Kako pripremiti prvaše za polazak u školu?
− Treba ih nadgledati, pogotovo u po�etku, ali jako je va�no da rade samostalno. �esto se dogodi da roditelji izgube �ivce pa onda sami napišu doma�i rad, no to nije rješenje. Treba im pomo�i, ispitivati ih, ali ne raditi umjesto njih jer to nije pomo�.
U osnovnoj školi stje�eš prijateljstva koja su ti, ako imaš sre�e, prijateljstva za cijeli �ivot. Naime, ja sam svoju najbolju frendicu upoznala u prvom osnovne.
Zbog toga sam jako uzbu�ena što �e uskoro i moja Leda krenuti u školu − objasnila nam je Maja D�aja-Krile, s kojom smo razgovarali na ovotjednoj �akuli uz kavu o tome kako pripremiti dijete za taj veliki doga�aj u njegovu �ivotu, o o�ekivanjima roditelja, njihovim nadama i strahovima vezanim uz školu i u�itelje koji sve više gube autoritet, te o istinskim potrebama djece kojima ponekad roditelji, na njihovu štetu, previše uga�aju.
U našem je razgovoru sudjelovala i Lada Vuleti�, još jedna mama budu�eg prvaši�a, te školska psihologinja Nada Šalinovi�.
Maja nam je odmah otkrila da je ve� preuredila Ledinu sobu, prebojila zidove, kupila knjige, a ovih dana uslijedit �e i makeover radnoga stola, koji mora biti na to�kice i u puno boja jer to poga�a ukus njezine k�eri, dok je Lada intervenirala kod nadle�nih institucija da se uvede dodatna rasvjeta u kvartu kako bi njihova djeca imala posve osvijetljen put do škole.
− Na sre�u, imali smo uvjete da joj pripremimo kutak gdje mo�e dovesti drugu djecu kako bi se igrali ili zajedno u�ili, jer meni je stalo do toga da se ona dru�i, a naravno, �eljela bih i pratiti s kim provodi vrijeme. Prelistali smo knjige, ali Leda nije pokazala velik interes za njih, pa je nisam htjela forsirati da joj ne zgadim školu − kazala je Maja, priznavši nam da je, za razliku od ve�ine drugih roditelja, na prvom roditeljskom sastanku u vrti�u na kojemu se govorilo o polasku u školu zapala u pravo stanje šoka. Obuzeo ju je strah, no kako je vrijeme prolazilo, ipak je po�eo popuštati, a danas je, ka�e, potpuno spremna.
Vi ih odgojite, škola �e ih nau�iti
− Problem je bio i odlu�iti se u koju je školu upisati, treba li odabrati produ�eni ili cjelodnevni boravak ili upisati je u školu u kvartu. Na kraju smo se odlu�ili za školu “Bol” jer je u našoj ulici, a svidjelo mi se i to što oni organiziraju manifestacije poput “Dana �ilea”. Leda je odgajana u takvom duhu da prihva�a razli�itosti, �elim da joj se šire vidici, pa je i prva knjiga koju sam joj kupila bila “Super je biti razli�it” − kazala je mama Maja, dodavši da njezina o�ekivanja od ove institucije idu upravo u smjeru prihva�anja osobe i dobre atmosfere.
− Voljela bih da je u�iteljica osjeti kao osobu, jer tada iz djeteta mo�eš izvu�i maksimum − objasnila nam je Maja, dok je Ladu najviše strah da njezinu Marku u školi ne bude dosadno.
− Meni je cijela pri�a oko njegova polaska u školu famozna, više se radujem nego on jer volim promjene i ne do�ivljavam to kao stres. Jedino se bojim da mu ne bude dosadno u školi jer je preinteligentan, što piše i na testu koji je rješavao. Kad je prelistao knjigu iz matematike, bio je razo�aran što u njoj nema mno�enja i dijeljenja. Nadam se samo da �e se dobro na�i s u�iteljicom i biti pristojan. Njemu nu�no treba autoritet, jer ako se prema njemu postaviš na ispravan na�in, onda je on med i mlijeko.
Ocjene nisu toliko va�ne, ali voljela bih da budu petice, iako mislim da ne�e imati sve petice upravo zbog njegove pameti i �ivosti. S druge strane, vrlo je ambiciozan pa mislim da ga ništa ne�e zadovoljiti osim petice − kazala je Lada, a onda smo upitali psihologinju Nadu što ka�e struka o pripremi djece za polazak u školu.
