Burna povijest zagreba�kog �eškog narodnog doma
Proteklo je 75 godina otkako je u Zagrebu u Šubi�evoj ulici dovršen �eški narodni dom, zgrada u kojoj je danas sjedište institucija i udruga �eške manjine u glavnom gradu Hrvatske, kao i Hrvatsko-�eškog društva, a koja je najdulje slu�ila potrebama Radija i Televizije Zagreb. Funkcionalnost zgrade i atraktivna lokacija zapeli su za oko politi�kim re�imima koji su u 20. stolje�u vladali Hrvatskom te su zagreba�ke �ehe 1941. istjerali iz njihova doma i natjerali ih da svoje kulturne i društvene aktivnosti obavljaju u drugim, neprimjerenim prostorima. Tek je dolazak istinske slobode i demokracije omogu�io ispravljanje ove nepravde pa se �eška beseda Zagreb, kulturno-prosvjetna udruga �eha u Zagrebu, u Šubi�evu mogla vratiti tek 1996. kad je preuzela dio zgrade, odnosno 1998. kad je cijela zgrada vra�ena svom zakonitom vlasniku. Iz otetog �eškog narodnog doma desetlje�ima se emitirao radijski i televizijski program, ali ve�ini gra�ana zgrada je ostala nepoznata i nedovoljno prepoznatljiva me�u tolikim javnim prostorima u Zagrebu.
Naslovnica knjige
Povodom svog 75. ro�endana �eški narodni dom u Zagrebu kao poklon je dobio knjigu istoimenog naziva �iji autori su predsjednik �eške besede Zagreb Juraj Bahnik i predsjednik Hrvatsko-�eškog društva Marijan Lipovac. Burna povijest te zgrade kroz koju se prelama i povijest 20. stolje�a tako je postala dostupna javnosti, �ime se mo�e pohvaliti rijetko koja zagreba�ka gra�evina, ne ra�unaju�i najva�nije kulturno-povijesne spomenike. Knjigu je izdalo Vije�e �eške nacionalne manjine Grada Zagreba kao dio edicije �esi Zagrebu – Zagreb �esima, u sklopu koje je 2009. izdana knjiga istog naziva, autora Marijana Lipovca i Franje Vondra�eka, u kojoj je opisano djelovanje stotinjak �eha i ljudi �eškog porijekla koji su dali svoj doprinos razvoju i napretku hrvatske metropole od samih njenih po�etaka. Radi se o kapitalnom djelu za povijest �eške manjine u Zagrebu, a knjiga �eški narodni dom u Zagrebu daljnji je iskorak u naporima da se ta povijest što detaljnije istra�i, iako se bavi vremenskim rasponom kra�im od sto godina koji je tek isje�ak u povijesti zagreba�kih �eha. Ona je naime mnogo du�a jer po�inje još krajem 11. stolje�a dolaskom prvog zagreba�kog biskupa Duha, a povijest du�u od sto godina ima i �eška beseda Zagreb osnovana još 1874., najstarija manjinska udruga u Zagrebu i Hrvatskoj. To je bilo vrijeme kad se �esi intenzivno doseljavaju u Zagreb koji od sredine 19. stolje�a u punom smislu rije�i prerasta u politi�ko, kulturno, obrazovno i gospodarsko središte Hrvatske. Dok je 1851. u Zagrebu bilo 129 �eha, 1900. �e ih biti �ak 955.
Prvo sjedište �eške besede Zagreb bilo je u dvorišnom krilu zgrade u Ilici 54, gdje je ure�ena i kuglana, a osim kulturnih aktivnosti Besede (kazališne predstave, pjevanje, recitacije i predavanja), njene �lanove privla�ila su i �eška jela te budjejovi�ko pivo. Kako je Beseda rasla, prostor u Ilici bio je premalen pa se �lanovi po�inju okupljati i u drugim gostionicama, kao što su bile Tri gavrana na uglu Jela�i�eva trga i Juriši�eve, Kod sjenice na uglu Praške, u vrtu Zagreba�ke pivovare u Ilici ili u Velikoj restauraciji u Gajevoj. Kad je 1899. u Margaretskoj ulici otvorena �eškobudjejovi�ka restauracija, njen vlasnik Václav Hajek poziva �ehe i daje im odvojenu prostoriju. Dvije godine kasnije Beseda dobiva i dio prvog kata, a 1904. se proširuje i na drugi kat i od tada djeluje na novoj adresi.
