Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

TRENDOVI SPECIFI�NOSTI REGIJE

Promjene naziva mjesta:
Od podila�enja vlasti do legalizacije etni�kog �iš�enja

Promjene u nazivima nekih mjesta u BiH posljedica su rata u toj zemlji i jedna od neiscrpnih tema politi�kih rasprava. Bosanski Srbi ve� su 1992. uklonili prefiks "bosanski" iz naziva mjesta pod njihovom kontrolom.

 
 ‘Dodatak bosanski’ briše se iz naziva op�ina

Imena Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Bosanski Novi, Bosanska Krupa, Bosanska Dubica i Skender Vakuf definitivno �e oti�i u povijest. Ova, na prvi pogled senzacionalna vijest, pojavila se prošlog tjedna u medijima, uz podsje�anje da je Ustavni sud BiH još u svibnju 2011. zaklju�io da se ubudu�e slu�beno mogu koristiti samo oni nazivi koje su definirale vlasti Republike Srpske.


FOTO:WWW
Glavni grad Crne Gore Podgorica nosio je svojedobno naziv Titograd

Jedino ti toponimi mogu se navoditi u Zakonu o jedinstvenom mati�nom broju BiH koji je upravo u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH i iz kojeg �e biti brisani stariji nazivi jer je Ustavni sud zaklju�io da dvojna imena mjesta nisu mogu�a. No, spomenuti gradovi slu�beno se ve� godinama zovu Brod, Šamac, Gradiška, Novi grad, Krupa na Uni, Kozarska Dubica i Kne�evo pa novi Zakon ništa bitno ne�e promijeniti u praksi. Što se ti�e mjesta s dvostrukim nazivima iz Federacije BiH, tu se ne�e ništa mijenjati jer se odluka Ustavnog suda odnosi samo na mjesta u Republici Srpskoj tako da �e legalni biti nazivi Gornji Vakuf i Prozor koji koriste Bošnjaci, ali i Uskoplje i Rama kako ta mjesta nazivaju Hrvati.


Dodik bi da briše "Sarajevo", gradona�elnik ne bi mijenjao,
SDS bi vratio "Srpsko Sarajevo"

Promjene u nazivima nekih mjesta u BiH posljedica su rata u toj zemlji i jedna od neiscrpnih tema politi�kih rasprava. Bosanski Srbi ve� su 1992. uklonili prefiks "bosanski" iz naziva mjesta pod njihovom kontrolom pa su se na karti odjednom pojavili i toponimi kao što su Srpski Brod, Srpska Kostajnica pa �ak i Srpsko Sarajevo, dok je Fo�a postala Srbinje. Nakon sklapanja Daytonskog sporazuma pokušalo se vratiti stara imena, ali uspjelo se samo djelomi�no. Ustavni sud BiH 2004. je svih 12 naziva sa srpskim pridjevom ocijenio neustavnima i vratio imena Fo�a, Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica, a Srpsko Sarajevo postalo je Isto�no Sarajevo. Ustavni sud me�utim nije vratio stara imena onim mjestima koja su izgubila bosanski, ali nisu dobila srpski prefiks. Stoga je 2008. vlada Republike Srpske predlo�ila da Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica ubudu�e budu samo Brod i Kostajnica, jer su to, kako je ocijenjeno, "neutralni nazivi koji nikoga ne vrije�aju." Prema tom tuma�enju, pridjev "srpski" vrije�a Bošnjake i Hrvate, a pridjev "bosanski" vrije�a Srbe, iako �ive u dr�avi koja se zove Bosna i Hercegovina.

Ako se pogleda daleko u prošlost, �ini se da fenomen promjene imena mjesta nije osobito nov. Mnogi gradovi na prostoru bivše Jugoslavije nastali su još u anti�ko doba, ali danas nose potpuno druk�ija imena/

U Federaciji BiH je ipak bolja situacija pa se ravnopravno koriste toponimi Gornji Vakuf - Uskoplje i Prozor - Rama, ali problem je s nazivom �upanije sa sjedištem u Livnu koju Hrvati nazivaju Hercegbosanskom �upanijom, što Bošnjaci ne prihva�aju jer naziv podsje�a na bivšu Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu. Oni stoga koriste ime Livanjski kanton, a predstavnici me�unarodne zajednice preferiraju neutralan naziv - Kanton 10.

