Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

OBLJETNICA Sto godina od pomorske nesre�e

Tragedija "Titanica" i danas je ve�a od obi�nog brodoloma

Taj golemi prekooceanski brod nakon sudara sa santom leda u Atlantskom oceanu kod Newfoundlanda u no�i na 15. travnja 1912. zauvijek je ušao u kolektivno pam�enje �ovje�anstva i svojom tragedijom na neki na�in nagovijestio milijune �rtava koje su pale tijekom 20. stolje�a

Uo�i Bo�i�a 1987. godine na putu iz filipinskog grada Taclobana prema Manili putni�ki brod "Doña Paz" sudario se s tankerom za prijenos nafte "Vector". U plamte�em moru smrt je našlo 4315 osoba i to je do danas po broju �rtava najte�a pomorska nesre�a u povijesti. Ipak, za "Doñu Paz" je malo tko �uo, a nepoznata je ostala i drama koju je plivaju�i me�u sagorjelim tijelima u moru punom morskih pasa prošlo 26 pre�ivjelih. Ništa nije moglo zasjeniti "Titanic", koji je ve� sto godina pojam ne samo za potonuli brod, nego u prenesenom zna�enju za potonu�e i propast bilo koje vrste (i za Jugoslaviju se govorilo da je nakon Titove smrti postala "Titanic").


FOTO: EPA

Taj golemi prekooceanski brod nakon sudara sa santom leda u Atlantskom oceanu kod Newfoundlanda u no�i na 15. travnja 1912. zauvijek je ušao u kolektivno pam�enje �ovje�anstva i svojom tragedijom na neki na�in nagovijestio milijune �rtava koje su pale tijekom 20. stolje�a. "Titanic" je, me�utim, mnogo više od toga i njegovo potonu�e suvremena je verzija pri�e o gradnji Babilonske kule. Titanic je prije sto godina bio najve�i i najmoderniji brod na svijetu, luksuzno ure�en, visok 56 metara, dug 269 i širok 28 metara, a kapacitet mu je bio 3547 putnika. Smatralo ga se nepotopivim, pa je 20 �amaca za spašavanje imao samo za ukras, a nije bio opskrbljen ni sigurnosnim raketama za slu�aj opasnosti. Ipak, na primjeru "Titanica" još se jednom potvrdilo da se ljudska oholost na kraju ipak vra�a poput bumeranga i da je u srazu s prirodom i prirodnim silama �ovjek ipak preslab unato� svom tehni�kom, znanstvenom, kulturnom i društvenom napretku.

Divovska �eli�na grdosija primjerenog imena "Titanic" tog ranog prolje�a 1912. doista je bila ponos njegovih graditelja i cijelog �ovje�anstva, ali je dovoljna bila jedna santa leda da ukleti brod potone ve� na svom prvom putovanju i odvede u smrt 1514 putnika i �lanova posade. Od 2224 putnika i �lanova posade pre�ivjelo ih je samo 710, a spas iz ledenog mora ih je, naravno, obilje�io za cijeli �ivot.

Taj golemi prekooceanski brod je nakon sudara sa santom leda u Atlantskom oceanu kod Newfoundlanda u no�i na 15. travnja 1912. zauvijek ušao u kolektivno pam�enje �ovje�anstva i svojom tragedijom na neki na�in nagovijestio milijune �rtava koje su pale tijekom 20. stolje�a. "Titanic" je, me�utim, mnogo više od toga i njegovo potonu�e suvremena je verzija pri�e o gradnji Babilonske kule

Pri�a o "Titanicu" o�ito nikad ne�e završiti, a po�ela je još 1898. kad je knji�evnik Morgan Robertson objavio roman "Uzaludnost ili potonu�e Titana" u kojem pripovijeda o britanskom brodu po imenu Titan koji je na putu prema New Yorku udario u santu leda i potonuo iako je smatran nepotopivim. Podudarnost s "Titanicom" je mo�da slu�ajna, ali je zanimljiva za sve titanikologe.

Stvarna povijest "Titanica" po�ela je 1907. kad su se u Londonu sastali Joseph Bruce Ismay, predsjednik kompanije White Star Line, i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff, te dogovorili gradnju triju prekooceanskih brodova dotad nevi�ene veli�ine. Idu�e godine potpisan je ugovor o njihovoj gradnji, dogovorena su njihova imena - Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) - a za konstruktora je izabran Thomas Andrews.

