Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Alexander Dub�ek, povodom 20. godišnjice smrti:
tragi�ni idealist u raskoraku s vremenom

�esi i Slovaci 7. studenog su se prisjetili jednog od najva�nijih i najpopularnijih politi�ara bivše �ehoslova�ke, vo�e Praškog prolje�a Alexandera Dub�eka koji je tog dana prije 20 godina preminuo od posljedica prometne nesre�e. Slovak Dub�ek jednako je bio omiljen i me�u svojim sunarodnjacima i me�u �esima, ali i jednako osporavan, tako da ga se danas mo�da više cijeni u inozemstvu, gdje ga se prije svega percipira kao idealista koji je usred Hladnog rata �elio mijenjati komunisti�ki sustav u svojoj zemlji i dati mu ljudski lik. Greške koje je pritom �inio padaju u drugi plan i tek upotpunjuju sliku Dub�eka kao tragi�ara koji je do�ivio da mu se vizije i planovi izjalove, a ideali iznevjere, što se mo�e iš�itati i iz njegovog blagog, melankoli�nog smješka i tu�nog pogleda. Dub�ek je vjerovao u ideje socijalne pravde i slobode, u pozitivne vrijednosti za koje su se komunisti barem deklarativno zalagali i zbog kojih su mnogi i prigrlili komunisti�ku ideologiju. Me�utim, Dub�ek je do�ivio da se upravo na njegovom primjeru doka�e sva la� i licemjerje komunizma i njegova brutalna narav. Kad je shvatio da komunisti�ka praksa ne valja, pokušao ju je mijenjati, ali na�alost nije on bio taj koji odlu�uje nego Moskva. Dub�ek se zalagao za o�uvanje zajedni�ke dr�ave �eha i Slovaka, ali u tome nije uspio pa se i njegova smrt simboli�ki poklopila s prestankom postojanja �ehoslova�ke. SSSR u kojem je proveo djetinjstvo do�ivljavao je kao svoju drugu domovinu, a upravo je ta dr�ava izvršila agresiju na njegovu zemlju dok joj je on bio na �elu. I naposlijetku, Dub�ek je vjerovao u ljude, a do�ivio je da ga iznevjere upravo njegovi bliski suradnici. Vjerna mu je ostala jedino velika ve�ina �eškog i slova�kog naroda, ali narod 1968., sukladno Bre�njevljevoj doktrini o ograni�enom suverenitetu dr�ava Varšavskog pakta, nije imao prava odlu�ivati o sudbini Dub�ekovih reformi. Jednako tako, narod niti 1989. nije odlu�ivao o tome tko �e biti predsjednik �ehoslova�ke jer tada bi velika ve�ina izabrala Dub�eka, a ne slabo poznatog Václava Havela, a narod se nije pitao niti 1992. kad su �eški i slova�ki premijer, Václav Klaus i Vladimír Me�iar dogovorili sporazumni razvod �eha i Slovaka. Dub�ekovo ime neodvojivo je vezano uz 1968. godinu i kasniji doga�aji u kojima su u prvi plan isko�ili neki drugi ljudi kao da su ga pregazili. No, nedostatak stvarne politi�ke mo�i nakon Baršunaste revolucije samo je u�vrstio legendu o Dub�eku koji je svojim narodima  mogao i �elio dati više nego što su mu politi�ki i društveni kontekst i politi�ki konkurenti dozvolili. Zato je Dub�ek uz Tomáša Masaryka i Václava Havela politi�ar koji na najbolji na�in simbolizira nekadašnju �ehoslova�ku, što ga ipak, kao i drugu dvojicu, ne amnestira od kontroverzi.