Ako se pogleda daleko u prošlost, �ini se da fenomen promjene imena mjesta nije osobito nov. Mnogi gradovi na prostoru bivše Jugoslavije nastali su još u anti�ko doba, ali danas nose potpuno druk�ija imena. Beograd se u rimsko doba zvao Singidunum, Ljubljana Emona, Slavonski Brod Marsonia, Vinkovci Cibalae, ali kod ve�ine mjesta današnji je naziv ipak izveden iz anti�kog (Iadera - Zadar, Pola - Pula, Siscia - Sisak, Tragurium - Trogir, Parentium - Pore�, Senia - Senj, Salona - Solin, Scardona - Skradin, Aenona - Nin, Scupi - Skopje, Naissus - Niš…). Preimenovanje anti�kih imena gradova u slavenske bilo je me�utim rezultat doseljavanja slavenskih naroda na prostor nekadašnjeg Ilirika, pri �emu je ve�ina tih gradova bila razorena, opustošena i zatim ponovo gra�ena (ne uvijek na potpuno istom mjestu), dok je do prekrštavanja mjesta u 20. stolje�u došlo preko no�i politi�kom odlukom.


Kralj Aleksandar I. Kara�or�evi�

Prvi veliki val promjena imena mjesta dogodio se nakon stvaranja Jugoslavije 1918. Plo�a tada dobiva ime Aleksandrovo, a isto ime dobio je i Punat na Krku. Bilo je to 1921., u euforiji nakon odlaska talijanske vojske koja je 1918. okupirala cijeli otok.


Kralj Petar I. Kara�or�evi�

U �ast prvog jugoslavenskog kralja Petra ime Petrovgrad dobio je 1935. Veliki Be�kerek u Vojvodini, kao i Varcar - Vakuf u Bosni, koji je 1924. dobio ime Mrkonji�-grad, jer je ime pod kojim je kasniji kralj sudjelovao u ustanku protiv Osmanlija od 1875. do 1878. bilo Petar Mrkonji�.

Prvi veliki val promjena imena mjesta dogodio se nakon stvaranja Jugoslavije 1918. Plo�a tada dobiva ime Aleksandrovo, a isto ime dobio je i Punat na Krku. Bilo je to 1921., u euforiji nakon odlaska talijanske vojske koja je 1918. okupirala cijeli otok.

   
Princ Tomislav Kara�or�evi�

Najve�i udarac povijesti i tradiciji bilo je preimenovanje Duvna. To je ime nastalo od anti�kog Delminiuma, kojem je korijen ilirska rije� dalma-ovca, od koje je nastala i rije� Dalmacija, ali kako je prema legendi na polju pokraj Duvna 925. bio okrunjen prvi hrvatski kralj Tomislav, Duvnjaci su svoje mjesto, koje se prije zvalo i �upanjac, po�eljeli preimenovati u Tomislavgrad. Kad se kralju Aleksandru 1928. rodio drugi sin, koji je dobio ime Tomislav, Duvnjaci su kralju predali rezoluciju u kojoj su ga zamolili da se Duvno nazove Tomislavgrad "u po�ast princa Tomislava i krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava". Aleksandar im je udovoljio, ali djelomi�no jer se u ukazu jasno ka�e da se Duvnu "u znak kraljevske pa�nje" daje ime Tomislavgrad "po imenu Njegova Viso�anstva princa Tomislava", dok se prvi hrvatski kralj ne spominje.

Zanimljive su bile promjene u kojima je staro ime naizgled neznatno modificirano. Najve�e mjesto u Baranji, koja je do 1918. bila dio Ma�arske, zatim Vojvodine, a od 1945. Hrvatske, zvalo se Pél Monostor (Pelov samostan). Hrvati i Srbi mjesto su uobi�ajeno zvali Monoštor, ali "Pél" je izmijenjeno u "Beli" i stvoren je novi naziv Beli Manastir. Mjesto Nemeš Militi� u Vojvodini dobilo je ime Svetozar Mileti�, prema vo�i vojvo�anskih Srba u 19. stolje�u. Brod na Savi dobio je ime Slavonski brod, a Po�ega je dobila ime Slavonska Po�ega, kako bi se razlikovala od Po�ege u Srbiji. Selo Komorske Moravice u Gorskom kotaru nastanjeno Srbima postalo je Srpske Moravice. Raspadom Kraljevine Jugoslavije i njenom okupacijom mnoga mjesta dobivaju njema�ka i talijanska imena, dok je na podru�ju Nezavisne dr�ave Hrvatske došlo do kroatizacije. Srijemska Mitrovica i Srijemski Karlovci postali su Hrvatska Mitrovica i Hrvatski Karlovci, dok su sela Srpske Moravice, Srpsko Polje i Srpska Kapela umjesto srpskog dobila hrvatski pridjev.


