Ivan Marjanovi� De Tonya, neovisni hrvatski i ameri�ki knji�evnik, poslao nam je iz San Diega tri interesantna priloga San Diego: Zoološki vrt, Safari park i Dinosauri i prethistorijski �ivotinjski svijet, koje objavljujemo u tri dijela - danas Dinosauri i prethistorijski �ivotinjski svijet:
Dinosauri i prethistorijski �ivotinjski svijet
Rika gigantskih dinosaura, te prete�a slonova (dlakavi mamut), tigrova (sabljozubi tigar), nosoroga (dlakavi ili vuneni nosorog), vukova (dugodlaki vuk, zvani vukodlak), medvjeda (dugodlakih medvjeda), bivola (dugodlakih bivola) i sl., plaše djecu i prisiljavaju odrasle da se po�ešu iza uha… I to još nije sve – pojedini dinosauri, svojim hidrauli�nim pokretima i parom iz nozdrva zaista podsje�aju na vremena kada su zemljom vladale ove gigantske �ivotinje. Kada dinosauri ri�u, cijela zaravan se pod njima trese…
Dinosauri su bili biljo�deri ili meso�deri, ve� prema tome kako koja vrsta - neki dinosauri (sauropods) dosezali su �ak i do 60 metara du�ine…
Kruna svega o dinosaurima je: svi dinosauri nosili su jaja – iz jaja su se legle bebe dinosauri… Milijune godina kasnije, poletio je prvi dinosaur -praptica… Eto nam našeg vrapca u ruci i goluba na grani…
I opet, pogledajte kroz prozor – eno vrapca, eno leti dinosaur…
Uzmimo u obzir da je Zemlja formirana prije 5 bilijuna godina. �ivot na zemlji se u nauci dijeli u �etiri perioda:
1. Precambrian – po�etak �ivota.
2. Paleozoic („anti�ki �ivot”) - Paleozoic se dijeli u sedam doba: Precambrijsko, Cambrijsko, Ordovicijsko, Siluriansko, Devonijsko, Carboniferousko i Permijsko. U ovih sedam doba �ivjele su biljke, ve�ina beskralje�njaka i prvih kralje�njaka: gmizavci, amebe, ribe, arthropodi i gmizavci sli�ni sisavcima.
3. Mesozoic (“doba gmizavaca”) – nastanak cvjetaju�ih biljki, dinosaura, ptica i sisavaca.
4. Cenozoic (“doba sisavaca”) – razvrstavanje cvjetaju�ih biljki, insekti, ptice i sisavci i pojava ljudskih bi�a.
Prvi �ivot na zemlji pojavio se prije 5 bilijuna godina. Prve �elije s nukleusom na zemlji pojavile su se prije 2 bilijuna godina i prvi organizmi sa�injeni od više �elija (multi�elijske alge) pojavile su se prije 1.8 bilijuna godina. Prije 245 milijuna godina (u kasno Permijsko doba), 96% �ivih bi�a u vodi i 52% svih kopnenih vrsta �ivotinja i insekata nestalo je u najve�oj katastrofi na zemlji. Pretpostavlja se da su ovu katastrofu prouzrokovali vulkanski gasovi i lava iz vulkanske erupcije u Sibiru. Ta erupcija je trajala oko milijun godina i izbacila je 2 milijuna puta više lave od erupcije vulkana St. Helena u Americi 1980. godine. Nakon ovog izumiranja, trebalo je �ak 100 milijuna godina da se pojedine vrste obnove. Gmizavci su se rasprostranili i od njih su nastali dinosauri...
Dinosauri - U stvari, “dinosauri" su jedna posebna vrsta �ivotinja tz. vrsta Dinosauria. Najve�i dinosauri bili su Brontosaurus i Brachiosaurus (Brachiosaurus je bio 23 m duga�ak i 12 m visok. Pretpostavlja se da su dinosauri Argentinasaurus i Amphicoelias (na temelju na�enih kostiju) bili jedan i po puta do dva puta ve�i od Brachiosaurusa.
Dinosauri su i letjeli - Quetzalcoatlus je bio najve�i lete�i dinosaur kralje�njak – raspon njegovih krila bio je �ak 12 metara. Dinosauri su se pojavili prvi put u Triassic periodu, otprilike prije 230 milijuna godina. Za idu�ih 135 milijuna godina bili su dominantni kopneni kralješci (od po�etka Jurassic perioda, tj, prije 200 milijuna godina), pa sve do Cretaceous perioda, tj. do prije 65.5 milijuna godina – u ovo vrijeme dogodilo se tz. Cretaceous-Paleogene izumiranje ve�ine grupa dinosaura, koje je kona�no prestalo na kraju Mesozoica… (sigurno ste �uli: u to vrijeme pao je veliki meteor na današnje podru�je Meksi�kog zaljeva ili kod otoka Yucatan u Centralnoj Americi, što je prouzrokovalo, na du�e vrijeme, totalno zamra�enje sunca i veliku hladno�u – zbog tog meteora nema više dinosaura!). Iako rije� dinosaurzna�i “opaki gušter”, dinosaur nije gušter...
Dinosauri su ‘hladnokrvni’ dvonošci (koji nisu mogli pre�ivjeti hladno�u nakon pada meteora na zemlju) iz kojih se, prema najnovijim nau�nim otkri�ima dokazuje, pored riba, razvila najbrojnija grupa kralje�njaka – ptice. �ak preko 9,000 vrsta ptica su „potomci” dinosaura… Kada bi se vrijeme dinosaura od njihovog po�etka zbilo u današnji kalendar od 365 dana (jedan dan=milijun godina), dinosauri su nastali 1. sije�nja, a nestali su u tre�em tjednu u listopadu. Prema istom mjerilu, Zemlja je nastala 18,5 godina ranije. Prvi Homo sapiens je �ivio na zemlji tek od 31. prosinca, tj. od Nove godine...”