Mali Alexander Dub�ek (prvi slijeva) s roditeljima i bratom

Alexander Dub�ek rodio se 27. studenog 1921. u radni�koj obitelji, u slova�kom selu Uhrovecu u okrugu Banovce nad Bebravou, u istoj ku�i u kojoj je ro�en i vo�a slova�kog preporoda �udovít Štúr. Otac Štefan sa suprugom Pavlom i starijim sinom Júliusom upravo se bio vratio iz Amerike gdje je radio nekoliko godina i postao uvjereni komunist. Zbog toga se 1925. cijela obitelj iselila u SSSR, najprije u Biškek u Kirgistanu, a kasnije u Gorki u Rusiji, a kad su 1938. stranci u SSSR-u bili prisiljeni odre�i se dr�avljanstva kako bi dobili sovjetsko, obitelj se vratila u Slova�ku, upravo uo�i raspada �ehoslova�ke te se uklju�ila u ilegalni komunisti�ki pokret. Dub�ek se školovao za strojobravara, u Komunisti�ku partiju Slova�ke ušao je 1939., a kad je 1944. izbio Slova�ki narodni ustanak, priklju�io se partizanima i bio dvaput ranjen. Brat Július je poginuo, a otac je bio interniran u logor Mauthausen. Nekoliko mjeseci po svršetku rata, Dub�ek se seli u Tren�ín, gdje se o�enio suprugom Annom s kojom je imao tri sina. Najprije je radio u tvornici, 1949. po�inje s politi�kom karijerom kao mjesni partijski sekretar, a od 1955. do 1988. studirao je u Moskvi na Visokoj politi�koj školi koju je završio kao najbolji u klasi. Kolega na studiju bio mu je deset godina mla�i Mihail Gorba�ov. Bilo je to vrijeme vladavine Nikite Hruš�ova, koji je prvi progovorio o Staljinovim zlo�inima i zapo�eo destaljinizaciju koja je sna�no utjecala i na Dub�ekovo politi�ko profiliranje. Nakon povratka iz Moskve, Dub�ek napreduje u hijerarhiji pa je 1960. premješten u Prag, na funkciju sekretara CK KP� za industriju. Istovremeno, aktivno je sudjelovao u radu rehabilitacijskih komisija koje su se bavile revizijom montiranih politi�kih procesa, u kojima je stradalo više od  200.000 osoba, me�u njima i kasniji Dub�ekov nasljednik Gustáv Husák. Dub�ek se kasnije prisje�ao: „Rad u komisiji omogu�io mi je da u tan�ine upoznam mu�ne istine o zlo�inima iz pedesetih godina u našoj domovini... na koncu rada komisije više nisam bio isti �ovjek.“


Alexander Dub�ek s prvom �enom u svemiru Valentinom Terješkovom
u vo�nji ulicama Bratislave 1963.

Po�etkom šezdesetih u �ehoslova�koj dolazi do izvjesne liberalizacije politi�kih i društvenih prilika, ali i do gospodarske krize, a otvorilo se i pitanje polo�aja Slova�ke. Dr�ava je naime bila centralizirana, a kako je Slova�ka industrijalizacijom sve više gospodarski i društveno napredovala, rasla je i nacionalna samosvijest Slovaka i te�nja za ve�om autonomijom. U to vrijeme, 1963., na �elo KP Slova�ke dolazi Dub�ek i u Slova�koj dolazi do postepene demokratizacije. Slobodnije se govorilo o nekim zabranjenim temama pa Slovaci ka�u da je prije Praškog prolje�a postojalo bratislavsko predjarie („pretprolje�je“). I u �eškoj i u Slova�koj sve više raste nezadovoljstvo prema šefu dr�ave i partije Antonínu Novotnom koji je pru�ao otpor nu�nim gospodarskim i politi�kim reformama koje sve glasnije tra�e i knji�evnici i studenti, ali i dio partijskog vrha. U tim je okolnostima Novotný definitivno izgubio potporu sovjetskog vo�e Leonida Bre�njeva koji mu nije mogao oprostiti što je svojedobno u borbi za vlast u sovjetskoj partiji podr�ao Alekseja Kosigina. Za posjeta Pragu u prosincu 1967. Bre�njev je odbio podr�ati Novotnog koji je kona�an poraz do�ivio na zasjedanju CK KP� i podnio ostavku na du�nost prvog sekretara partije pa ga je 5. sije�nja 1968. naslijedio Dub�ek. Izabran je kao kompromisno rješenje izme�u konzervativne i reformske struje, a bio je i po volji Bre�njeva koji je mislio da �e „Saša“ biti poslušan svojoj drugoj domovini. Još u listopadu 1967. Dub�ek je CK KP� iznio svoj program reforme partije i društva, kad se zalo�io za novo poimanje uloge partije, poru�ivši: „Partija društvom ne zapovijeda nego ga vodi. Partija i CK nisu vlada. Vlada mora vladati.“


Alexander Dub�ek dozvolio je da ga 1968. snime u kupa�im ga�ama na bazenu,
što �e mu protivnici kasnije zamjeriti

Kao prvi sekretar partije došao je u poziciju da to i ostvari, no bio je svjestan da osim jakih suradnika u partiji mora okupiti i gra�ane i to mu je uspjelo jer za razliku od drugih komunista bio je jednostavan, skroman, imao je dozu ljudskosti i humanosti i o�ito je �ivio u skladu s vrijednostima koje je zagovarao. Svoj polo�aj i funkciju nikada nije iskoristio za osobni probitak. Za ve�inu �eha i Slovaka bio je jednostavno jedan od njih. Dub�ekova struja prvi je uspjeh ostvarila 22. o�ujka, kad je Novotny dao ostavku na mjesto predsjednika Republike, a 5. travnja CK KP� usvojio je Akcijski program u kojem se definiraju ciljevi Praškog prolje�a – demokratizacija politi�kog i ekonomskog �ivota, federalizacija �ehoslova�ke, rehabilitacija �rtava �istki i sloboda tiska.