Raspadom Austro-Ugarske i stvaranjem samostalne �ehoslova�ke i Kraljevine SHS (od 1929. Jugoslavija) 1918., za zagreba�ke �ehe nastupaju nove �ivotne okolnosti. Uz Besedu, nastaje i druga �eška udruga, �ehoslova�ka obec (osnovana 1913. kao �eský vystehovalec) sa sjedištem u Varoškoj pivnici u Gajevoj, a unato� razlikama u strukturi �lanstva dvije udruge po�inju blisko sura�ivati, tako da 1923. nastaje zajedni�ka �eška dopunska škola sa sjedištem u Krajiškoj ulici. Korištenje neodgovaraju�ih iznajmljenih prostora raštrkanih po gradu ponukalo je �elnike obje �eške udruge da po�nu razmišljati o izgradnji vlastitog doma. Na godišnjoj skupštini �ehoslova�ke obeci 31. kolovoza 1919. donesena je odluka o osnivanju posebnog fonda za izgradnju. Krenulo je prikupljanje sredstava, a inicijativu su prihvatili i �eška beseda i Kuratorij �eške dopunske škole. Cilj je bio izgraditi dom u kojem bi bila smještena škola i oba društva sa svojim knji�nicama i u kojem bi prostorije imala i Jugoslavensko-�ehoslova�ka liga, udruga koja je okupljala prijatelje �eha i Slovaka u Kraljevini SHS. Intenziviranje tih napora po�elo je 20. prosinca 1927. na sastanku koji je sazvao Kuratorij i tada je zaklju�eno da napokon treba zapo�eti planiranje izgradnje Narodnog doma. S obzirom na slo�enost poslova i visinu potrebnih financijskih sredstava, zaklju�eno je da bi trebalo osnovati dioni�ko društvo, po uzoru na �ešku manjinsku zajednicu u Beogradu koja je na taj na�in dva mjeseca ranije krenula u izgradnju svog doma, koji �e kao prvi �eški dom u Kraljevini SHS biti otvoren u listopadu 1928. Zaklju�eno je i da se prikupe podaci o izgradnji Narodnog doma u Be�u i Beogradu te o mogu�nosti dobivanja bankovnih kredita. Za to su zadu�eni Odon Pára, Josip Dubsky, Antun Daffner, Jaroslav Navrátil, František Smetánka, Karel Toula, Stanislav Tomášek i Vojtech Zborník koji �e biti najzaslu�nije osobe za izgradnju zagreba�kog �eškog narodnog doma.
Kuratorij �eške dopunske škole potencijalnim donatorima u Kraljevini SHS i �ehoslova�koj poslao je motivacijske dopise, a klju�nim se pokazala spremnost praškog gradona�elnika Karela Baxe pa je Gradsko poglavarstvo grada Praga 25. svibnja 1928. donijelo odluku o prihva�anju pokroviteljstva nad izgradnjom Doma. Na sastancima povjerenstva tijekom 1928. razmatrana je mogu�nost da se otkupi neka od postoje�ih zgrada i adaptira za Narodni dom, ali to se pokazalo kao neisplativa investicija. U me�uvremenu, zaklju�eno je da se osnuje dioni�ko društvo �ehoslova�ki narodni dom i da se raspiše akcija upisa dionica u visini dva milijuna dinara, razdijeljenih na 4000 komada po 500 dinara nominalne vrijednosti. Osniva�ka skupština dioni�kog društva odr�ana je 14. travnja 1929., a svrha mu je bila da „stvori i odr�ava u Zagrebu za �ehoslovake javno kulturno i prosvjetno središte gdje bi bile smještene njihove prosvjetne i kulturne ustanove i društva, a naro�ito �eška škola – zatim brinuti se o njihovim kulturnim potrebama kao i �uvati njihove prosvjetne interese“.
