Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Essekerska pri�a ili pri�a o dva, tri i više Essekera

Neke pri�e nisu istinite. Takve pri�e zovu bajkama. Pri�a koja slijedi nije bajka, više bi se mogla nazvati kad –bi- bilo- da- bi- bilo pri�om. Utemeljena je.

 Vratimo se u prošlost, u po�etke 19. stolje�a, ali i u sredinu istog stolje�a, a povremeno u 18., pa u 20. stolje�e. Vratimo se u stolje�e �iji smo suvremenici bili, a neki, koji ovo �itaju i nisu, a moglo bi im biti zanimljivo.

Zamislimo se pod Dravom, kako se to essekerski ka�e, negdje na obali Drave u blizini vesla�kog kluba Ictus. Zamislimo na njegovom mjestu, veliku gra�evinu, ustavu i brodove koji �ekaju da se razina vode podigne da mogu krenuti širokim poljima još šire slavonske i srijemske ravnice. Po pravilima brodarenja, izlazak iz luke se signalizira trubom, kao i ulazak u pristanište. Ljudi koji bi �ekali red u Domu zdravlja na pregled kod lije�nika, �uli bi brod kako tutnji, negdje baš kod Pukovnijskog parka izme�u Tvr�e i Parka kulture, baš na onom mjestu na kojem je osje�ki vizionar Felix Lay htio napraviti špilju i vodoskoke.

Inspiraciju za svoj projekt Sre�ko je dobio na Svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867. godine. Kada ga je grad odbio, predlo�io je da se na ledini izme�u Tvr�e i grada, posadi bostan, lubenice koje se u Osijeku zovu ljubenice, a da se od zarade financira njegov projekt.

Bolje je prošao Jules Verne. I njega, kao i Sre�ka inspirirao je veliki akvarij na Svjetskoj izlo�bi koji je bio smješten u špilju oliti pe�inu. Verne je napisao 20000 milja pod morem i to mu je donijelo svjetsku slavu, a našem Sre�ku-pogrdu. No, vratimo se brodovima:

Od tutnjave broda tresao bi se veliki šator u kojem su tenisa�i koji pokušavaju reketom prebaciti loptu preko mre�ice i ostaviti je onoj suprotnoj strani. Vjerojatno bi se Bulevarom ili „ulicom re�imskih imena“, današnjom Europskom avenijom, promet zaustavio, i pokretni most bi se morao podi�i da bi prošao brod koji se uputio u plodna polja u me�urije�ju Drave, Dunava i Save. Prošao bi, taj brod, i Vukovarsku, a kod Ma�kamame, prije nego bi skrenuo prema Stoppeldorfu, tj. �epinu, uznemirio bi gimnasti�are koji nisu otišli u Sokolski dom nego vje�baju na spravama u obli�njoj dvorani. Da su u Sokolu, brod bi ih i tamo uznemirio svojom tutnjavom.

Takav brod bi zaplovio ravnicom. Pogledom u daljinu vidjela bi se polja �ita, kukuruza, a iznad njih dim iz dimnjaka remorkera. Zanimljiv prizor: s obronaka Dilj gore, promatraju�i �akova�ku katedralu, iza nje bi se u nebo širio dim, kao da katedrala gori, a i gorjelo je u katedrali. Gorjele su Steinmayerove orgulje, tamo tridesetih, jednog od spomenutih stolje�a, pa su „došle“ one koje je napravio Benko.

Angster, osje�ki šegrt kod Hajma, graditelj orgulja iz Baranje, nije uspio, iako se tri puta nudio biskupu. A biskup je tako�er rodom Esseker. I sam biskup Strossmayer, mogao je biti za�u�en dimom iz brodova, iako se jako zalagao da se Slavonijom prošire neki drugi dimovi, ali ne oni parobrodova, nego dimovi iz parnih lokomotiva, tzv. parnja�a.

I tako, zamišljamo: brodovi  polako nestaju na horizontu, u vangogovskom �utilu polja pšenice, a dokaz da ipak plove slavonskim poljima je crni dim koji se nazire u daljini. Da se Esseker popne i na najve�u bundevu, još uvijek ne bi vidio pristanak broda u Brodu i uplovljavanje u Savu.
 
Neku sli�nu viziju, imao je �upanijski mjernik Thomas Hudovsky �ije porijeklo je najvjerojatnije poljsko. Tomo se bavio regulacijom rijeke Drave koja je nekada bila vrlo �udljiva i izazivala poplave, ispiranja obale. ON JE KRIVAC što danas imamo dvije Stare Drave, ispod Osijeka, ispod Osijeka- (Dravom) nizvodno od Osijeka, sli�no: iznad-uzvodno. Jedna je sarvaška, a druga bjelobrdska, kako danas zovu nekadašnji Trnovac. Naime, Hudovsky je projektirao ona skra�enja rine, tj. prokope, koji su skra�ivali plovni put, a nekadašnje korito Drave pretvorio u bare.

Jedna druga bara, koja je stolje�ima obitelji Adamovi� stvarala probleme, bara Pala�a, tako�er je bila „na meti“ našeg mjernika Viroviti�ke �upanije. On se dosjetio te je �elio „jednim udarcem ubiti dvije muhe“: 1816. godine je projektirao kanal koji bi od Osijeka vodio do Broda, a „usput“ bi i isušio baru Pala�u. Za sada, autoru ove pri�e, nije poznato je li to bilo na poticaj štopldorfskih Adamovi�a, ali i to �e se saznati, kad-tad.