Proslava 1. svibnja 1968., slijeva: Gustáv Husák, Ludvik Svoboda i Alexander Dub�ek


Alexander Dub�ek volio je direktno komunicirati s narodom,
snimka s proslave 1. svibnja 1968.

Akcijski plan izazvao je �estok otpor doma�eg konzervativnog partijskog �lanstva, ali istodobno nije bio dovoljno radikalan za dio javnosti i reformsku struju koja je Dub�eku prigovarala da nema hrabrosti otvoreno stupiti u sukob sa sovjetskim mo�nicima. U svojim uspomenama Dub�ek je odgovorio tadašnjim i suvremenim kriti�arima: „Nisam bio tako naivan da ne bih spoznao kako �e ograni�ene reforme ubrzo povesti društvo u pravcu pune, pluralne demokracije. To sam znao ja, ali to je znao tako�er i Bre�njev, stoga sam u taj cijeli proces htio u�i krajnje oprezno”. U tim okolnostima, Akcijski plan bio je jedini mogu�i pokušaj postupnog razbijanja stare politi�ke elite i izgradnje novih, modernih struktura demokratske vlasti. Politi�ki sustav napokon je po�eo funkcionirati kako treba: vlada na �elu s Old�ichom �erníkom po�ela je stvarno vladati, parlament predvo�en Josefom Smrkovskim postao je stvarno predstavni�ko tijelo, Narodna fronta na �elu s Františekom Kriegelom postala je pravi predstavnik društvenih organizacija i politi�kih stranaka (doduše satelitskih), a šef dr�ave postao je stari general Ludvík Svoboda koji za razliku od Novotnog istodobno nije bio i šef partije. Potpredsjednik vlade postao je ekomonist Ota Šik koji je dobio slobodne ruke da krene u gospodarske reforme. Na svim razinama dolazi do smjene nesposobnih du�nosnika onima koji su skloni reformama, osnivaju se komisije za rehabilitaciju, raspravlja se o federalizaciji, nema više tabu tema, ukinuta je cenzura i cijelo društvo bilo je u pokretu. Sloboda tiska proširila se i na slobodu udru�ivanja pa uz ostale nastaju Klub anga�iranih nepartijaca i K 231, društvo politi�kih zatvorenika. �inilo se da socijalizam doista dobiva ljudsko lice, no sloboda koja se iznenada pojavila nije se više mogla kontrolirati. Krajem lipnja knji�evnik Ludvík Vaculík objavljuje manifest Dvije tisu�e rije�i u kojem se kritizira konzervativne partijske �elnike koji ko�e reforme i poziva gra�ane da sami po�nu aktivnije provoditi reformski program, a u srpnju je general Václav Prchlík postavio pitanje zašto su samo sovjetski �asnici u zapovjedništvu Varšavskog pakta. Dub�ek i suradnici takve su istupe morali osuditi, makar se s njima i slagali, svjesni da razvoj situacije vodi u sukob s Kremljom, gdje se još u travnju po�elo razmišljati o mogu�oj intervenciji u �ehoslova�koj. Krajem lipnja odr�ana je vojna vje�ba „Šumava“ u kojoj su sudjelovale  sovjetska, poljska i ma�arska vojska, što se pokazalo kao generalna proba za kasniju okupaciju.


Alexander Dub�ek s Josipom Brozom Titom u Pragu 1968.

Dub�ek je kategori�ki odbijao sve napade iz Kremlja i optu�be za kontrarevoluciju i u tomu je imao podršku ogromnog dijela partijskog �lanstva i naroda, dok je u inozemstvu potporu dobio jedino od Jugoslavije i Rumunjske. No, pet zemalja Varšavskog pakta (SSSR, DDR, Poljska, Ma�arska i Bugarska) koje su još u o�ujku ocijenile da je u �ehoslova�koj na djelu puzaju�a kontrarevolucija, u srpnju su zaklju�ile da se definitivno radi o kontrarevoluciji i odlu�ili su se osloniti na „zdrave snage“ u KP�.