Tvrtke Bata i Škoda upisale su po 20 dionica dioni�kog društva �ehoslova�ki narodni dom
Upravni odbor dioni�kog društva, zajedno s Nadzornim odborom, zaklju�io je da bi se Narodni dom, ukoliko bude mogu�e, trebao izgraditi u centru grada te da i u najskromnijim gra�evinskim planovima moraju u njemu biti prostorije za �ešku školu i za kulturno-prosvjetna društva, kao i reprezentativna dvorana. Prema mogu�nostima trebalo je predvidjeti i pogodne prostorije za posjetitelje iz �ehoslova�ke koji Zagreb posje�uju prigodom svojih poslovnih i drugih putovanja, a potrebne su im korisne informacije od zagreba�kih �eha koji poznaju mjesne prilike. Pritom je zauzet stav da bi time Narodni dom, uz ostale kulturne akcije, postao novim središtem za zbli�avanje dva bratska naroda, što je bio i jedan od va�nih ciljeva pokretanja akcije njegove izgradnje. Kako bi se prikupio novac, raspisane su bile tri emisije dionica, a uz osobe i institucije iz Jugoslavije i �ehoslova�ke me�u dioni�arima su bile i tvrtke Bata i Škoda. Nakon uspjeha druge emisije dionica, vodstva �eške besede, �ehoslova�ke obeci i Jugoslavensko-�ehoslova�ke lige 20. listopada 1930. gradu Zagrebu su napokon podnijeli zamolbu za dodjelu gra�evinske parcele za izgradnju Doma u tada novom isto�nom dijelu grada – u produ�etku Marti�eve ulice.
Osam dana kasnije Gradsko na�elstvo je donijelo zaklju�ak da ne mo�e uva�iti zamolbu jer je tra�eno gradilište potrebno gradu za vlastite svrhe. Me�utim, izrazilo je volju besplatno odstupiti od zemljišta koje le�i na jugoisto�noj strani Šubi�eve ulice, sjeverno od stare ceste Zavrtnice, s uli�nom frontom oko 20 metara i srednjom dubinom oko 50 metara, ukupne površine oko 310 �etvornih hvati, koje je trebalo otkupiti od tadašnjih vlasnika. Me�u postavljenim uvjetima bio je i taj da zgrada mora imati ukusno, arhitektonski dotjerano pro�elje i da sve radove moraju obaviti zagreba�ki obrtnici i radnici. Krajem 1931. dioni�ko društvo imalo je kapital od 1,005.520 dinara, no to ipak nije bilo dovoljno, a zbog gospodarske krize nije se moglo do�i do povoljnih kredita. Tako�er, trebalo je pravno regulirati status poklonjenog zemljišta koje je grad dodijelio Jugoslavensko-�ehoslova�koj ligi, �eškoj besedi i �ehoslova�koj obeci, a ne dioni�kom društvu. Na�eno je rješenje da sve tri udruge predaju zemljište u vlasništvo dioni�kog društva i za to od njega, kao protuvrijednost, preuzmu odgovaraju�i broj dionica. Budu�i da je vrijednost zemljišta procijenjena na 450.000 dinara, svaka je udruga dobila dionice vrijedne 150.000 dinara, a regulirana su i njihova prava u budu�oj zgradi. Potvr�en je raniji zaklju�ak da zgrada Doma, osim stanova za najam, ima i dvoranu s kazališnom pozornicom i garderobom, garderobe za goste, buffet, sanitarne �vorove, spremište kulisa, zajedni�ku �itaonicu, školsku dvoranu s garderobom, kabinetom i toaletom, tri društvene prostorije za udruge i jednosobni stan za u�itelja.
Krajem 1932. kapital dioni�kog društva iznosio je 1,080.130 dinara, a gospodarske prilike bile su još gore, no 19. lipnja 1933. Gradsko zastupstvo donijelo je zaklju�ak kojim pristaje da tri udruge prenesu na �ehoslova�ki narodni dom d. d. sva prava i obveze koje se odnose na darovano gradsko gradilište. Darovni ugovor ipak nije bio odmah potpisan jer je, prema va�e�im propisima, trebalo platiti zna�ajan iznos za prijenos vlasništva nad zemljištem.