Ante Paveli�

Ustaše su promijenile ime �ak i Sarajevu, ali ta je promjena bila uistinu neobi�na jer je novo ime glasilo Sarajvo "prema izvornom narodnom govoru iz davnine". No vjerojatno je brzo uo�ena apsurdnost te promjene, jer se naziv Sarajvo ve� nakon nekoliko tjedana prestao upotrebljavati. Ime ustaškog poglavnika Ante Paveli�a trebala je dobiti Banja Luka, koja je zbog svog zemljopisnog polo�aja trebala postati glavni grad NDH, a njeno novo ime trebalo je biti Antingrad.

Svoje su gradove, osim Tita, za �ivota dobila i dvojica njegovih najbli�ih suradnika - Kardelj, dok je u �ast Aleksandra Rankovi�a Kraljevo dobilo ime Rankovi�evo - te neki pokojni komunisti�ki politi�ari i partizanski vo�e.

Datoteka:Stalin-Lenin-Kalinin-1919.jpg
Staljin, Lenjin i Kalinjin 

Stvaranjem komunisti�ke Jugoslavije nakon 1945. nastupilo je razdoblje najve�ih promjena imena mjesta, što ne �udi jer su komunisti tvrdili da grade novi svijet i nastojali raskinuti s prošloš�u i svime što ona nosi. Osim toga, jugoslavenski su komunisti vjerno kopirali SSSR gdje su u �ast komunisti�kih vo�a postojali Lenjingrad, Staljingrad, Kalinjingrad, Vorošilovgrad, Uljanovsk, Ord�onikidze i mnogi drugi, a taj su primjer slijedile i ostale sovjetske satelitske dr�ave. Chemnitz u DDR-u tako se zvao Karl-Marx-Stadt, a �eški Zlín bio je Gottwaldov u �ast �ehoslova�kog komunisti�kog vo�e Klementa Gottwalda. Katowice u Poljskoj nekoliko su se godina zvale Stalinogród, rumunjski Brasov Orasul Stalin, a i albanski Dra� potkraj osamdesetih godina nosio je ime Enver Hoxha. U Jugoslaviji su umjesto kraljeva gradove po�eli dobivati komunisti�ki politi�ari, prije svega Josip Broz Tito, koji je za �ivota u Jugoslaviji dobio �etiri grada. Glavni grad Crne Gore Podgorica dobila je ime Titograd, Korenica u Hrvatskoj postala je Titova Korenica, U�ice u Srbiji Titovo U�ice, a Veles u Makedoniji Titov Veles. U toj je republici i najviši planinski vrh Golem Tur�in dobio ime Titov vrv. Postojala je mogu�nost da Tito mjesto sa svojim imenom dobije i u �eškoj. Kako bi stekli naklonost �ehoslova�kih komunisti�kih vlasti, moravski Hrvati, optu�eni da su tijekom Drugog svjetskog rata sura�ivali s nacistima, bili su spremni svoje najve�e selo Frielištof (�eški Frélichov) preimenovati u Titovo.

To im je me�utim samo pogoršalo poziciju jer su nakon rezolucije Informbiroa 1948. optu�eni i zbog titoizma. Stoga su raseljeni iz svojih sela, a nesu�eno Titovo danas nosi ime Jevišovka, prema istoimenom potoku.


Kardelj, Tito i Rankovi�

Svoje gradove za �ivota su dobila i dvojica Titovih najbli�ih suradnika - osim Kardelja, u �ast Aleksandra Rankovi�a Kraljevo je dobilo ime Rankovi�evo. No 1954. donesena je odluka da nitko od �ivih politi�ara ne mo�e imati grad sa svojim imenom, osim Tita, pa su i Kardeljevo i Rankovi�evo dobili prijašnja imena. Kraljevo se ina�e nekada zvalo Karanovac, a naziv Kraljevo dobilo je 1882. u �ast srpskog kralja Milana Obrenovi�a.