Alexander Dub�ek do�ekuje Leonida Bre�njeva 1968.

Na kraju još jedne serije sovjetsko-�ehoslova�kih pregovora, 3. kolovoza u Bratislavi Bre�njev je primio „pozivno pismo“ koje su potpisali �elnici dogmatske partijske struje Alois Indra, Drahomír Kolder, Old�ich Švestka, Antonín Kapek i Vasil Bi�ak i to �e biti izlika za gušenje Praškog prolje�a vojnom intervencijom vojski pet zemalja Varšavskog pakta koja je zapo�ela u no�i 21. kolovoza.


�ehoslova�ko vodstvo u Moskvi nakon gušenja Praškog prolje�a,
slijeva: Old�ich �erník, Alexander Dub�ek, Ludvík Svoboda i Josef Smrkovský

Dub�ek i naju�i krug suradnika (�erník, Smrkovský, Kriegel) bili su uhi�eni i tajno preba�eni u Moskvu kako bi ih se prisililo na predaju, a pridru�io im se i Svoboda koji je stigao u slu�beni posjet, do�ekan najvišim po�astima kao da se okupacija njegove dr�ave nije ni dogodila. Dub�ek nije �elio potpisati kapitulaciju i osudio je sovjetski upad u �ehoslova�ku kao tragediju svekolikog me�unarodnog radni�kog pokreta. Mnogi su mu prigovorili što nije narod pozvao na oru�ani otpor, ve� na mir i stalo�enost, no kasnije je tuma�io da je bio svjestan da bi oru�ani otpor završio tragedijom golemih razmjera. „Nikada nisam bio politi�ki hazarder koji bi u povijesti �elio ostati zabilje�en kao krivac za masovno, besmisleno krvoproli�e. Odlu�iti o svom �ivotu mogu, ali odlu�ivati o �ivotu drugih ljudi, nemam nikakva prava niti mo�i“, kazao je Dub�ek koji je popustio tek kad je Bre�njev zaprijetio da �e vojskom, koja je imala pola milijuna okupatorskih vojnika, skršiti otpor naroda. Stoga je potpisao Moskovske protokole, misle�i da �e ipak sa�uvati klice politi�kih reformi koje je zagovarao, a ujedno i primiriti sovjetske �elnike. Tijekom internacije Dub�eka je tajna sovjetska policija i fizi�ki maltretirala – njegov sin Pavol svjedo�i da je otac, kad se vratio, imao ozlije�enu bradu i da tvrdio da je pao. „Ja sam kirurg traumatolog i znam da se na bradu uglavnom ne pada“, kazao je Pavol Dub�ek. Nakon povratka u domovinu, Dub�ek je nastavio zagovarati realizaciju Akcijskog programa i to s pozicije šefa partije koju unato� porazu nije napustio. To mu je bila najve�a greška u karijeri jer time je davao legitimitet novoj politi�koj situaciji u kojoj su sve reforme opozvane osim federalizacije �ehoslova�ke koja je stupila na snagu 1. sije�nja 1969. S �ela partije otišao je tek u travnju 1969. (zamijenio ga je Gustáv Husák) nakon „hokejaških demonstracija“ koje je izazvala pobjeda �ehoslova�ke nad SSSR-om na svjetskom prvenstvu u Švedskoj, tijekom kojih je došlo do napada na predstavništvo Aeroflota u Pragu. No, ni tada Dub�ek nije napustio politiku nego je izabran za predsjednika Federalne skupštine, gdje je tako�er dozvolio da ga se kompromitira. Naime, u kolovozu su povodom prve godišnjice okupacije izbile masovne demonstracije i re�im je odgovorio zakonom koji je omogu�avao najstro�e mjere protiv prosvjednika, a Dub�ek, �ije ime su prosvjednici naj�eš�e izvikivali, kao predsjednik Skupštine bio je prisiljen potpisati ga. Ta �e ga hipoteka pratiti i kasnije, iako se osobno sa zakonom nije slagao. Kad su uslijedili novi napadi na Dub�eka (Sovjeti su razmišljali i o fizi�koj likvidaciji), u rujnu je smijenjen i u prosincu poslan za veleposlanika u Tursku.


Alexander Dub�ek snimljen kao šumski radnik nakon 1970.

