Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Ju�er, u srijedu, 28. studenoga, slavila se 100. godišnjica nezavisnosti Albanije. Za tu prigodu poslao nam je novinar Marijan Lipovac svoje dvije reporta�e o Tirani i Kruji pa tako imamo priliku upoznati te gradove i dio povijesti Albanije, o kojima se do prije dvadesetak godina nije moglo ništa saznati:

Tirana - mediteranski grad 30 kilometara od mora

Prije dvadesetak godina Tirana je bila glavni grad najizoliranije europske zemlje u koju su stranci mogli ulaziti samo u iznimnim prilikama. Hrana se zbog stalnih nestašica prodavala u to�no odre�enim koli�inama, vladale su redukcije struje, televizijski program trajao je jedan sat dnevno, automobila gotovo da i nije bilo, a glavni ukras zgrada bili su portreti diktatora Envera Hoxhe.

Albanski komunisti�ki vlastodršci �ivjeli su u gradskoj �etvrti nazvanoj Blok, ogra�enoj zidovima i �icom, koja je bila zabranjena obi�nim ljudima ne samo za posjete nego i za poglede. Strah, represija i prokazivanje bili su svakodnevna pojava, a psihozu je poja�avalo više od pola milijuna bunkera po cijeloj zemlji. Osim što je svojoj zemlji priuštio da bude nezavisna u punom smislu te rije�i jer je prekinuo odnose s ve�inom dr�ava pa i s bivšim saveznicima, Jugoslavijom, SSSR-om i Kinom, Hoxha je 1967. zabranio sve vjere i Albaniju proglasio ateisti�kom dr�avom. Katoli�ka crkva u Tirani nakon toga je pretvorena u kino, pravoslavna u sportsku dvoranu, dok su d�amije zatvorene.


Albanska djeca u narodnim nošnjama

Promjene koje su nastupile u Albaniji nakon pada komunizma 1990. u potpunosti su izmijenile lice njenog glavnog grada. Hotel Dajti, koji je u komunisti�ko doba bio jedini smještaj za rijetke strance, danas je zapušten, a sagra�ena su nova luksuzna zdanja. Na ulicama je gust promet, a me�u automobilima dominiraju mercedesi kao statusni simbol koji treba odr�avati pa se u predgra�ima svako malo mo�e vidjeti natpis "lavazh" - praonica. Glavni ukras zgrada su satelitske antene i klima-ure�aji �ijom kupnjom Albanci �ele nadoknaditi desetlje�a siromaštva i izolacije. Crkve i d�amije su ponovo otvorene, sagra�ena je nova katoli�ka katedrala, a gradi se i pravoslavna.


Vitraj s likom Majke Terezije u katedrali u Tirani

Uz nacionalnog junaka Gjergja Kastriotija Skenderbega, najomiljenija osoba albanske narodnosti je katoli�ka bla�enica Majka Terezija. Njeno ime nosi tiranska zra�na luka i jedan od glavnih trgova, a �este su i njene slike i spomenici. Hoxhin monumentalni spomenik srušen je 1991., a njegovi posmrtni ostaci, prvobitno pokopani na brdu Dajti ispod spomenika Majke Albanije, premješteni.


Bivši mauzolej Envera Hoxhe

Povijest se bizarno osvetila staljinisti�kom diktatoru - ne samo što je izba�en iz groba, nego je i njegova nadgrobna plo�a od crvenog granita iskorištena za spomenik poginulim britanskim vojnicima. Golemi mauzolej sagra�en 1988., tri godine nakon Hoxhine smrti, u obliku piramide po nacrtima njegove k�eri Pranvere, ne samo što nikad nije poslu�io pravoj svrsi, nego je u njemu danas me�unarodni kulturni centar koji nosi ime Pjetëra Arbnorija. On je jedna od najpoznatijih Hoxhinih �rtava jer je u zatvoru proveo 28 godina, zbog �ega je nazvan albanskim Mandelom, a nakon pada komunizma postao je predsjednik parlamenta. U piramidi je i disko klub primjerenog naziva - "Mumija".

Niti ostala va�na zdanja u Tirani nije mimoišla prenamjena - predsjedni�ka rezidencija bila je sovjetsko veleposlanstvo do prekida prijateljstva 1961., zgrade parlamenta i vlade bila su sjedište komunisti�ke partije, a u doba kralja Zogua I. (1928.- 1939.) parlament je bio u današnjem kazalištu lutaka. Simbolika je u tome što je parlament zapravo bio lutka u kraljevim rukama. Dio bunkera prenamijenjen je u kafi�e, a umanjene replike prodaju se kao suveniri, naj�eš�e kao pepeljare.


