Crtica iz Gospi�a
K A C A N
Nakon Velebitskog ustanka godine 1932. u Lici je nestalo radikalnih Hrvata, jer ih je dio preko Zadra i Rijeke pobjegao u Italiju k ustašama, a najviše ih je dospjelo u tamnice. Od mora do Oto�ca i Gacke doline rijetko je koja hrvatska obitelj bila pošte�ena od velikosrpski nadahnutih �andara, koji su u Liku i podvelebitsko primorje radi gušenja ustanka bili dovedeni �ak i iz Srbije. Borbu Hrvata u Lici protiv jugoslavenske tiranije nakon Velebitskoga ustanka vodila je uglavnom HSS, �iji su glavni predstavnici u Gospi�u bili seljak iz Gospi�u obli�njega Trnovca Karlo Brklja�i� Kacan i Ivica Murkovi�, staroaustrijski �asnik i gospi�ki posjednik.
Na svibanjskim izborima godine 1935. i u Lici hrvatski narod je znao da se opredjeljivanjem za Ma�eka za Hrvatsku opredjeljuje. Murkovi� i Kacan su na izborima pobijedili i prvi je postao narodni zastupnik za izborni kotar Gospi�, a drugi za izborni kotar Peruši� i na parlamentarnom planu kao narodni tribuni oni su predstavljali hrvatske interese.
Krvoproli�e u Gospi�u
Srbima nije odgovarala izborna pobjeda HSS-a, pa ni od krvoproli�a nisu oklijevali u namjeri da ju ospore. U izbornoj jedinici Klanac u kotaru peruši�kom, pod koju su spadali i sela �itnik i Pazarišta, �uvari kutija kra�om glasa�kih spisa krivotvorili su rezultate izbora. Zbog toga je 6. svibnja 1935. nekoliko stotina seljaka iz Pazarišta, Klanca i �itnika krenulo u Gospi� da to Okru�nom sudu prijave. U tom su ih, me�utim, sprije�ili �andari, koji su ih na dojavu gospi�ke �etni�ke organizacije do�ekali skriveni iza �ivice uz cestu na po�etku Pazariške ulice usred Gospi�a, nekoliko stotina metara od Op�ine i nad njima nezašti�enima izvršili masakr. Tom prilikom �andari su ubili 36 godina staroga Martina Star�evi�a iz Velikog �itnika i 70-godišnjega Josu Markovi�a iz Velikog �itnika, a teško su ranili �itelje iz Klanca: Peru i Luku Butorca, Josu i Juru Luli�a, Ivana Šnari�a, Milu i Nikolu Milinkovi�a, Stipu Markovi�a i Ivana �upana, i lakše još 28 neevidentiranih �itelja iz spomenutih naselja. Martin Star�evi� je bio sin-jedinac Mate Star�evi�a, posljednjeg od �ivih sinovaca Oca domovine dr. Ante Star�evi�a, a iza sebe je ostavio bolesnu udovicu Katu s petero nejake djece. Zajedno s Josom Markovi�em pokopan je u Gospi�kom katoli�kom groblju.
Tako�er su nakon izbora u predve�erje 5. svibnja 1935. hrvatski mladi�i u Karlobagu pjevali hrvatske pjesme, a to je revoltiralo �etni�ki nastrojenoga šefa karlobaške šumarije, pravoslavca Milana Obradovi�a, koji je na njih pucao iz samokresa i ranio Milu Šiki�a, studenta prava.
No nije svibanj 1935. bio krvav samo u Gospi�u, jer su hrvatske glave padale i u drugim dijelovima Like i Dalmacije, gdje su 94 nevina Hrvata ubijena oko izbora te godine.
Za nepunu godinu uz grobove hrvatskih mu�enika iz �itnika u gospi�kom katoli�kom groblju pokopan je i Ilija �aja, 26 godina star sin-jedinac staroga oca, koga su na pravoslavni Badnji 6. sije�nja 1936. na Udbini no�evima ubili zloglasni srpski razbija�i i provokatori Spasoje �uki� i Ilija Majstorovi�, a nakon 2 godine tim grobovima pridru�ili su se i grobovi Senjskih �rtava: djevojke i šest mladi�a iz Gospi�a, koje su 9. svibnja 1937. u Senju ubili �andari, do�ekavši ih u zasjedi nakon velikoga svehrvatskog zbora. Uzalud su bile Murkovi�eve i Kacanove apelacije, uzalud i memorandum koji je zagreba�ki nadbiskup dr. Antun Bauer uru�io prvom �ovjeku u Kraljevskom namjesni�kom vije�u, knezu Pavlu za posjeta Beogradu 25 svibnja 1935. Uzalud njihovo pozivanje na ustav i na potrebu pravde, uzalud ukazivanje na bezakonje i na srpski dušmanluk prema Hrvatima u Jugoslaviji, koja je bila tamnica stvorena zato da se u njoj utope i nestanu misao i narod hrvatski.