Re�im je ra�unao da �e Dub�ek iskoristiti priliku i emigrirati, što bi bila dobra izlika da ga proglasi izdajicom, ali Dub�ek je prozreo tu igru pa se u lipnju 1970. svojevoljno vratio u domovinu. To je zape�atilo njegovu politi�ku karijeru jer za kaznu je smijenjen, izba�en iz partije i poslan na rad u šumariju u Bratislavi, gdje je bio pod stalnim nadzorom tajne policije. Bio je izba�en iz svih organizacija, pa i iz lova�kog saveza. U mirovinu je otišao 1981., ali nastavio je raditi u tvornici kamiona u Pezinoku.

Dub�eku se prigovaralo što politiku nije napustio glasno zalupivši vratima, nego potiho, s neva�ne veleposlani�ke pozicije. Zamjeralo mu se i to da je 20 godina šutio i time dao primjer �esima i Slovacima da se pokore novom re�imu, za razliku od disidenata koji su pisali peticije, no to nije to�no – Dub�ek je od 1971. do 1989. poslao više od 20 prosvjednih pisama najvišim organima vlasti u kojima je oštro napadao politiku vodstva na �elu s Husákom. Dio tih pisama završio je u inozemnim novinama. Dub�eku se prigovaralo i to što nije javno podr�ao Povelju 77, ali pritom se zaboravlja da je ve� dvadesetak dana kasnije nakon njene objave javno prosvjedovao zbog uhi�enja Havela i drugih pokreta�a Povelje. Kasnije je pojašnjavao da kao strogo kontrolirana osoba nije �elio aktivno sudjelovati u pripremi i realizaciji Povelje jer bi time bili otkriveni i njeni inicijatori, no �injenica je i da ga oni nisu niti zvali da potpiše Povelju. Me�u potpisnicima je ionako bilo malo Slovaka jer u Slova�koj je nezadovoljstvo Husákom bilo manje, budu�i da je glavni slova�ki zahtjev iz 1968., federalizacija dr�ave, bio realiziran, iako u manjem opsegu nego se pri�eljkivalo. Prilike u Slova�koj bile su bolje i zbog intenzivnog ekonomskog razvoja i rasta standarda, a da su slobode ipak bile ve�e pokazalo se na naizgled banalnom primjeru u Hrvatskoj popularne animirane serije A je to. Njeni autori, �esi Lubomír Beneš i Vladimír Jiránek dvojicu nespretnih likova odjenuli su u �utu i crvenu majicu, što su cenzori protuma�ili kao aluziju na Kinu i SSSR. Serija stoga nije mogla biti realizirana u Pragu pa je produkciju preuzela �ehoslova�ka televizija iz Bratislave i to je razlog zašto su najavna i odjavna špica pisane na slova�kom.


Alexander Dub�ek u Bologni 1988.

Dub�ek je u javnost ponovno zakora�io u sije�nju 1988. kad je dao opširan intervju (na 48 stranica!) talijanskom komunisti�kom dnevniku L' Unità, a iste godine sveu�ilište u Bologni dodijelilo mu je po�asni doktorat.


Alexander Dub�ek s papom Ivanom Pavlom II. u Vatikanu 1988.

Dub�ek je dobio dozvolu re�ima da u listopadu otputuje u Italiju gdje je do�ekan veli�anstveno, kao šef dr�ave, a sastao se i s papom Ivanom Pavlom II. Sve je više rasla svijest da je Dub�ek zapravo prethodnik Mihaila Gorba�ova s kojim su iz Kremlja zapuhali novi politi�ki vjetrovi. Za posjeta �ehoslova�koj 1987. nije osudio gušenje Praškog prolje�a kao što se o�ekivalo, ali kazao je da svaka dr�ava ima pravo odlu�ivati o svojoj unutarnjoj politici. Bio je to nagovještaj napuštanja Bre�njevljeve doktrine idu�e godine. U kolovozu 1988. u Pragu su odr�ane demonstracije povodom 20. godišnjice okupacije, a me�u imenima koja uzvikuju demonstranti, uglavnom mladi ro�eni nakon 1968., bilo je i Dub�ekovo, što je bio uvod u doga�aje koji �e uslijediti 1989. Dub�ek se povezao sa disidentskom skupinom oko Václava Havela, a po prvi put se sastao i sa skupinom suradnika iz 1968. koji su osnovali Klub Obroda (preporod). Klub je u o�ujku 1989. odlu�io Dub�eka predlo�iti za predsjednika �ehoslova�ke, jer je Husák bio teško bolestan, a u obrazlo�enju je pisalo da je Dub�ek vjeran idealima demokratskog socijalizma, kao Slovak poštovan i u �eškoj i da u�iva me�unarodni autoritet. Prijedlog me�utim nije bio poslan i time je mo�da izgubljena prilika da se Dub�ek na vrijeme nametne kao predsjedni�ki kandidat. No, o tome se ionako odlu�ivalo iza zatvorenih vrata, iako bi ve�ina �eha i Slovaka vjerojatno dala potporu Dub�eku jer su ga najbolje poznavali. U anketi provedenoj u prosincu 1989. nad 30.000 gra�ana, njih 80 posto bilo je neodlu�no, 11 posto ih se odlu�ilo za Dub�eka, a tek 1 posto za Havela. Dub�ek je 17. studenog, na dan po�etka Baršunaste revolucije, bio u Pragu i na par sati je bio uhapšen, a svoj prvi javni govor, na Václavskim námestíma, odr�ao je 24. studenog.