Šarene zgrade uz rje�icu Lanu

Tirana je danas doista veliko gradilište jer se gradi na svakom koraku, od novih cesta do stambenih i poslovnih zgrada koje preko no�i mijenjaju gradsku vizuru. Donedavni gradona�elnik Edi Rama bio je odlu�an u svojoj namjeri da od Tirane umjesto sivog, depresivnog i zaostalog grada napravi pravu metropolu, a 2004. dobio je nagradu za najboljeg svjetskog gradona�elnika. Rama se, uz ostalo, obra�unao s divljom gradnjom u središtu grada, posebno uz rije�icu Lanu i u parku Rinia koji su danas omiljena mjesta za šetnju. Kao slikar školovan u Parizu, naredio je da se gradska pro�elja oboje u šareno, a usporedo s tim, ure�eni su parkovi, posa�eno cvije�e i razno drve�e, od crnogorice do palmi. Udaljena od mora oko 30 kilometara, Tirana stoga djeluje poput mediteranskog grada ugodnog za �ivot.

No, stvarnost je ipak malo druk�ija. Stanovnici Tirane nisu toliko oduševljeni šarenim zgradama koje su donijele slavu njihovom gradona�elniku jer im je va�nije rješenje infrastrukturnih problema. I danas su u gradu �este redukcije struje jer je njena potrošnja u Albaniji od 1990. porasla 60 puta, a postoje�e elektrane nisu dovoljne za podmirenje svih potreba. �est grafit na tiranskim ulicama stoga je "Duam drita" (Dajte nam svjetlo), naj�eš�e upu�en premijeru. Jedan od problema je i što velik dio ulica još nema imena niti ku�ne brojeve. Neka imena ukinuta su nakon pada komunizma, ali nisu zamijenjena novima, a u predgra�ima su cijeli blokovi zgrada nastali ilegalno pa niti ulice nisu stigle dobiti nazive. Kako bi se poštari i ostale slu�be lakše snalazili, adrese su vrlo �esto opisne, primjerice "pokraj mosta", "pokraj škole", "pokraj spomenika".


Šarene zgrade i u Ulici Georgea Busha

Napredak se ipak vidi pa je 2007. nakon svog posjeta ulicu dobio ameri�ki predsjednik George Bush, što višestruko svjedo�i o promjenama u Albaniji nakon 1990. i odnosu koji stanovnici nekad staljinisti�ke dr�ave imaju prema svjetskoj supersili. Svoju ulicu u Tirani ima i hrvatski povjesni�ar Milan Šufflay kojeg Albanci iznimno cijene zbog njegovog doprinosa istra�ivanju albanske povijesti. Ulica se zove Rruga Milan Shuflaj, budu�i da Albanci strana imena pišu fonetski, no u Bushevom slu�aju ime je ipak napisano prema engleskom izvorniku.

Turisti koji posjete Tiranu doista ne mogu osjetiti kako se ovdje �ivjelo do 1990. Grad je ugodan za šetnju, otvoreni su brojni restorani i butici i sve pomalo podsje�a na Italiju koja je Albancima glavni zapadni uzor pa ih velik broj zna talijanski. Opušteni boravak mogu� je i zato što nema mnogo znamenitosti za razgledavanje budu�i da je Tirana osnovana tek 1614., a glavni grad postala 1920. Sve najva�nije zgrade nalaze se na dva trga - Skenderbegovom i Trgu Majke Terezije te na širokom bulevaru Dëshmorët e kombit (nacionalnih �rtava) koji ih spaja.


Skenderbegov spomenik

Skenderbegovim trgom dominira njegov konjani�ki spomenik (Više o Skenderbegu pogledajte u prilogu “Kruja - Skenderbegovo orlovo gnijezdo”), a na rubu je Ethem-begova d�amija i pokraj nje sahat-kula, koji su jedini ostatak porušene �aršije iz doba osmanske vladavine. Najva�nije zgrade, sjedišta ministarstava, narodna banka i vije�nica, sagra�ene su tridesetih godina prošlog stolje�a prema planovima Florestana de Fausta i Armanda Brasinija, vode�ih arhitekata Mussolinijevog doba. Bulevar i dva prostrana trga svojim tlocrtom i rasporedom zgrada navodno podsje�aju na fascio - sve�anj pru�a sa sjekirom u sredini, simbol fašizma.


Panorama Skenderbegovog trga

Kako bi poništio takav dojam, Hoxha je na Skenderbegovom trgu dao sagraditi pala�u kulture i povijesni muzej, poznat po golemom socrealisti�kom mozaiku na pro�elju koji prikazuje kratki pregled albanske povijesti. Iza muzeja po�inje Bulevar kralja Zogua I., �iji posmrtni ostaci su 17. studenog iz Francuske gdje je umro 1961. preneseni u Albaniju i pokopani u Tirani, gdje od ranije po�ivaju njegova supruga kraljica Geraldina i sin Leka.

Turbulentne povijesne promjene doista nisu štedjele Tiranu i njene stanovnike, no šarena pro�elja simbol su novog vremena i usmjerenosti prema budu�nosti.

Autor teksta i fotografija: Marijan Lipovac
 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.