Neukrotiv bunt u srcima li�kih Hrvata
I sad u prolje�e 1936. stenjali su Hrvati pod �etni�kom �izmom u Gospi�u i oko njega. Stenjali, ali se nisu ugibali, jer bunt u hrvatskim srcima upaljen hicima srpske soldateske godine 1918. na Jela�i�evom placu u Zagrebu i podgrijavan �etni�kim torturama, i osobito raspaljen doga�ajima vezanim uz Velebit godine 1932. i uz izbore godine 1935. nije se mogao riješiti nasiljem. Dapa�e, nasilja �etnika i �andara taj su bunt ja�ali u li�kim Hrvatima, kojima ni udarci, ni batine, ni stalne premeta�ine i tamnice nisu uspijevali iz srca izagnati duh hrvatski. To je srce hrvatskim otkucajima osobito �ivnulo kad je hrvatstvo dobilo organiziraniji ustaški oblik, pa je i u hrvatskoj Lici “�AP!” postala u�estala politi�ka parola i Bog zna koliko je Li�ana zbog nje u kaznionici u Gospi�u i po okolnim selima dobilo po glavi i po le�ima. �ak su se i hrvatski osvješteniji i radikalniji me�u HSS-ovcima zanosili tom parolom, iako se nisu njom busali i pred �andarima. �AP se svako toliko �uo po gospi�kim birtijama i ulicama, i svako toliko osvanjivao po zidovima ku�a i svuda gdje je mogao poslu�iti za provociranje �andara, i sve to, usprkos torturama i odmazdi kojom su �etnici pokušavali ukrotiti samovolju i neslomljivost Hrvata. Zapadna Lika je oduvijek bila �isti hrvatski i katoli�ki kraj u kom su �ivjeli potomci Hrvata Bunjevaca koji su iz ovog kraja sami prognali Turke potkraj 17. stolje�a i na ovom komadu hrvatske zemlje nastanili se kao svoji na svom. I danas je tu pod visovima Velebita etni�ki naj�iš�i dio hrvatske Like, tu gdje je radila najstarija hrvatska tiskara, gdje je zavi�aj hrvatskoga dr�avotvornog genija dr. Ante Star�evi�a i gdje je neustrašivi pop Marko Mesi� gonio Turke s Raspelom i posjeklicom u rukama. Tek manji dio u smiljanskom Podbogdani�u bio je nastanjen s nekoliko pravoslavnih obitelji, no i ti su pravoslavci mirovali mir sa svojim hrvatskim susjedima i me�usobno su jedni s drugima, pravoslavni i katolici, izmjenjivali �estitanja i ugoš�ivali se prilikom krsne slave, Bo�i�a i Uskrsa, i nije bilo razloga za sukobe.
I bi tako, i dobro bi za ovaj �ivalj, sve dok zlo nije u taj kraj dovelo za paroha popa �etnika Matiju Stija�i�a, koji je po�eo i u Smiljanu širiti velikosrpske ideje. Da li je, ili nije Matija Stija�i� bio pop, jer se više bavio politikom nego vjerom, i �esto je odlazio u Gospi�, na sastanke s �etnicima, koje je predvodio njihov vojvoda, ravnatelj bolnice u Gospi�u Dr. Petar Zec, senator i nakon smrti kralja Aleksandra Kara�or�evi�a u Kraljevskom namjesni�kom vije�u zamjenik hrvatskog bana dr. Ive Perovi�a. Paroh Matija Stija�i� nikuda nije išao bez puške i bez revolvera, a u posebno nategnutim odnosima bio je sa smiljanskim katoli�kim �upnikom Bla�om Tomljenovi�em, koji je bio osviješteni Hrvat star�evi�anskog kova, zbog �ega su ga sljedbenici popa Stija�i�a pod �etni�kim kokardama kao �upnika u Hrvatskom Blagaju godine 1942. �ivoga rasjekli, poput gove�eta. Popovi Tomljenovi� i Stija�i� bili su u posljednjim godinama Kraljevine Jugoslavije antipodi politi�kih zbivanja u Smiljanu i sve trzavice izme�u pravoslavnih i katolika tu su se odvijale preko njih kao glavnih protagonista. Gospi�ki �etnici, i me�u njima i pop Matija Stija�i�, bili su u Gospi�u i u njegovoj okolici pokreta�i �etni�kih akcija i glavni inspiratori zla koje su Hrvati u Lici podnijeli od velikosrpskoga jugoslavenskog re�ima. A da bi mogli lakše djelovati koristili su i pojedine hrvatske izrode, od kojih se u zlu istakao Smiljan�anin Stipe Pejnovi� Balijan, zvan Pejina, koji je radi razbojstva i umorstva ve� bio odle�ao na robiji u Lepoglavi 10 godina. Njega su godine 1936. gospi�ki �etnici potkupili da radi protiv Hrvata, te ga je pop Matija Stija�i� i na pravoslavlje preveo i dao mu ime Stevina. Pejina je cinkario svoju hrvatsku bra�u i �etnicima dojavljivao namjere Hrvata.