Václav Havel nazdravlja slobodnoj �ehoslova�koj 24. studenog 1989.,
do njega Alexander Dub�ek, prvi slijeva glasnogovornik Gra�anskog foruma Václav Malý, danas pomo�ni praški biskup


Zagrljaj Dub�eka i Havela nakon vijesti da je CK KP� podnio ostavku, 24. studenog 1989.


Václav Havel i Alexander Dub�ek s pjeva�icom Martom Kubišovom, 24. studenog 1989.


Alexander Dub�ek pozdravlja gra�ane okupljene u parku Letni
koji su uzvikivali "Dub�ek na hrad"


Alexander Dub�ek simboli�ki grli gra�ane okupljene u praškom parku Letni,
25. studenog 1989.

Do�ivio je ovacije, a tisu�e ljudi skandirale su „Dub�ek na hrad“, tj. „Dub�eka za predsjednika“. Isto se ponovilo i dan kasnije u parku Letná. Tih je dana sveu�ilište u Bologni dalo prijedlog da se Dub�eku dodijeli Nobelova nagrada za mir, a Europski parlament mu je dodijelio Saharovljevu nagradu. No, Dub�ek je sa svojom karizmom i biografijom smetao mnogim disidentskim vo�ama, i �esima i Slovacima. Dub�eka su do�ivljavali kao konkurenciju, a i sam Dub�ek ostavljao je dojam da �ivi u prošlim vremenima, jer u vrijeme kad ljudi više nisu htjeli �uti ni za kakav socijalizam on je govorio o obnovi ideala socijalizma s ljudskim likom. „Pokušao sam 20 godina kasnije reformirati što se tada više nije reformirati dalo“, priznao je Dub�ek. Zanimljivo je da je Dub�ek kao mogu�i predsjedni�ki kandidat u�ivao ve�u potporu u �eškom Gra�anskom forumu nego u slova�koj Javnosti protiv nasilja, a razlog je i to što su u Slova�koj, gdje je re�im ipak bio bla�i, �eljeli korjenitije promjene i smatrali da ih bolje mo�e zajam�iti nekomunist Havel, dok su �esi bili zadovoljni i s manjim promjenama pa tako skloniji i bivšim komunistima poput Dub�eka. No, Dub�ekove šanse su se smanjile kad je 7. prosinca za premijera postavljen Slovak Marián �alfa, a dva Slovaka nisu mogla biti na najvišim funkcijama. Navodno je Husák izabrao �alfu baš zbog toga kako bi minirao Dub�eka. Husák je dao ostavku 10. prosinca i tada je utrka za predsjednika mogla i slu�beni po�eti, a zanimljivo je da je Dub�ek na koncu postao kandidat slova�kih komunisti�kih vlasti jer istaknuli su ga Slova�ko narodno vije�e (slova�ki parlament) i Narodna fronta Slova�ke.


Najviši du�nosnici �ehoslova�ke 1990: Václav Havel, Marián �alfa i Alexander Dub�ek