− Postoje op�i savjeti, ali teško je dati jedinstven recept koji bi bio primjenjiv na svu djecu. Mislim da su ih roditelji pripremali svih šest godina za polazak u školu, pa što su pripremili, to i imaju. Ovo drugo su samo tehni�ke stvari, poput bojenja sobe, kupnje knjiga itd. I to je dobro i potrebno napraviti jer djeca onda osje�aju da se sprema nešto va�no i uzbu�ena su.
Me�utim, treba znati da kad djeca kre�u u školu, s njima kre�u i njihovi roditelji sa svim svojim o�ekivanjima i strahovima. Mi nesvjesno prenosimo na djecu ono što smo sami do�ivjeli u školi, stoga kako �e dijete do�ivjeti školu uvelike ovisi o stavovima roditelja. Problem je što se danas o�ekuje puno petica, kao da druge ocjene ne postoje, što je loše za djecu.
Ako neko dijete stalno dobiva petice, onda ne mo�e pratiti vlastiti razvoj, ne zna koliko napreduje. Dobro je nekad osjetiti neki neuspjeh, jer nema razvoja cjelovite osobe ako ona ne�e do�ivjeti u �ivotu i poneku frustraciju. Ako se u mla�oj dobi osoba ne nau�i nositi s tim, kad odraste i do�ivi neuspjeh, nastaju silne eksplozije agresije ili depresije.
Bitno je djetetu objasniti da mu se u školi mo�e svašta dogoditi, ali da to nije ništa strašno. Pogotovo ne treba praviti dramu zbog ocjena. Kad pitam u�iteljice što �u poru�iti roditeljima, one mi obi�no ka�u: “Neka oni samo odgoje svoju djecu, a mi �emo ih sve nau�iti” − objasnila nam je Nada, koja nas je potom uputila i u to kako je najbolje pratiti dijete kroz školu.
− Treba ih nadgledati, pogotovo u po�etku, ali jako je va�no da rade samostalno. �esto se dogodi da roditelji izgube �ivce pa onda sami napišu doma�i rad, no to nije rješenje. Treba im pomo�i, nadgledati ih, ispitivati, ali ne raditi umjesto njih jer to nije pomo�, nego najgore što im mo�ete u�initi. Prije ili poslije do�i �e trenutak kad roditelji ne�e to više mo�i raditi, a tada �e imati dijete koje je nesamostalno u radu − upozorila je Nada.
Ne ogovarajte u�itelje!
− Ne bojim se za znanje koje �e Marko ste�i u školi, nego se više brinem kakav �e odgoj druga djeca donijeti iz ku�e, s kim �e se dru�iti, kakvi �e mu biti prijatelji. Naime, on nosi nao�ale otkad je bio mali i dobro se naviknuo na njih, ali ne znam kakve �e biti reakcije druge djece. Ja sam njega ve� nau�ila da se ne povla�i, nego da vidi kako �e najbolje odgovoriti na takve situacije, nau�ila sam ga da se treba izboriti za sebe te da svoje nao�ale gleda kao prednost, a ne da ih osje�a kao hendikep − iskreno nam je priznala Lada, a Maja je tomu dodala da se i ona najviše boji mogu�eg nasilja te kako �e se uop�e mali prvaši�i sna�i na velikom odmoru uz starije u�enike.
− Nasilja je uvijek bilo, ali strašno je to što je šutljiva ve�ina sada mahom na strani nasilnika. Ve� 26 godina radim u školi i kad bi se djeca prije tukla, uvijek bi netko dozvao u�iteljicu da ih razdvoji, a sada se okupe i navijaju: “Udri ga! Ubij ga!” Mi smo društvo koje tolerira nasilje i to se odra�ava na djecu. Mislim da se fizi�ko nasilje mo�e najlakše sprije�iti, bitno ga je samo prijaviti. Ve�i je problem ono emocionalno, jer njega je jako teško zaustaviti. Ako se nekome rugaju zato što nosi nao�ale, mi odr�imo predavanje o tome i oni neko vrijeme prestanu, ali ubrzo na�u neki drugi razlog za stigmatizaciju.
Teško je neku djecu promijeniti, posebno ako imaju roditelje koji podr�avaju takvo ponašanje. Onda vam jedino preostaje da ja�ate dijete koje je zlostavljano, jer obi�no zlostavljaju one najosjetljivije − kazala je psihologinja, a ja sam je upitao gube li u�itelji sve više svoj autoritet u školi, i nisu li oni u ovom trenutku najugro�enija skupina odgojno-obrazovnog sustava od koje se, s druge strane, o�ekuje tako puno.
