NJEMA�KA CDU PREDLO�IO JOACHIMA GAUCKA
Izbor sve�enika za predsjednika nije povijesni presedan
Gauck više ne obavlja sve�eni�ke du�nosti, ali u svim njegovim �ivotopisima isti�e se podatak da je rije� o pastoru kojem je njegova crkvena slu�ba omogu�avala da se posveti zaštiti progonjenih tijekom re�ima Ericha Honeckera i time postane jedan od najpoznatijih disidenata u DDR-u, uspore�ivan s Nelsonom Mandelom
Dok se u Hrvatskoj nakon prosina�kih izbora raspravljalo o tome smije li splitski sve�enik Ivan Grubiši� preuzeti du�nost saborskog zastupnika i politi�ki se anga�irati protiv volje nadre�enog mu nadbiskupa, u Njema�koj �e jedan sve�enik uskoro postati šef dr�ave.
Joachim Gauck
(FOTO: REUTERS)
Nakon ostavke Christiana Wulffa, vladaju�i CDU za novog je njema�kog predsjednika predlo�io Joachima Gaucka, poznatog borca za ljudska prava u doba komunisti�ke isto�ne Njema�ke i evangeli�kog pastora. Gauck doduše više ne obavlja sve�eni�ke du�nosti, ali u svim njegovim �ivotopisima isti�e se podatak da je rije� o pastoru kojem je njegova crkvena slu�ba omogu�avala da se posveti zaštiti progonjenih tijekom re�ima Ericha Honeckera i time postane jedan od najpoznatijih disidenata u DDR-u, uspore�ivan s Nelsonom Mandelom.
Gaucka bi do 18. o�ujka trebala izabrati izborna skupština koju �ini 620 zastupnika Bundestaga i još toliko zastupnika parlamenata svih saveznih dr�ava, a du�nost �e mu uglavnom biti ceremonijalna. No u �istim parlamentarnim sustavima od predsjednika se i o�ekuje da budu svojevrsni moralni autoriteti i tako se nametnu kao ja�i politi�ki i društveni �imbenici nego bi im to formalno omogu�avale ustavne odredbe.
Tomáš Halík
Dobar primjer je pokojni �eški predsjednik Václav Havel pa ne �udi što se u �eškoj, u kojoj se ve�ina stanovnika izjašnjava kao ateisti, kao kandidat za predsjednika trajno figurira istaknuti katoli�ki sve�enik Tomáš Halík. Od sve�enika se o�ekuje da svojim �ivotom svjedo�i vjernost ne samo na�elima svoje vjere nego i univerzalnim vrijednostima kao što su poštenje i moral, da ih karakterizira otvorenost prema svim ljudima i tolerantnost. Danas kad je povjerenje u politiku na niskim granama upravo bi sve�enici koji odgovaraju tim pozitivnim stereotipima mogli rehabilitirati tu djelatnost kojoj bi cilj trebao biti rad za op�e dobro, ali što se Katoli�ke crkve ti�e, politi�ki anga�man sve�enika mogu� je samo u iznimnim prigodama i uz dozvolu mjesnog biskupa, ako se ne �ele riskirati sankcije za kršenje crkvene discipline, kao što pokazuje Grubiši�ev slu�aj. �injenicu da �e istodobno njegov protestantski kolega postati njema�ki predsjednik Grubiši� tuma�i razlikama izme�u katoli�ke i protestantskih crkvi.
Gauck doduše više ne obavlja sve�eni�ke du�nosti, ali se u svim njegovim �ivotopisima isti�e podatak da je rije� o pastoru kojem je njegova crkvena slu�ba omogu�avala da se posveti zaštiti progonjenih tijekom re�ima Ericha Honeckera i time postane jedan od najpoznatijih disidenata u DDR-u, uspore�ivan s Nelsonom Mandelom
"To je stvar strukture pojedine crkve. Protestanti su otvoreniji prema civilnom društvu, udrugama, pa tako i prema politi�kom �ivotu, dok je Katoli�ka crkva nekad bila na vlasti, a danas je uz vlast", kazao nam je Grubiši�.