Predsjedni�ke ambicije imao je i Havel koji je neo�ekivanog saveznika pronašao u pragmati�nom komunistu �alfi. Na sastanku u �etiri oka 15. prosinca dogovoreno je da �e �alfina vlada predlo�iti Havela za predsjednika, a da �e Dub�ek biti izabran za predsjednika Federalne skupštine. �alfa si je uzeo u zadatak nagovoriti komunisti�ke zastupnike da glasaju za Havela, a Havel je trebao uvjeriti Dub�eka koji je teško primio ovakav razvoj doga�aja i navodno je i zaplakao. Dub�ek osobno nije imao predsjedni�kih ambicija, ali je smatrao da bi ga trebalo izabrati za predsjednika, i to nakon Husaka, prije svega iz simboli�kih razloga, kao svojevrstan hommage Praškom prolje�u. Havel je 16. prosinca u svom prvom javnom nastupu na televiziji rekao da pristaje na kandidaturu pod dva uvjeta – da bude samo privremeni predsjednik i da na jednoj od najviših funkcija bude i Dub�ek. On je pristao odustati od kandidatire pod uvjetom da se mo�e kandidirati nakon prvih slobodnih izbora, a Havel mu je navodno obe�ao da �e ga tada podr�ati, no to je bilo tek taktiziranje da se Dub�eka izbaci iz igre.


Václav Havel i Alexander Dub�ek

Havela su vrlo bu�no podr�avali praški studenti, a dogovor svih stranaka i organizacija da Havel bude predsjedni�ki kandidat je napokon postignut 22. prosinca. Dub�ek je za predsjednika parlamenta izabran 28. prosinca 1989. nakon što je prethodno, sa skupinom nekomunista, bio kooptiran za zastupnika. Tako se vratio na poziciju s koje je 1969. i otišao iz politi�kog vrha, a dan kasnije Havel je izabran za šefa dr�ave.


Alexander Dub�ek kao predsjednik Federalne skupštine u svom uredu, 1990.


Václav Havel i Alexander Dub�ek s britanskom premijerkom Margareth Thatcher tijekom njenog posjeta Pragu 1990.  


Alexander Dub�ek ispod rodoslovlja �udovíta Štúra u sobi u kojoj su obojica ro�eni


Alexander Dub�ek s �lanovima obitelji 1992. Supruga Anna preminula je godinu dana ranije

 
Alexander Dub�ek i njegov pas Lux te Dub�ek u prodavaonici šešira u Bratislavi 1992.


Alexander Dub�ek sa �enama u selu Vajnorima kod Bratislave 1992.

Za predsjednika parlamenta Dub�ek je izabran i nakon prvih slobodnih izbora u lipnju 1990. i zapam�en je po �estim putovanjima u inozemstvo (više od 25), na kojima je do�ekivan kao �ivu�a legenda, te po zalaganju za socijalnu pravdu pri uvo�enju tr�išnog gospodarstva i za o�uvanje �ehoslova�ke. Doga�aji su me�utim išli protiv njegovih �elja i Dub�ek je u politici sve više bio nepo�eljan i usamljen, kao Don Quijote. Nakon izbora u lipnju 1992. bio je tek obi�an zastupnik i na toj ga je du�nosti zadesila smrt. 


Dub�ekov BMW nakon prometne nesre�e

Na putu iz Bratislave u Prag 1. rujna BMW u kojem se vozio do�ivio je kod Humpoleca u Moravskoj tešku prometnu nesre�u od �ijih je posljedica 7. studenog 1992. umro u bolnici u Pragu. Je li posrijedi bio tek nesretan slu�aj ili se radilo o uroti? Slova�ko istra�no povjerenstvo je 1999. zaklju�ilo da Dub�ekova nesre�a nije bila planirana i da se dogodila zbog nepoštivanja prometnih propisa, ali razloga za sumnju ipak ima. Ni danas se ne zna zašto je Dub�ek za voza�a dobio �ovjeka koji je prije radio kao kaskader i bio poznat kao riskantan voza�, zašto stru�njacima iz BMW-a nije bilo dozvoljeno pregledati vozilo nakon nesre�e i zašto je ozlije�eni Dub�ek bio prevezen u Prag, i to na odjel gdje se ne lije�i slomljena kralješnica, a ne u obli�nje Brno �ija bolnica ima svjetski poznatu neurokirurgiju.


Alexander Dub�ek u bolnici nakon prometne nesre�e

Postoji teza da iza Dub�ekove smrti stoji KGB kako bi sprije�io njegovo svjedo�enje u Moskvi o zlo�inima sovjetske tajne policije jer 1. rujna 1992. u Varšavi je bio ubijen bivši poljski premijer Piotr Jarosewicz �iji iskaz se tako�er o�ekivao, a nestala je i Dub�ekova aktovka u kojoj su bili va�ni dokumenti o doga�ajima iz 1968. No, pitanje je što je novoga Dub�ek mogao re�i u svom iskazu. Tvrdnja da je Dub�ek ubijen zbog toga što se protivio raspadu �ehoslova�ke nije odr�iva jer se s takvim ishodom ipak bio pomirio. Uostalom, Dub�ek je u �asu smrti ve� bio politi�ar na zalazu i nije nikome smetao toliko da bi ga se moralo fizi�ki likvidirati. U Slova�koj je osnovao Socijaldemokratsku stranku, ali ona nije imala velik zna�aj pa se nije moglo niti o�ekivati da Dub�ek u sije�nju 1993. postane prvi predsjednik samostalne Slova�ke.