�lanak o gradnji �ehoslova�kog narodnog doma u novinama Ve�er 1935.
Stoga je u listopadu 1935. raspisana tre�a emisija daljnjih 1000 komada dionica u nominalnoj vrijednosti od 500 dinara po komadu, radi pribavljanja novih 500.000 dinara, �ime je akcijski kapital bio pove�an na 1,5 milijuna dinara.
Lavoslav Kalda,
projektant �ehoslova�kog narodnog doma
U me�uvremenu, 10. studenog 1934. pravo vlasništva nad zemljištem u Šubi�evoj uknji�eno je na dioni�ko društvo, a arhitekt Lavoslav Kalda, ina�e autor zgrade Hrvatskog sabora, po�eo je raditi idejni projekt Doma.
Izgradnja �ehoslova�kog narodnog doma
Za izvo�a�a radova na javnom je natje�aju izabrano gra�evinsko poduze�e „Bra�a ing. Faltus“ koji su svoje radove procijenili na 872.469,99 dinara, a gradnja je po�ela krajem travnja 1936. Ukupni troškovi gradnje procijenjeni su na oko 1,9 milijuna dinara, a za završetak radova nedostajalo je oko 600.000 dinara. Budu�i da doma�e banke nisu bile sklone dodjeli kredita, s pozajmicom od 450.000 kruna (683.000 dinara) usko�io je �ehoslova�ki zavod za inozemstvo iz Praga.
Sudionici skupštine �ehoslova�kog saveza ispred novog �ehoslova�kog narodnog doma 1937.
Tri su udruge u zgradu u Šubi�evoj 20 uselile su 1. travnja 1937. �eška dopunska škola uselila se 15. travnja, a najmoprimci stanova useljavali su se od svibnja do srpnja. Me�u njima je bio i konzulat Portugala. Prva aktivnost odr�ana u �ehoslova�kom narodnom domu bila je glavna skupština �ehoslova�kog saveza 11. travnja 1937. To je na neki na�in bilo i sve�ano otvorenje Doma i po�etak njegova djelovanja kao okupljališta zagreba�kih i hrvatskih �eha. Oba �eška društva razvila su u novim prostorijama bogatu kulturnu i društvenu aktivnost, no sve je više sazrijevala ideja o njihovom spajanju pa je 10. lipnja 1939. odr�ana prva skupština Sjedinjenih društava �eška beseda i �ehoslova�ka obec u Zagrebu. Bilo je to nekoliko mjeseci nakon što je �ehoslova�ka prestala postojati, a �eška pripojena Njema�koj. U to je vrijeme �ehoslova�ki narodni dom u Zagrebu umjesto središta kulturnih aktivnosti postao uto�ište brojnim �eškim bjeguncima koji su preko Jugoslavije odlazili na istok i zapad kako bi se priklju�ili savezni�kim postrojbama. Istodobno, tajnik �ehoslova�kog saveza Stanislav Veselý u Domu je izdavao novine �ehoslova�ki vjesnik i zbog svoje je antinacisti�ke djelatnosti 1940. uhapšen, predan Gestapu i odveden u Njema�ku gdje je pogubljen u logoru 1942.
U travnju 1941. propaš�u Jugoslavije i uspostavom Nezavisne Dr�ave Hrvatske �ehoslova�ki narodni dom zauzeo je Gestapo, a djelatnost Sjedinjenih društava �eška beseda i �ehoslova�ka obec uskoro je bila i slu�beno zabranjena te je nastavljena u ilegali. Domu je promijenjeno ime u �eški narodni dom, a vlasti NDH pokušale su ga dobiti u svoje ruke. U ljeto 1941. u Dom je uselila Ustaška mlade�, a 1943. Hrvatski krugoval. Zgrada je ipak ostala u rukama dioni�kog društva �eški narodni dom kojem je Krugoval pla�ao najamninu.