Gradnja "Titanica" po�ela je 31. o�ujka 1909., a brod je porinut u more 31. svibnja 1911. Na svoje prvo i, pokazalo se, jedino prekooceansko putovanje "Titanic" je krenuo iz Southamptona 10. travnja 1912. uz veliku medijsku pozornost, a da bi srušio vremenski rekord u prela�enju Atlantskog oceana i osvojio Plavu vrpcu Atlantika, kapetan Edward John Smith namjerno je prema New Yorku krenuo kra�im smjerom, sjevernijim od propisanoga, zanemarivši opasnost od sudara s ledenim santama. �etiri dana kasnije, 14. travnja u 23.40 sati, kad je "Titanic" bio udaljen 400 morskih milja od Newfoundlanda, radiovezom došlo je nekoliko upozorenja na ledenjake, no izdana je zapovijed da se upozorenja ignoriraju. Posljednje je upozorenje došlo s broda udaljenog samo 19 milja sjeverno i nasukanog me�u ledenjacima, no "Titanicov" telegrafist postupio je po zapovijedi i ignorirao upozorenje. U 23.40 sati "Titanic" se odjednom zatresao, kao od nekog udarca ili potresa, i nastavio drhtati cijelom konstrukcijom nekoliko sekundi. Brod se zaustavio, a mnogi putnici izašli su na palubu gledati prekrasne ledenjake koji su se bijelili na mra�noj pu�ini.


FOTO: EPA

Ništa nije upu�ivalo na katastrofu i u salonima se nastavila svirka i ples. Kapetan i arhitekt su, me�utim, napravili inspekciju broda i bilo im je jasno o �emu je rije� - "Titanic" je udario u santu leda. Radiotelegrafisti su u 00:15 sati po�eli pani�no slati pozive u pomo� brodu koji je bio u blizini. Odgovora nije bilo jer je njihov telegrafist isklju�io radio i otišao na spavanje, a signalnih raketa na "Titanicu" nije bilo. Kapetan Smith je stoga zapovjedio da se pošalje me�unarodni signal za poziv u opasnosti, SOS, a putnicima je re�eno da obuku prsluke za spašavanje.

Putnici su se na razli�ite na�ine suo�ili s brodolomom. Orkestar je neprestano veselo svirao Boogie-Woogie, no zborovo�a je odjednom zatra�io promjenu repertoara i za�ula se pjesma "Bli�e, o Bo�e moj". Mnogi potreseni putnici zapjevali su s njima, neki su kle�ali raširenih ruku i molili, neki su pani�no tr�ali, neki lu�a�ki vikali, a nekima je bilo do šale. Jedan engleski lord pojavio se u svom najboljem fraku u pratnji svog butlera jer se htio rastati od �ivota na dostojanstven, plemi�ki na�in. U �amcima za spašavanje bilo je mjesta samo za �ene i djecu, pa su mornari s uperenim pištoljima pazili da se na �amce ne ukrcaju muškarci. Na brodu su bili i milijarderi i siromašni, ali su u jednom trenutku svi postali jednaki pa bogatašima nije pomoglo što su siromašnijima nudili svoje bogatstvo za mjesto u �amcu. Nitko razuman nije �elio prihvatiti takvu ponudu jer postati u teoriji bogat nekoliko minuta ili sati od sigurne smrti doista nije ono o �emu sanjaju i najbjedniji.