Boris Kidri�

Svoje gradove dobili su i neki pokojni komunisti�ki politi�ari i partizanski vo�e. Prema Borisu Kidri�u u Sloveniji je Strniš�e nazvano Kidri�evo, Berane u Crnoj Gori postalo je Ivangrad prema Ivanu Milutinovi�u, Petrovgrad (raniji Veliki Be�kerek) je dobio ime Zrenjanin prema �arku Zrenjaninu, a Jagodina u Srbiji u �ast Svetozara Markovi�a, socijalista iz 19. stolje�a, postala je Svetozarevo. Caribrod, na srpsko-bugarskoj granici, dobio je ime Dimitrovgrad prema bugarskom komunisti�kom vo�i i Titovu prijatelju Georgiju Dimitrovu.

Nakon Titove smrti 1980. njegovo ime dobila su još �etiri grada tako da ih je ukupno bilo osam, po jedan u svakoj republici i autonomnoj pokrajini. Drvar u BiH postao je Titov Drvar, Velenje u Sloveniji Titovo Velenje, Vrbas u Vojvodini Titov Vrbas, a Kosovska Mitrovica Titova Mitrovica (albanski Mitrovicë e Titos).


Tito i Kardelj

Plo�a, Aleksandrovo, Porto Tolero, Kardeljevo, Plo�e
Promjena imena mjesta nije specifi�na samo za BiH nego je ona u 20. stolje�u bila fenomen koji je zahvatio cijelo podru�je bivše Jugoslavije i karakterizirao svaku promjenu politi�kog ure�enja. Svaka nova dr�avna tvorevina ili novi politi�ki sustav uvijek je po�injao ispo�etka i nastojao napraviti odmak od prethodnog razdoblja. Povijest se uvijek iznova reinterpretirala u skladu s potrebama vladaju�e politike, a nepodobne osobe bile su prešu�ivane ili proglašavane negativcima, što je najo�itiji izraz našlo u �estim promjenama ulica i trgova. Nisu me�utim bili pošte�eni niti gradovi �ija su imena mijenjana uglavnom s ciljem slavljenja aktualnih politi�ara ili uklanjanja tragova prošlih vremena. Stanovnici tih mjesta bili su prisiljeni navikavati se na nove nazive, slagali se s njima ili ne, ali najte�e je svakako bilo stanovnicima Plo�a. Njegovi starosjedioci, koji danas imaju 85 godina, ro�eni su u mjestu koje se zvalo Plo�a, ali u osnovnu školu krenuli su u mjestu koje se zvalo Aleksandrovo. Ti isti ljudi punoljetnost su do�ekali u mjestu koje se zvalo Plo�e ili Porto Tolero, a mnogi su 1950. stupili u brak u mjestu po imenu Kardeljevo. Petu godišnjicu braka proslavili su u mjestu Plo�e, a mirovinu su 1980. do�ekali u Kardeljevu. Svoju starost danas pro�ivljavaju u mjestu Plo�e. Iako se �ini da su se spomenuti ljudi tijekom �ivota �esto selili i uvijek iznova vra�ali u nekadašnje mjesto stanovanja stvarnost je upravo obratna - oni se nisu nikada micali iz svog rodnog mjesta nego je ono tijekom 20. stolje�a nekoliko puta mijenjalo ime. Originalno ime, Plo�a, zamijenjeno je 1927. u Aleksandrovo u �ast kralja Aleksandra Kara�or�evi�a. S propaš�u Kraljevine Jugoslavije 1941. vra�eno je izvorno ime, ali u obliku Plo�e, s time da su talijanske okupacijske vlasti koristile ime Porto Tolero. U socijalisti�koj Jugoslaviji mjesto je 1950. dobilo novo ime - Kardeljevo, u �ast Edvarda Kardelja. Ve� 1954. opet je vra�eno ime Plo�e, ali 1980., godinu dana nakon Kardeljeve smrti mjesto je opet dobilo njegovo ime. S propaš�u komunizma i Jugoslavije 1990. vra�eno je ime Plo�e.


�uro Pucar

U �ast vode�eg bosanskohercegova�kog politi�ara �ure Pucara, nakon njegove smrti Novi Travnik je 1981. dobio ime Pucarevo, a kad je 1983. umro Vladimir Bakari� predlagalo se da njegova rodna Velika Gorica dobije ime Bakari�evo. Edvard Kardelj postumno je opet dobio Kardeljevo, dok Kraljevo ipak nije po drugi put postalo Rankovi�evo jer je Rankovi� 1966. postao politi�ki negativac. U Hrvatskoj su neka mjesta nazvana prema svecima izgubila sveta�ki atribut pa je Sveti Ivan Zelina postao Zelina, Sveta Nedelja je ujedno i ijekavizirana pa je postala Nedjelja, Sveti Filip i Jakov postao je Filipjakov, ali su Sveti Petar u Šumi ili Sveti Rok ipak zadr�ali svoje ime.