Spomen-plo�a u blizini mjesta na kojem je Dub�ek 1. rujna 1992. do�ivio prometnu nesre�u

Zanimljivo je me�utim da se na autocesti kod Humpoleca dogodilo više prometnih nesre�a �iji su navodni uzrok elektromagnetska polja koja se stvaraju zbog geološkog sastava tla. Drugi pak smatraju da je taj dio autoceste uklet jer je sagra�en na pradavnom keltskom groblju. Mjesto Dub�ekove nesre�e danas je ozna�eno spomen-plo�om na kojoj se Dub�eka naziva „istaknutim europskim politi�arom.“

 
Ispra�aj tijela Alexandera Dub�eka na praškom aerodromu
i sprovod u Bratislavi 14. studenog 1992.

Dub�ekova smrt simboli�ki je ozna�ila i kraj �ehoslova�ke, što se vidjelo i po njegovom ispra�aju. U Pragu je bio prire�en skroman ispra�aj na aerodromu, bez dr�avnih po�asti, dok je u Bratislavi odr�ana komemoracija u Narodnom kazalištu i sve�ani dr�avni pogreb, uz nazo�nost inozemnih gostiju. Govor je odr�ala i predsjednica Bundestaga Rita Süssmuth, ali ne i predsjednik �eškog narodnog vije�a Milan Uhde.


Slova�ka marka s likom Alexandera Dub�eka

Slovaci danas Dub�eka smatraju jednim od svojih najve�ih velikana, što se vidi i po posmrtnim po�astima (Dub�ekov trg i poprsje ispred parlamenta u Bratislavi, sveu�ilište u Tren�ínu), a trajno mjesto osigurao je i u �eškoj povijesti. No, ve� sama �injenica da je bio komunist za neke je dovoljna da ga ocrne i omalova�e, iako je re�im kojem se našao na �elu �elio promijeniti nabolje, svjestan njegovih grešaka. Time je postao prethodnik Mihaila Gorba�ova koji je nakon 1985. svojim reformama otvorio put u slobodu narodima isto�ne i srednje Europe i srednje Azije. No, dok se osoba poput Gorba�ova na �elu SSSR-a pojavila prekasno da bi sprije�ila urušavanje komunisti�kog  carstva, glavna tragika Dub�eka le�i u �injenici da je sa svojom politikom i idejama bio ispred svog vremena, a kad su se okolnosti dvadesetak godina kasnije napokon promijenile, više se nije moglo vra�ati na 1968. Kad su sloboda, demokracija i tr�išno gospodarstvo postali realnost, nije se na vlasti više mogao odr�ati niti Gorba�ov, a kamoli njegov prete�a Dub�ek.

Danas kad je komunizam u Europi pripada prošlosti, osobe koje su tome dale va�an doprinost, poput Dub�eka, slu�e kao svijetli primjeri politi�ara koji su obespravljenim ljudima pru�ali nadu u beznadnim vremenima i koji politiku nisu shva�ali tek kao pragmatizam i podila�enje mo�nijima. Iako je u realnoj politici u više navrata bio gubitnik, Dub�ek je u moralnom smislu ostao pobjednik, a pohvale njegovih suvremenika razli�itih svjetonazora i politi�kih usmjerenja, poput ocjene �eškog knji�evnika Bohumila Hrabala da se radi o prvom plemenitom komunistu koji kraljuje na krš�anskim nebesima, svjedo�e o tome da se iznimnu osobu poput Dub�eka ne mo�e jednostavno svesti u zadane ideološke šablone.

U vremenu kad sve više opada povjerenje u politi�are koji se otu�uju od naroda kojem bi trebali slu�iti, najve�i kompliment na Dub�ekov ra�un mo�e biti zaklju�ak da je bio politi�ar s ljudskim likom, kojem pristupa�nost i humanost nisu bili samo demagoška poza nego izraz osobnih uvjerenja i dobrote.

Autor teksta i fotografije dostavio: Marijan Lipovac

Prema uputama autora,
za portal pripremio: Zvonimir Mitar

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.