i�a. U anonimnosti je završio i Mario Kova�, kratkotrajni ministar prometa u Ra�anovoj vladi koji se isticao time da nije imao voza�ku dozvolu. Gojko Šušak jedini je ministar koji je umro tijekom obnašanja du�nosti, a Anton Mar�elo Popovi�, ministar turizma u Greguri�evoj vladi, jedini je bivši ministar koji je �ivot završio kao �rtva naru�enog ubojstva. Svi bivši premijeri su �ivi, osim Ivice Ra�ana.

Rijetki se sje�aju da je prvi ministar gospodarstva u Valenti�evoj vladi bio Ivan �ermak, da je u toj vladi ministar graditeljstva bio kasniji predsjednik HSS-a Zlatko Tom�i�, a ministar bez portfelja sve�enik Adalbert Rebi�, predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice. Ministri su bili i Zlatko Vitez, Ivo Sanader, Franjo Kajfeš, Dra�en Kalogjera, Zvonimir Baleti�, Ivica Mudrini� i Ivo Banac. Najkra�i mandat imao je Šime �odan, ministar obrane od 2. do 31. srpnja 1991., a najdu�i Andrija Hebrang, koji je devedesetih godina bio ministar zdravstva u svim vladama osim Šarini�eve. U Matešinoj vladi nekoliko mjeseci bio je i ministar obrane, a resor zdravstva ponovno je vodio oko godinu dana u prvoj Sanaderovoj vladi kojoj je bio i potpredsjednik za gospodarstvo. No, prava rekorderka u vladi je Jagoda Premu�i�, koja samozatajno obnaša du�nost tajnice vlade kontinuirano od 3. o�ujka 1994.

Izvor: Vjesnik, autor Marijan LIPOVAC

PS:

Kako na portalu ima više mjesta nego u tiskanim medijima, novinar Vjesnika Marijan Lipovac, autor gornjeg povijesnog priloga, poslao nam je, specijalno za portal, i fotografije svih devet premijera, koje nisu objavljene uz �lanak u Vjesniku.

U našem prilogu na portalu svaka je fotografija uklopljena u �lanak upravo iznad pasusa u kojem je rije� o pojedinom premijeru.  

Za portal pripremio: zm

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.