Hrvati skon�ali u tre�oj klasi na putu u bolji �ivot
Na "Titanicu" je bilo 30 Hrvata, od kojih je troje pre�ivjelo. Poznata su i njihova imena i mjesta stanovanja, a �ak osam ih je bilo iz Široke Kule pokraj Gospi�a i svi su poginuli. Bili su to Grga �a�i�, Luka �a�i�, Manda �a�i�, Marija �a�i�, Ivan Strili�, Marija Oreškovi�, Jeka Oreškovi� i Luka Oreškovi�. Iz Like su bili i Petar �ali� i Jovo �ali� iz Brezika, Joso �ulumovi� iz Prvansela, Jovan Dimi� iz Ostrovice, Nikola Luli� iz Konjskog Brda, Mate Pocrni� i Tome Pocrni� iz Bukovca te Mile Smiljani� iz Pisa�a. Na popisu putnika bili su i Bartol �or, Ivan �or i Ljudevit �or iz Kri�ine kod Crikvenice, Mirko Dika iz Crikvenice, Josip Dra�enovi� iz Hrastelnice kod Siska, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska, Ivan Stankovi� iz Galdova kod Siska, Mara Osman-Banski, Štefo Pavlovi�, Matilda Peteranec i Ignjac Henderovi� iz Vagovine kod �azme, Milan Karaji� iz Kravarskog kod Velike Gorice, Stjepan Tur�in iz Bratine kod Kravarskog te Branko Daki� iz Gornjeg Miholjca. Pre�ivjeli su jedino Nikola Luli� (umro 1962.), Mara Osman-Banski (umrla 1930.) i Ivan Jalševac (umro 1945.). Svi su putovali kao putnici tre�eg razreda ne bi li pronašli bolji �ivot u Americi, a njihove sudbine rekonstruirao je u svojoj knjizi "Titanic - Hrvati u katastrofi stolje�a" najpoznatiji hrvatski titanikolog Slobodan Novkovi�. Svi Hrvati s "Titanica" putovali su u Ameriku prvi put, osim Ivana Stankovi�a koji je ve� �ivio ondje, te je došao u Sisak samo da sredi papire vezane uz imovinu pokojne supruge. Novkovi� u svojoj arhivi ima i Stankovi�evo pismo koje je na dan ukrcaja na "Titanic" poslao u Sisak, a koje je stiglo na adresu baš na dan tragedije. Troje pre�ivjelih u više je navrata detaljno u novinama opisivalo kako su pre�ivjeli potonu�e, pa je Jalševac u prvom iskazu rekao da je jednostavno usko�io u �amac za spašavanje i �vrsto se uhvatio za klupu, pa su ga mornari pustili da ostane. Kasnije je pak izjavio da je sko�io u more odakle je izva�en, što je tvrdila ve�ina pre�ivjelih, iako je nepobitno utvr�eno da ih je iz mora izva�eno samo �etvero. Jalševac je opisao i kako je s dvojicom zemljaka, Stankovi�em i Dra�enovi�em, koji nisu pre�ivjeli, zapjevao u tom trenutku prigodnu pjesmu iz njihova kraja: "Oj, Savo, Savice, tija voda ladna, ponesi me tamo i onamo". Slobodan Novkovi� imao je prilike upoznati i posljednju �ivu�u putnicu "Titanica" Millvinu Gladys Dean, koja je umrla 2009. Imala je samo dva mjeseca kad je pre�ivjela tragediju u kojoj je stradao njezin otac, a iako se sama nije sje�ala "Titanica", stekla je kultni status me�u titanikolozima i postala po�asna �lanica mnogih njihovih udruga, me�u njima 2007. Hrvatskog društva "Titanic" iz Zagreba. Millvina Dean je u razgovoru s Novkovi�em iskazala velik interes za Hrvatsku, a posebno za hrvatski nogomet.

Potresan je slu�aj bra�nog para Ide i Isidora Straussa koji su odlu�ili umrijeti zajedno pa je Ida Strauss odbila ponu�eno mjesto u �amcu za spašavanje. Nekoliko putnika provalilo je u kantinu i po�elo se opijati, a neki su se pripremali na samoubojstvo. Oni koji su mislili da nema opasnosti i da je posrijedi neka vje�ba izgubili su svaku nadu kad su �uli kapetanov glas: "Brod tone! Posado i �asnici 'Titanica', niste više u slu�bi! Izvršili ste svoju du�nost, pokazali ste se Britancima! Nek' se spašava tko mo�e! Neka Bog bude s vama!". Oko 2 sata krma broda se uzdigla nad morem, a oko 2.20 "Titanic" je potonuo, zajedno sa svojim kapetanom, prethodno se prelomivši na dva dijela. Zadnje rije�i kapetana Smitha upu�ene posadi navodno su bile: "Budite Britanci!".