− Vrijeme se promijenilo, pa tako i odnosi prema autoritetu. Ne mo�emo se vratiti u ono doba kad je u�itelj bio bog i batina, što tako�er nije bilo u redu, ali u modernom društvu odnos djece prema starijima i autoritetu doista je loš. Sve to ide od ku�e, odnosno od stavova roditelja. �im netko napravi neku povredu prema djetetu, sve slu�be ustaju i stavljaju se u njegovu zaštitu, što je posve opravdano, ali ne postoje nikakvi mehanizmi koji bi zaštitili u�itelje od nasilja.
Primjerice, ako napadnete policajca, cijela policija stat �e u njegovu zaštitu, no što je s prosvjetnim djelatnicima? Mnogi od njih zato se osje�aju vrlo nesigurno i popuštaju, idu linijom manjeg otpora. Danas su roditelji jako zaštitni�ki postavljeni prema svojoj djeci, ali time im �ine medvje�u uslugu.
Maja D�aja-Krile, Lada Vuleti�, Nada Šalinovi� i Siniša Jovi�
Problem je što se toliko podilazi mladima i djeci i nekim njihovim “potrebama” da smo ih zapravo zakinuli, jer da bi se oni normalno razvijali, potrebne su im granice i autoriteti protiv kojih �e se buniti. Oni se danas nemaju protiv �ega buniti jer im svi idemo uz dlaku, u svemu im uga�amo i u biti ih na taj na�in pravimo nesretnima jer im nedostaje zdrava pobuna − odgovorila je Nada, a Maja se na to nadovezala rije�ima:
− Ako do�e do nekog problema s u�iteljicom, pogrešno je pred djecom negativno govoriti o njoj, pogotovo ako ste odlu�ili ostaviti dijete u tom razredu, jer ga se automatski dovodi u nezavidnu situaciju.
Zatim je, referiraju�i se na ranije spominjanje nasilja me�u djecom, dodala još ovo:
− Kad bi moje dijete bilo nasilno, ja bih se zapitala što nije u redu sa mnom, gdje sam pogriješila i kako da to popravim.
Našu malu raspravu psihologinja Nada zaklju�ila je ovako:
− U�iteljica je, osim roditelja, djetetu najva�nija osoba u �ivotu i kad mu oni ruše taj autoritet te dovode u pitanje �injenicu voli li ga u�iteljica uop�e, to je vrlo razorno za njegovu psihu jer ono uvijek nesvjesno nastoji zadovoljiti sve va�ne osobe u svojem �ivotu. Roditelji bi trebali shvatiti da im u�itelji nisu rivali, nego su tu da im pomognu, stoga je va�no da pokušaju s njima ostvariti što bolji kontakt. U školi postoji i Vije�e roditelja i ono ima jako veliku ulogu, ali neki roditelji toga ili nisu ili ne �ele biti svjesni, pa se �ak doga�a da u nekim razredima odbijaju dati svoga delegata u Vije�e, preko kojega zaista mogu popravljati ono �ime su nezadovoljni.
Izvor: Slobodna Dalmacija, autor Siniša Jovi�
PS:
Obratimo pa�nju na sljede�e:
"Treba ih nadgledati, pogotovo u po�etku, ali jako je va�no da rade samostalno. Treba im pomo�i, nadgledati ih, ispitivati, ali ne raditi umjesto njih jer to nije pomo�, nego najgore što im mo�ete u�initi."
Naime, ako ne nadgledate što i kako rade, moglo bi vam se dogoditi nešto sli�no kao jednoj majci u Americi :-) :-) - zgodna pri�ica preuzeta s interneta:
Ovo je nacrtala djevoj�ica iz SAD-a za školsku zada�u:
Zadatak je bio nacrtati što �eliš biti kada odrasteš. Prirodno, u�iteljica se je zgrozila i poslala poruku mami. Ova se je zgrozila još više i odgovorila u�iteljici:
"Draga gospo�o Jones,
�elim razjasniti da nisam, niti sam bilo kada bila, plesa�ica oko pritke. Radim u Ku�nim potrepštinama i toga dana, kada je imala tu zada�u, ispri�ala sam k�eri kako je bilo urnebesno prošli tjedan prije snje�ne oluje. Rekla sam joj da smo prodali sve lopate iz prodavaonice, a onda sam našla još jednu u skladištu. Nekoliko ljudi se je doslovno otimalo za nju.
Prema tomu, njezina slika ne prikazuje mene kako plešem oko pritke, nego mene kako prodajem tu zadnju lopatu. Od sad �u bolje provjeravati njezine zada�e."
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
