Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

 


 

16. TRAVNJA NAVRŠAVA SE 123. GODIŠNJICA RO�ENJA
LEGENDARNOG FILMAŠA I KOMI�ARA

IN MEMORIAM Charlie Chaplin
- kroni�ar gorko-slatkog �ivota

Za likove Bertoluccijevih “Sanjara“ (2003.), Thea (Louis Garrel), njegovu sestru Isabelle (Eva Green) i Matthewa (Michael Pitt), postojale su samo dvije stvari u �ivotu – seks i film. Seks su prakticirali (u troje), istodobno sanjaju�i celuloidne snove i u javi razglabaju�i o onome što su vidjeli iz prvih redova pariške kinoteke. Nakon redateljskog velikana Sama Fullera, gluma�ke dive Grete Garbo... na red je došla i vje�na pitalica o kraljevima komedije - Charlie Chaplin ili Buster Keaton.

Matthew je dao svoj glas Keatonu, Theo je preferirao Chaplina. Isabelle se nije izjasnila, ali nešto nam govori da bi se priklonila bratu. Jer, �ak je i sam Keaton - njegov dugogodišnji rival (i dobar prijatelj) s kojim je nastupio u “Svjetlima pozornice“ (1952.), krasnoj posveti nijemoj komediji - nazvao Charlieja “najve�im komi�arom nijemog filma“. A Marlon Brando, uz Sophiju Loren, zvijezda njegove “Grofice iz Hong Konga“ (1967.), smatrao ga je “najtalentiranijim �ovjekom kojeg je film uspio iznjedriti“, pa makar se na snimanju nisu slagali.

Doista, Chaplin je bio multitalent nevjerojatne kreativne energije i “glavna to�ka“ praskozorja kinematografije. Glumac, redatelj, producent, scenarist i skladatelj �ije su partiture u nijemoj eri govorile umjesto rije�i, podjednako vješto do�aravaju�i humornu dinamiku i sviraju�i akorde iskreno emotivna patosa kao, recimo, u “Mališanu“ (1921.), “filmu koji �e vas nasmijati, a mo�da i rasplakati“. Bio je genijalni imitator i (panto)mimi�ar, sposoban u svakome trenutku do�arati široku lepezu emocija, fantasti�an u burleski/slapsticku, majstor gega i vizualne komedije za koju sve što mu je trebalo jest “park, policajac i lijepa djevojka“. No, to što je radnju jednog od svojih najboljih ostvarenja - “Cirkus“ (1928.), za kojeg je primio specijalnog Oscara za versatilnost i genijalnost u pisanju, glumi, re�iji i produkciji - stavio u cirkus, ne zna�i da je Chaplin bio obi�ni “klaun“, premda se ispod njegova osmijeha dala nazrijeti tuga. Napokon, komedija je najbolja kad je na rubu (melo)drame i tragedije. Zato je Charlie mogao paralelno nasmijavati i rasplakati publiku, ali i uputiti društvenu kritiku.

Znao je re�i kako “isti tren kad kupiš kartu za kino u drugom si svijetu“. Pa ipak, taj svijet, koliko god kinematografski magi�an bio u onom op�e prihva�enom smislu poimanja te magi�nosti, nije se puno razlikovao od ovog našeg. “�ivot je tragedija kad ga se gleda u krupnome planu, ali komedija u totalu“, jednom je rekao. Kao kroni�ar gorko-slatkog �ivota vje�ito na strani maloga �ovjeka, Chaplin je, naime, bio svjestan “siromaštva, nezaposlenosti, politi�ke netolerancije, ekonomske nejednakosti i tiranije strojeva“, svega onoga što je i danas na snazi, pa su njegovi najbolji filmovi, bilo komi�ne romanse u pantomimi “totala“ (“Svjetla velegrada“, 1931.), socijalno intonirane satire u “krupnome planu“ (“Zlatna groznica“, 1925., “Moderna vremena“, 1932.) ili direktne kritike politike (“Veliki diktator“, 1940.), temelje�i humor na suprotnostima bogatih i siromašnih, malih i velikih, govorili upravo o tome – tami iza “svjetala velegrada“, svijetu punom kaosa u kojemu pozitivan pogled na �ivot mo�e odr�ati ljudski duh.

Taj neslomljivi ljudski duh utjelovio je njegov arhetipski lik – Skitnica. Bi li Charlie bio potpuna katastrofa da nije smislio Skitnicu, kako se naglas pitao njegov sjajni tuma� Robert Downey Jr. u “biopicu“ “Chaplin“ (1992.) Richarda Attenborougha, teško je re�i, jer odlu�io je postati vrhunski komi�ar otkako je, kao dijete prikovano za krevet zbog ozbiljne bolesti, gledao majku kako glumi sve ono što se vani doga�alo i umirao od smijeha.

“Nisam imao neku konkretnu ideju. U trenutku kad sam se odjenuo, odje�a i šminka na�inile su me osobom kakva je on bio. Po�eo sam ga upoznavati i kad sam se popeo na pozornicu, Skitnica je bio ro�en“, izjavio je Chaplin o svome alter-egu koji je bio gentleman, pjesnik, akrobat, �ongler, sanjar i usamljenik u jednome, uvijek pun nade za romansu i avanturu. Trade-mark obleka “�ovjeka s velikim stopalima i brkovima“ u kojoj se prvi put pojavio u “Trkama dje�jih automobila u mjestu Venice“ (1914.), dok je sa “Skitnicom“ (1915.) na�inio prepoznatljivom, ukazivala je na spomenutu opre�nost malih i velikih, bogatih i siromašnih (pa i njegove radne etike – snimao bi filmove bez zgotovljena scenarija, spontano, u hodu, a opet ponavljao kadrove do iznemoglosti sve dok nije bio sto posto zadovoljan).