Jedna od "Titanicovih" "relikvija" je i prsluk za spašavanje, jedan od pet sa�uvanih, koji se nalazi u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja u Rijeci. Za taj je izlo�ak zaslu�an Josip Car, koji je bio mornar na "Carpathiji" i o�ito ga je nabavio od jednog spašenog putnika

Tragediju "Titanica" danas mnogi gledaju kroz istoimeni film Jamesa Camerona iz 1997. u �ijem je središtu ljubavna pri�a dvoje mladih putnika, a koji je, kao i nesretni brod, potukao mnoge rekorde. Bio je nominiran za 14 Oscara, a dobio ih je 11, �ime se izjedna�io s druga dva najnagra�ivanija filma u povijesti. Titanic je postao najgledaniji film svih vremena, a zaradio je �ak 1,8 milijardi dolara, �ime je višestruko nadmašio ulo�enih 200 milijuna dolara.

No, tragediji "Titanica" posve�eno je više od 500 filmova i više od 10.000 knjiga, a neprestana istra�ivanja uvijek iznova otkrivaju neku novu sliku o tom doga�aju i o "Titanicovim" putnicima. "Titanicova" olupina prona�ena je na dnu Atlantika 1985. godine na dubini od 4000 metara. Od tada do danas s broda su izvu�eni neki predmeti, a napravljen i velik broj snimaka i fotografija olupine.

Jedna od "Titanicovih" "relikvija" je i prsluk za spašavanje, jedan od pet sa�uvanih, koji se nalazi u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja u Rijeci. Za taj je izlo�ak zaslu�an Josip Car, koji je bio mornar na "Carpathiji" i o�ito ga je nabavio od jednog spašenog putnika.

Dok sje�anje na "Titanic" ne blijedi, najpoznatiji brod na svijetu mogao bi u budu�nosti ipak nestati. Podvodni istra�iva�i koji redovito posje�uju njegovu olupinu upozorili su da je hr�a zahvatila velik dio metalne površine broda, �emu su pridonijeli raniji pokušaji da se izvu�e na površinu te ilegalni posjeti lovaca na potopljeno blago i ronilaca znati�eljnika. Prema znanstvenim izra�unima, more i hr�a na dan pojedu oko 300 kilograma �eljeza s Titanica, a paluba, �asni�ke kabine i jarbol ve� su se urušili i nestali pod pijeskom.


FOTO: ARHIVA

U povodu stote godišnjice potonu�a "Titanica", u Velikoj Britaniji planiraju se prigodne manifestacije, a najzanimljivija �e biti plovidba brodom "Balmoral" istom rutom kojom je prošao "Titanic", sa zaustavljanjem na mjestu tragedije, gdje �e se slu�iti misa zadušnica, i nastavkom puta prema New Yorku.

Sje�anje na "Titanic" bit �e još jedna opomena da smo uza sav napredak ipak i dalje ljudi, a ne titani i kao takvi mali i slabi iako osvajamo i svemir i otkrivamo njegove tajne.

BROD - SPASITELJ "CARPATHIA" PLOVILA IZ NEW YORKA PREMA RIJECI
Prvi brod koji je stigao u pomo� pre�ivjelim putnicima "Titanica" bio je "Carpathia", udaljen 58 morskih milja, koji je putovao iz New Yorka prema Rijeci i na kojoj su �etvrtinu posade, 76 mornara, �inili Hrvati. Nakon što je primljen SOS-signal s "Titanica", kapetan Arthur Henry Rostron donio je odluku da se krene prema "Titanicu" najve�om mogu�om brzinom unato� potencijalnoj opasnosti od santi leda. Iako je maksimalna brzina broda bila 15 �vorova na sat, zahvaljuju�i Rostronovoj zapovijedi da se topla voda ne koristi ni za kakve druge svrhe radi što bolje iskoristivosti parnog stroja brod je postigao brzinu od 17 �vorova na sat. Na mjesto brodoloma "Carpathia" je stigla 15. travnja �etiri sata i 40 minuta nakon potonu�a "Titanica", a nakon kra�e potrage pronašla je 710 pre�ivjelih putnika koji su prevezeni u New York. Spašen je i dio mrtvih tijela, njih 338, a 121 stradali putnik pokopan je na groblju u Halifaxu. "Carpathia" je kasnije otplovila prema Rijeci, gdje je kapetan Rostron do�ekan kao heroj.

Izvor: Vjesnik, autor Marijan Lipovac

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.