Peter Kuzmi�
Prije nekoliko godina u jednim je novinama kao potencijalni kandidat za hrvatskog predsjednika bio predlo�en Peter Kuzmi�, protestantski teolog, �elnik Evan�eoske crkve u Hrvatskoj, ali rije� je bila samo o glasnom razmišljanju autora teksta koji je isticao Kuzmi�eve moralne kvalitete.
Arhiepiskop Makarios
Vidjeti predsjednika dr�ave za oltarom u svjetskim je razmjerima prava rijetkost, ali tu su mogu�nost imala dva naroda, Ciprani i Slovaci. Prvi predsjednik Cipra nakon stjecanja nezavisnosti 1960. bio je arhiepiskop Makarios, poglavar Ciparske pravoslavne crkve koji je izborom na tu du�nost 1950. postao i etnarh ciparskih Grka i vo�a pokreta za nezavisnost i pripojenje tog sredozemnog otoka Gr�koj. "The Black Mak", kako su ga zbog crne arhiepiskopske haljine prozvali Britanci, poslije je odustao od ideje o pripojenju Gr�koj i zalagao se za pomirenje ciparskih Grka i Turaka, zbog �ega je 1974. na kratko vrijeme bio svrgnut u pu�u koji je organizirala tada vladaju�a gr�ka vojna hunta. Makarios je umro 1977. i prema vlastitoj �elji pokopan je u manastiru na planini Throni. Ciparski Grci i danas ga smatraju svojim nacionalnim junakom, a njegov današnji nasljednik na �elu Ciparske pravoslavne crkve iz poštovanja nosi njegovu haljinu.
Jozef Tiso
Slovaci su prvi put u povijesti nezavisnu dr�avu dobili 1939. kad su pod Hitlerovom prijetnjom da �e njihovu zemlju podijeliti izme�u Ma�arske i Poljske proglasili nezavisnost i time Hitleru dali alibi da okupira �ešku. Od tada pa do 1945. slova�ki je predsjednik bio katoli�ki sve�enik Jozef Tiso, koji je 1938. na �elu vode�e slova�ke politi�ke organizacije, Hlinkine slova�ke narodne stranke (HSLS), naslijedio Andreja Hlinku, tako�er sve�enika. Tiso se politikom po�eo baviti brzo nakon osnutka �ehoslova�ke pa je od 1927. do 1929. bio i ministar zdravstva i sporta i za boravaka u Pragu stanovao je u jednom samostanu. Došavši na �elo nezavisne Slova�ke, koja je s vremenom postala samo njema�ki satelit, Tiso je nastavio obavljati du�nost �upnika u mjestu Banovce nad Bebravou u koje je navra�ao iz Bratislave svakog vikenda kako bi se posvetio svojim vjernicima. U javnosti se Tiso neprekidno pojavljivao u crnom sve�eni�kom odijelu s bijelim kolarom, redovito je u ruci imao krunicu, a povremeno je kao predsjednik javno slu�io mise. U Vatikanu nisu sa simpatijama gledali na Tisov dr�avni�ki anga�man jer teško su mogli uvjeriti zapadne saveznike da ne stoje iza tog Hitlerova saveznika koji je nacistima dopustio progon slova�kih �idova. Ipak, pod pritiskom slova�kih biskupa i Vatikana Tiso je 1942. zaustavio deportacije �idova i one se nisu provodile do 1944. Sam Tiso nije potpisao nijednu smrtnu presudu i s izuzetkom progona �idova Slova�ka je uglavnom bila pošte�ena velikih represija i ratnih razaranja te je bila svojevrsna oaza mira u srcu Europe. To je trajalo sve dok u kolovozu 1944. nije izbio Slova�ki narodni ustanak kad se ustanicima koji su bili u vezi s �ehoslova�kom vladom u izgnanstvu pridru�io i velik dio slova�ke vojske. U gušenje ustanka uklju�ila se njema�ka vojska i od tada pa do kraja rata Tiso postaje samo Hitlerova marioneta. Kad je u listopadu ustanak ugušen, u središtu ustanka Banskoj Bystrici Tiso je osobno slu�io misu zahvalnicu, a na orguljama je svirao njema�ki general. Na kraju rata Tiso bje�i u Austriju i predaje se Amerikancima koji su ga me�utim izru�ili �ehoslova�koj. Tiso je 1947. osu�en na smrt i obješen, a i danas u Slova�koj izaziva kontroverze. Za jedne je obi�an kvisling, a za druge domoljub i mu�enik pa se predla�e i njegova beatifikacija.