Goce Del�ev

U Makedoniji je u �ast revolucionara Goce Del�eva i Gjor�e Petrova Carevo selo nazvano Del�evo, a Hanrijevo Gjor�e Petrov, dok je Ajvatovac postao Ilinden.

Tomislavgrad je nakon 1945. opet postao Duvno, a ime Široki Brijeg promijenjeno je u Lištica prema obli�njoj rje�ici. Selo Dre�nica u Gorskom kotaru dobilo je ime Partizanska Dre�nica.


�arko Zrenjanin

Slom komunisti�ke vlasti i raspad Jugoslavije 1990. i 1991. ozna�ili su novu etapu u kojoj je bilo manje preimenovanja, a više vra�anja starijih naziva mjesta. Tito je ostao bez svih svojih osam gradova, ali je u Makedoniji zadr�ao Titov vrv. Svoje su gradove izgubili i svi komunisti�ki du�nosnici, osim Kidri�a prema kojem se i danas zove Kidri�evo te Zrenjanina i Dimitrova koji i danas u Srbiji imaju svoje gradove. Postoje inicijative da Zrenjanin i Dimitrovgrad vrate stara imena Petrovgrad i Caribrod, ali nijedna do sada nije uspjela. Zrenjanin je štoviše 1986. postao i sjedištem katoli�ke biskupije kojoj je latinski naziv Dioecesis Zrenianensis, što je zanimljiv slu�aj da je prezime jednog komunisti�kog vo�e dobilo svoj latinski oblik.

Duvno je opet postalo Tomislavgrad, ovaj put u �ast kralja, ne princa Tomislava, a vra�eno je i ime Široki Brijeg. U Hrvatskoj su vra�ena sva oduzeta sveta�ka imena, ali Jadranovo ipak nije opet postalo Sveti Jakov. Promijenjeni su i neki nazivi iz doba prve Jugoslavije pa je Slavonska Po�ega opet postala Po�ega, ali je Slavonski Brod zadr�ao ime.


Nikola Tesla

Srpska agresija na Hrvatsku i BiH uz etni�ko �iš�enje uzrokovala je i promjenu imena nekih mjesta kako bi se zatro trag protivni�kog naroda i u BiH su neka stara imena otišla u nepovrat. U Hrvatskoj je nakon srpske okupacije Novi Li�ki Osik dobio ime Teslingrad, u �ast Nikole Tesle. Unato� Teslinoj veli�ini, nakon oslobo�enja njegovo se ime ipak nije moglo zadr�ati. Vrginmost je nakon oslobo�enja preimenovan u Gvozd, prema starom imenu Petrove gore, a Srpske Moravice su postale Moravice. Predlagala se i promjena imena Beli Manastir u Sveti Martin prema lokalnom svecu zaštitniku, štoviše, HSP je to uo�i izbora 2000. postavio kao uvjet HDZ-u za eventualnu suradnju, ali do promjene ipak nije došlo.

U 21. stolje�u na podru�ju bivše Jugoslavije promjene su zadesile i Kosovo, gdje su Albanci promijenili imena nekih mjesta, primjerice Podujevo u Besiana, Kosovska Kamenica u Dardanë, Srbica u Skenderaj, Obili� u Kastriot, Leposavi� u Albanik, Suva Reka u Theranda, Istok u Burim ili Novo Brdo u Artanë. Budu�i da je rije� o albanskim nazivima kakvi postoje i za ostala kosovska mjesta (npr. Uroševac Albanci otprije zovu Ferizaj), Srbi na svom jeziku i dalje mogu koristiti stare nazive. No s razlogom im smeta što izborom novih imena Albanci �ele izbrisati dosadašnje albanske oblike (Podujevë, Kamenicë, Suharekë, Novobërda) koji su nastali od srpskih naziva i time ukloniti tragove srpske nazo�nosti na tom podru�ju.

Kad se imaju na umu promjene imena mjesta kakve su u posljednja dva desetlje�a zadesile BiH i Kosovo kojima se �eli mijenjati povijest i legalizirati etni�ko �iš�enje, imenovanja u �ast politi�ara u prvoj i drugoj Jugoslaviji �ine se kao naivna dje�ja igra.

Izvor: Vjesnik, autor Marijan Lipovac

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar*
* dozvolom autora dodao fotografije
  osoba koje se u tekstu spominju

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.