A kreketavi �abac? Skoro ga zaboravih...
Zna�i, vrabac „Dino” je stariji od �apca? Je, šipak – �abac je kreketao iz neke mo�vare u periodu paleozoika, tj. �ak prije 542 do 251 milijun godina! Bravo, kreko kreketavi, ni malo se nisi promijenio – istu pjesmu kreke�eš, ali poletjeti još dugo ne�eš...
Pra, pramilijunta prabaka “Lucy”
A što se ti�e onoga kada smo mi ljudska bi�a po�eli svoju pustolovinu na Zemlji, ako je vjerovati nalazima kostiju �uvene “Lucy”, koje su prona�ene 1974-5. u mjestu Hadar u Etiopiji – naša pra, pra, pramilijunta prabaka je �ivjela još prije 2,6 milijuna godina (a mo�da i prije 3 milijuna godina!)...
Eto, iza paprati i dinosaura koji su jeli uglavnom paprati, došli smo i mi i naša evolucija i naša carstva i naše revolucije na red... Dakle, više od 60 milijuna godina nakon izumiranja dinosaura, naši prapretci su u�ili hodati kao male bebe i nisu znali kazati ni „a”... Drugim rije�ima, mi �istokrvni (i biljo�deri i meso�deri i ljudo�deri i “�istokrvnici“!) ve� 2,6 milijuna godina mozgamo i o svom i o tu�em mozgu, proganjamo jedni druge s jednog kraja na drugi kraj ovog globusa i busamo se u prsa da smo upravo mi – ti i takvi i takvi i ovakvi i svakakvi – odabrani da vladamo ovom kuglom zemaljskom... Nijedna od svih navedenih �ivotinja nema taj i takav kompleks borbe za opstanak...
Daj, Bo�e, pa da se izdr�i sva ova vrtnja zemlje s nama (ne daj Bo�e i bez nas!) još najmanje 50 milijuna godina... Ovu zadnju godinu dana sve više mi se �ini da svemirci uspostavljaju kontakt sa mnom (i s mojim mozgom): budim se no�u – digitalni sat pokazuje 3:33, 4:44, 5:55; prije podne - 11:11; poslijepodne - isto kao i rano ujutro; prije pola no�i – opet 11:11… Supruga samo što nije oglušila (kao i ja) na to moje digitalno zirkanje u �ivot… Stalno mi pred o�ima “Devil’s Tower” (”vra�ji toranj”) Richarda Dreifusa i onaj ma�ioni�ar svemirac što u filmu E.T. upre prst u tebe – i odmah ozdraviš! Kakav lije�nik… Kakva borba za opstanak nakon 65.5 milijuna godina iza “propasti Carstva Dinosaura”..! Ja i dalje muku mu�im: jesam li od onih (majmuna) poslije dinosaura što su se (kao i ja u djetinjstvu) verali na drvo ili od onih (�impanzi) što (kao i ja sada) ra�e silaze niz stepenice ve� da se penju uz stepenice! Do�e mi da zaspim u kampu u Safari parku, da cijelu no� gledam u Mjesec i da zavijam s vukovima, da ri�em gromoglasno s lavovima i da �ekam da “lete�i tanjur” sleti na Zemlju i da me “odveze” na “gablec” na neku nepoznatu planetu udaljenu 50 milijuna svjetlosnih godina…
(Kada se ponovo vratim na Zemlju, nastavit �u prekinutu “partiju” šaha s mojim prvim “komšijom”, s kojim se (kako se radilo i u vremena pramilijunte bake Lucije) sporazumijevam pantomimom i gestikuliranjem gluhonijemih……
Ovaj autor se nada da �e nam, nakon fotografija o dinosaurima i pra�ivotinjama, ovaj �ivotinjski (i pti�ji i ljudski) svijet oko nas biti puno dopadljiviji i da �emo se još više brinuti o �ivotinjama – da ne izumru...
I da s njima ne izumremo i mi...
�ivio „Dino” vrabac! �ivio i �abac! (evo ga: svaku no�, pred spavanje, uvu�e mi se u d�ep moje „pid�ame” i malo-malo pa kreketne: „Kreke-kre, ne zirkaj u vrijeme – sve su ribe nijeme… Kreke-kre, ne zirkaj u vrijeme…”).
Izvori:
- San Diego Zoo - 75th Birthday Edition (slikovnica i dokumentarne informacije)
– San Diego Zoological Society, 1990
- Gradska knji�nica San Diega
- The San Diego Union Tribune istra�ni arhivi
- The Los Angeles Times istra\ni arhivi
- The American Museum of Natural History, New York
- The Field Museum of Natural History, Chicago
- Wikipedia
- Autorov o�evid (i malo naslije�enog instikta pramilijunte prabake Lucije)
I, naravno, mali vrabac “Dino” i njegovo bogovetno, a toliko slatko cvrkutanje (što samo mami u prirodu i ni malo ne sli�i rikanju dinosaura)…
�ivio vrabac “Dino”! �ivio i mali �abac, dakako...
Foto galerija
Autor:
Ivan Marjanovi� De Tonya
neovisni hrvatski i ameri�ki knji�evnik
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani �lanci:
San Diego: Zoološki vrt
San Diego: Safari park