U onom prašnjavom gospodskom odijelu doimao se poput propala aristokrata na samoj granici sa sirotinjom. Hla�e su mu bile prevelike, jednako kao i cipele, kaput preuzak, a šešir premali. Dodajte tome tanke brkove veli�ine �etkice za zube koji su bili znak taštine, štap debljine palca kao simbol stoi�kog ponosa, te pingvinoliki hod i eto prve filmske ikone. Ako smijeh, kako je netko rekao, treba stvoriti jamice u obrazima, a ne podizati obrve, Chaplin je sa Skitnicom stvorio jamice u obrazima milijuna gledatelja i vratio boju u njihove �ivote, iako su mu filmovi bili crno-bijeli. Ostavio je sna�an utjecaj na Amerikance tijekom velikih svjetskih ratova i vremena depresije, nasmijavaju�i ljude unato� vlastitim problemima. Publika i pljesak, sve je to bilo za Chaplina i godilo mu još otkako se u dobi od pet godina popeo na pozornicu i zapjevao umjesto majke kojoj je pukao glas. Gledatelji su �eljeli “smiješnog tipa“, kao što je to vikao dupkom ispunjeni auditorij u šatoru njegova “Cirkusa“.

Charliejeva popularnost nije pala ni pojavom zvu�nog filma kojeg je on isprve ignorirao uvjeren da �e “govor pokvariti ljepotu kinematografije“. Komedija se s vremenom mijenjala, na scenu su stupale nove nade, ali Charlie Chaplin je ostao jedan i jedini, što je o�ito i 35 godina nakon njegove smrti, kad je preminuo tiho, u snu, kao u nekom svom nijemom klasiku. Je li umro sa smiješkom, nije poznato. Poznato je samo da je ostavio vje�ni smiješak na našem na licu i pokoju suzu koja poput to�ke pada na kraj ovoga teksta.

MARKO NJEGI�

Kratka biografija

Zanimljivo, velikan filma ro�en je �etiri dana prije Hitlera kojeg je ismijavao u “Velikom diktatoru“ - 16. travnja 1889. u Londonu kao Charles Spencer Chaplin. Imao je teško djetinjstvo koje je dobrim dijelom proveo na ulici i u popravilištima. Majka mu je bila shizofreni�arka. Otac, pak, umro od alkohola. Pa ipak, zarana je pokazivao talent - po�eo je pjevati prije nego je nau�io govoriti, a plesati takore�i kad je po�eo hodati. Od sedamnaeste do dvadeset i �etvrte godine bio je �lan vodviljske grupe. Charliejev je dar zapazio utjecajni hollywoodski producent Mack Sennett kojemu se posebice dopala njegova “to�ka pijanca“. Ostalo je, kako se ka�e, povijest.


Kontroverzan �ivot

“Ti si �udan svat“, rekao je Chaplinu njegov prijatelj Douglas Fairbanks s kojim je formirao studio United Artists. I stvarno, Charliejev �ivot bio je pun skandala i kontroverzi. �enio se �etiri puta i ima(o) ukupno 11 djece, a pratnje su mu bile nerijetko dvostruko mla�e od njega, poput 16-godišnje Mildred Harris koju je Fairbanks nazvao “intelektualnim divom koji još siše svoj palac“. Tijekom Prvog svjetskog rata njegova je lojalnost Engleskoj bila dovedena u pitanje, iako se prijavio za vojsku, ali su ga odbili zbog fizi�ke konstitucije. Kako nikad nije uzeo ameri�ko dr�avljanstvo, i tu je njegov patriotizam doveden u pitanje. Tako�er, sumnji�io ga je FBI radi navodne komunisti�ke propagande i napada na kapitalizam u svojim filmovima pa mu je po�etkom 50-ih zabranjen povratak u Ameriku. Iako je izjavio da se ne bi više vratio u SAD ni da je predsjednik Isus Krist, ipak je došao skupiti Oscara za �ivotno djelo 1972. godine.


Antologijski prizori

Chaplinovi filmovi imali su scene vrhunske komedije. Ako ostavimo sa strane “Velikog diktatora“, kao op�e mjesto �anra, briljantan je bio prizor tu�njave s grmaljem u “Mališanu“ u kojem se njegov Skitnica slu�io ciglama. U “Zlatnoj groznici“ skuhao je svoju �izmu s takvim gurmanskim izrazom lica kao da je akter HTV-ova serijala “U istom loncu“, te potom (po)jeo vezice cipele poput špageta. Nešto sli�no je ponovio u “Svjetlima velegrada“ samo se ovaj put u njegove špagete zaplela ukrasna vrpca. Me�utim, u tom se filmu više pamti suludi boksa�ki me�, kao i trenutak kada proguta zvi�daljku koja svirne svaki put kad on zaštuca. Tu je i vrsni prizor iz “Cirkusa“ u kojem se s policajcem nadmudruje u ku�i ogledala.


Dijelio sobu sa Stanom Laurelom

HITLER Bio je svjestan Charliejeve popularnosti i pustio “chaplinovske“ br�i�e kako bi se svidio javnosti; Chaplin je izjavio kako bi dao sve da je mogao vidjeti njegovu reakciju na “Velikog diktatora“.
PRIZNANJA Primio je vitešku �ast, specijalnog Oscara, kao i nagrade festivala u Cannesu i Veneciji za �ivotno djelo.
CIMER Dijelio je sobu Stanom Laurelom u kojoj se nije smjelo kuhati pa je svirao violinu dok je ovaj spremao ru�ak.

Izvor: Slobodna Dalmacija

PS:

Evo da se podsjetimo na Chaplinovog Velikog diktatora:

Ako imate 2 sata vremena, pogledajte cijeli film:

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.