Naš mjernik Tomo, gradski zastupnik 1809.godine, jedan od Essekera iz pri�e, nije baš bio ma�ji kašalj. Podnio je on molbu da ga uvrste u plemstvo, a i htio je biti susjed obitelji Prandau koji su sagradili pala�u na �ošku , prekoputa katedrale. Osijek, tada, nije izgledao kao danas. Pala�a Prandau, ostala je gdje je i danas, samo je danas u njoj �upan. Prvi susjedi, s druge strane su kapucini. Zato se ulica i zvala Kapuziner Gaβe i opet se tako zove: Kapucinska ulica.

Nekada se u Osijeku, a i šire, pio kapuciner, a danas, oni koji su ro�eni krajem 20. i po�etkom 21. stolje�a, isto pi�e zovu kapu�ino. Zna�i, naš Tomo, projektant kanala Drava-Sava, od Osijeka do Broda, od grada Osijeka je tra�io da mu prodaju plac pored Prandaua. Grad ga je odbio jer im je trebalo prostora za odr�avanje pijaca tj. tr�nice. Još dugo je trokutasti  trg u centru Gornjeg grada kao i cijela današnja �upanijska ulica, ona strana ulice prekoputa zgrade �upanije, bila ispunjena klupama na kojima se tr�ilo.

Zašto projektirani kanal Tome Hudovskog nije napravljen, za sada je nepoznato. Bilo je i prije našeg Tome, nekoliko projekata kanala koji bi spojili Dravu i Savu. Maire je crtao mre�u kanala, a jedan je trebao spojiti Dravu kod Vara�dina kanalom sa Savom, pa kanal do Karlovca, pa sve do mora. Projektirali su mnogi: Fremaut, pa u�itelj matematike dva cara: Josipa II. i njegovog brata, Brequin po nalogu mame Josipa II., Marije Terezije, nacrtao je kanal koji bi išao paralelno s Dravom, od Lienza u Austriji pa sve do Vukovara. Brequin je to crtao oko 1760. godine, a 1780. godine taj isti prijedlog je ponovo nacrtao Pichler.


Kanal Drava -Sava, Nagy 1840.

Dvadeset i �etiri godine, nakon Hudovskog, kanal Drava-Sava, od Osijeka do Broda projektirao je Aleksandar Nagy, mjernik Viroviti�ke �upanije. Trasa Nagyovog kanala je malo druga�ija od trase koju je zamislio Hudovsky, ali po�etak kod Osijeka je isti, pa vrijedi ona uvodna pri�a i za ovaj projekt. Pokreta� ovog projekta je Ivan Adamovi� �epinski 1840. godine kada je pokrenuo osnutak Slavonskog kanalskog društva. Adamovi� je bio vrlo poduzetan. Tako je, godinu dana ranije, u �epinu sagradio še�eranu, a u prilog izgradnji komunikacija išao je Zakon iz 1836. godine, koji je osiguravao poticajna sredstva dr�ave. Danas, nakon 170 godina to zovu javno-privatno partnerstvo. Osnovano je akcijsko društvo i po�elo je intenzivno lobiranje za ostvarenje ovog projekta. Tiskana je brošura na ma�arskom jeziku, a taj prijedlog  je poslan palatinu i zajedni�kom parlamentu. Za pisanje argumenata anga�iran je �upanijski fiškal Martin Hoblik, koji je bio dopisni �lan Ma�arske akademije. U prilogu tiskanom materijalu argumenata bile su  dvije Nagyove karte kanala.


Kanal Drava -Sava, Nagy 1843./1844.

Nedostatak novaca, a i revolucija 1848. godine razlozi su neostvarenja ovog projekta. Šandor, Aleksandar, ali tada kao Skender Nagy 1862. godine, kao predstavnik Viroviti�ke �upanije nazo�io je i diskutirao na slavnoj Banskoj konferenciji koju je u Zagrebu organizirao slavni ban Šok�evi�. Tada je vlast razmišljala o napretku, trudila se u�initi nešto za op�u dobrobit. Tada su razmišljali o �eljeznici koja �e unaprijediti gospodarstvo, a naš Esseker Nagy, koji je projektirao kanal Drava-Sava, koji je 1858. godine izdao rad o razvoju prometnica, imao je što re�i pa su ga zato �upanijski vladari i poslali u Zagreb.

Glede, kanala u Slavoniji i Srijemu. Bilo je još inicijativa da se prebrika Dunav i Sava tj. da se brodljivim kanalom spoje Vukovar i Šamac, ali o tom drugom prigodom.

Opet, nakon 30-tak godina, nakon Nagya, pojavljuje se novi projekt. Spannbauer, opet uz inicijatora Adamovi�a �epinskog, crta kanal Drava-Dunav-Sava koji kanalima povezuje Osijek, Vukovar i Brod. Taj projekt je kombinacija projekata  Brequina (Pichlera), Hudovskog, Nagya i jednog Zagrep�anca Zornberga koji je crtao kanal Vukovar-Šamac 1842. godine.

Što bi bilo kad bi bilo da su ovi, gore spomenuti kanali izgra�eni? Ne zna se jer nisu izgra�eni. Mo�e se samo naga�ati i zamišljati ono s po�etka ove pri�e.

Za portal: Darko Varga,  Osijek, 27.04.2012.

PS:

Napisao sam šaljivo-topli �lanak o nekoliko Essekera. To je prava ekskluziva, jer o Hudovskom NIJE NITKO PISAO, a Nagyja tek tu i tamo spominju. Ovo sam napisao, onako, novinarski, ali utemeljeno na �injenicama iz rada na kojemu radim, a to je povijest za brodove plovnih kanala u Slavoniji i Srijemu.
Pozdrav Darko

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.