Dok su u Šubi�evoj 20 bili smješteni Radio i Televizija Zagreb,
u dvorištu zgrade bio je postavljen TV odašilja�
Završetkom Drugog svjetskog rata u svibnju 1945. rad Sjedinjenih društava opet je dozvoljen, ali Dom je ostao u rukama Radio Zagreba (bivši Hrvatski krugoval) koji je dioni�kom društvu kao vlasniku pla�ao najamninu i po�eo u zgradi obavljati preinake za svoje potrebe. Osim radijskog programa, u studijima u Šubi�evoj 20 od 1956. proizvodio se i televizijski program. U dvorištu zgrade postavljen je i televizijski odašilja� koji je svojim dimenzijama dominirao vizurom tog dijela Zagreba. U me�uvremenu, 1949. došlo je do likvidacije dioni�kog društva, a 1950. zgrada je nacionalizirana. Sjedinjena društva odlu�ila su se �aliti i �alba je u njihovu korist riješena 1953. kad je �eški narodni dom opet predan Društvima, kojima je Radio nastavio pla�ati najamninu. No, 1958. u Jugoslaviji je zapo�ela nacionalizacija najamnih zgrada pa je 1960. Dom opet nacionaliziran. �alba Sjedinjenih društava je 1963. djelomi�no usvojena pa je u njihovom vlasništvu ostavljeno dvorišno krilo i prizemlje uli�ne zgrade, dok je ostatak zgrade postao vlasništvo Grada Zagreba koji ga je dao na korištenje Radioteleviziji Zagreb. Cijelo to vrijeme, od 1947. Sjedinjena društva (od 1982. �eška beseda – društvo �eha i Slovaka u Zagrebu) djelovala su u stanu na prvom katu na Dolcu 1, što je onemogu�avalo da se aktivnosti �eške manjine razviju u punom intenzitetu.
U svibnju 2001. �eški narodni dom posjetio je tadašnji �eški premijer Miloš Zeman (u sredini), danas jedan od glavnih favorita na �eškim predsjedni�kim izborima u velja�i 2013.
Dolaskom demokracije 1990. nastupilo je vrijeme za ispravljanje nepravdi koje su nanijeli propali totalitarni re�imi. �eška beseda Zagreb podnijela je 1991. zahtjev da joj se vrati nacionalizirani dio �eškog narodnog doma, a zapo�eti su i pregovori s Hrvatskom radiotelevizijom o napuštanju ostatka zgrade koji je HRT Besedi kao vlasniku predao 1996., u devastiranom stanju. Nacionalizirani dio zgrade Besedi je vra�en 1998. i time je cijeli Dom opet došao u ruke �eške manjine i zapo�ela je njegova obnova. Dio sredstava osiguran je iz �eške, dio iz Hrvatske, a obnova je tekla postepeno i uglavnom je dovršena 2009. ure�enjem �eškog kulturno-gospodarskog centra „Josef Václav Fri�“, nazvanog po utemeljitelju �eške besede Zagreb.
Poprsje osniva�a �eške besede Zagreb Josefa Václava Fri�a,
ukrašeno tradicionalnim �eškim šeširom
Ukupno je od 1997. do 2012. u ure�enje i opremanje Doma ulo�eno preko 3,5 milijuna kuna, od �ega je hrvatska vlada osigurala 1,250.000 kuna, a �eška vlada 529.000 kuna. Najve�i iznos sredstava za ure�enje Doma �eška beseda Zagreb ostvarila je od vlastitog gospodarenja zgradom.
Nastup zbora Bohemia �eške besede Zagreb u velikoj dvorani �eškog narodnog doma
Osim �eške besede Zagreb, u zgradi djeluju i �eška dopunska škola,Vije�e �eške nacionalne manjine Grada Zagreba, Zaklada „Rafael Pavi�ek“ i Hrvatsko-�eško društvo. Time �eški narodni dom ponovno u punom smislu rije�i djeluje kao mjesto susreta zagreba�kih �eha i njihovih prijatelja i kao središte �eške kulture u hrvatskoj metropoli, kako su i zamislili inicijatori njegove izgradnje.
Tekst: Marijan Lipovac
Fotografije dostavio: Marijan Lipovac
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani �lanak:
Zagreba�ki �eški narodni dom proslavio 75. godišnjicu