Jan Šrámek
U vrijeme dok je Tiso bio na �elu Slova�ke, �ehoslova�ku izbjegli�ku vladu od 1940. do 1945. vodio je njegov kolega, �eški katoli�ki sve�enik Jan Šrámek koji je u me�uratnom razdoblju bio predsjednik �ehoslova�ke narodne stranke.
Anton Korošec
Osim Jana Šrámeka, jedini katoli�ki sve�enik koji je obnašao premijersku du�nost bio je slovenski politi�ar Anton Korošec koji je od srpnja 1928. do sije�nja 1929. bio predsjednik vlade Kraljevine SHS, jedini koji nije bio po narodnosti Srbin.
U današnje vrijeme na najviše dr�avni�ke du�nosti dolaze samo oni katoli�ki sve�enici koji su prestali obnašati duhovnu slu�bu.
Fernando Lugo
Za paragvajskog predsjednika 2008. je izabran Fernando Lugo koji je ne samo bivši sve�enik nego i bivši biskup, od 1994. do 2005. kad je podnio ostavku jer paragvajski ustav zabranjuje sve�enicima obavljanje dr�avnih du�nosti. Kad je postao predsjednik, papa Benedikt XVI. dao je posebno razrješenje i spustio ga na razinu laika, što je bio presedan u dotadašnjoj crkvenoj praksi. Lugo je stekao popularnost svojim zalaganjem za prava najsiromašnijih pa je prozvan biskupom siromašnih.
Jean-Bertrand Aristide
Bivšeg sve�enika za predsjednika imao je i Haiti. Bio je to Jean-Bertrand Aristide koji je kao sve�enik salezijanac javno kritizirao diktatorski re�im obitelji Duvalier, zbog �ega je izba�en iz salezijanskog reda i prognan. Na Haiti se vratio 1985. i postao vo�a oporbe, a 1990. postaje predsjednik. Ve� 1991. je svrgnut vojnim pu�em, a na du�nost se vratio uz pomo� SAD-a 1994. i vladao do 1996. Ponovo je izabran 2000., a svrgnut je opet 2004. kad odlazi u egzil u Ju�noafri�ku republiku. U domovinu se opet vratio 2011., a zahvaljuju�i popularnosti u toj zemlji devastiranoj krvavim politi�kim obra�unima i katastrofalnim potresom ima izglede ponovo u skoroj budu�nosti do�i na predsjedni�ku du�nost.
|
|
| Ali Hamnei |
Ali Akbar Hašemi Rafsand�ani |
Muhamed Hatami
Vjerski slu�benici bili su i iranski predsjednici Ali Hamnei (1981.-1989.), Ali Akbar Hašemi Rafsand�ani (1989.-1997.) i Muhamed Hatami (1997.-2005.), ali Iran je od 1979. islamska republika tako da je ve�a zanimljivost kad na �elo dr�ave do�e netko tko nije dio vjerske hijerarhije, kao što je slu�aj sa sadašnjim predsjednikom Mahmudom Ahmadined�adom.
Izvor: Vjesnik, autor Marijan Lipovac
PS:
Novinar Vjesnika Marijan Lipovac, autor gornjeg �lanka, poslao nam je, specijalno za portal, još nekoliko fotografija sve�enika koji su u raznim dr�avama vršili du�nost predsjednika, a koje u Vjesniku nisu objavljene pa su na portalu uvrštene u dio teksta gdje ih se spominje.
Prema podacima autora,
za portal pripremio: Zvonimir Mitar