I tako su prolazili dani i tekle godine, a nad hrvatskom sudbinom u Gospi�u i njegovoj okolici poput aveti lebdjeli su istaknuti gospi�ki Srbi i s njima Pejina, te iznad svih njih dr. Petar Zec. O njihovim prohtjevima ovisilo je tko �e od vi�enijih hrvatskih seljaka u okolici Gospi�a preno�iti bos na smrznutim trnova�kim i brušanskim barama i kad �e koji od njih biti u gospi�koj kaznionici izudaran i okretan na “srpskom ra�nju”, uz prisilno ispijanje �andarske mokra�e koju su zvali “srpski �aj”. To su bila uobi�ajena sredstva kojima su dr. Petar Zec i �etni�ka grupa oko njega kao ispru�ena ruka beogradskoga velikosrpskog re�ima “rješavali” hrvatsko nacionalno pitanje u Lici u ono doba.
Najpopularniji i najomiljeniji hrvatski pu�ki politi�ar
Karlo Brklja�i� "Kacan"
U tom vrtlogu izrastao je u li�koga hrvatskog tribuna seljak iz Trnovca kod Gospi�a Karlo Brklja�i� Kacan, koji se upornim mirotvornim radom za zaštitu Hrvata pro�uo daleko od svoga trnova�kog zavi�aja i postao najpopularniji i najomiljeniji hrvatski pu�ki politi�ar svoga vremena. Bio je osobni prijatelj s vo�om HSS-a Stjepanom Radi�em, a svoja hrvatska razmišljanja objavljivao je i u novinama, jer se znao koristiti perom, a diktiralo mu je srce puno ljubavi za Hrvatsku. Kao pravi Hrvat i kao katolik svoju vjeru u hrvatsku budu�nost gradio je na �vrstoj vjeri u Boga i poslovi�no se pro�uo po uzre�ici “Bog �e Hrvatskoj pomo�i!” Vjera u Boga i hrvatska selja�ka sloga bila je bit njegova politi�kog programa.
Hrvatski crni Uskrs
No što je ja�e Kacanovo srce kucalo za Hrvatsku, to je bila ja�a �etni�ka mr�nja prema njemu, koja nije jenjavala dok je to srce kucalo. U prolje�e 1936. gospi�ki su �etnici svojim hrvatskim susjedima isplanirali crni uskrsni scenarij, po kom su na uobi�ajen srpski na�in trebali biti na prepad iza le�a ubijeni istaknutiji gospi�ki Hrvati: Karlo Brklja�i� Kacan, Ivica Murkovi�, �upnik u Smiljanu vl�. Bla� Tomljenovi� i trgovac iz Gospi�ke Kani�e Ivica Kola�evi�. Za glavnoga egzekutora imenovan je izdajni Hrvat Stevan Pejnovi� Pejina, koga je u Smiljanu vrbovao i obradio paroh Matija Stija�i�.
Oko 5 sati toploga proljetnog popodneva na Veliki �etvrtak 9. travnja 1936. vra�ao se ku�i umorni stari Kacan sa svoje njive u trnova�kom Gornjem selu, gdje je pohodio svoje usjeve. Put ga je vodio ispred ku�e Brace Vilina i Lejine i još stotinjak metara, pa ga eto u središtu Trnovca, odakle �e uz �upni dvor uzbrdicom na Priviju i potom pre�icom ku�i u Donje selo…
Trnova�ki �upnik, vl�. Cizl zatekao se pred crkvom kad je pred Lejinom ku�om zagrmilo iz revolvera. Hitac, dva, tri...ljudi su sko�ili, �ene su vrištale, djeca se posakrivala, dok se 74-godišnji Kacan borio sa smr�u pokošen Pejinovim mecima. Na seoskom putu u prašini koju je krv poškropila le�ao je najpopularniji hrvatski pu�ki politi�ar onog doba. Pokosila ga crna ruka u nesustaju�em stvaranju velike Srbije ispru�ena do Velebita.
Pejina je upoprije�io preko bara na banket brušanskim �andarima, koji su ga uz jelo i pilo slavili kao svog heroja. Ni slutio nije da je hicima u Trnovcu otpilao svoju granu i da �e ga se gospodari na brzu ruku riješiti, kad ga ne budu trebali. Na Okru�nom sudu u Gospi�u dobio je do�ivotnu robiju, a godine 1941. zagonetno mu se u zatvoru u Lepoglavi ugasio �ivot.
Veli�anstven sprovod
Kacanov sprovod
Na Veliku subotu 11. travnja 1936. oko 10 tisu�a Hrvata pridošlih iz svih hrvatskih krajeva u veli�anstvenom sprovodu ispratili su Kacana na vje�ni po�inak, a katoli�ko groblje na Priviji pod Velebitom u Trnovcu, desetak kilometara zapadno od Gospi�a, ušlo je u hrvatsku povijest, jer u njemu veliki pu�ki tribun i hrvatski mu�enik Karlo Brklja�i� Kacan �eka uskrsnu�e i hrvatsku slobodu.
Kri�ni put u Trnovcu
Kad je u travnju 1945. u Trnovac stigla prijevarna sloboda Kacanu se u grobu pridru�io i njegov sin Antona, koji se pred rata iz Kanade vratio ku�i, gdje su ga nakon rata ubili Titovi “antifašisti”, jer se nije po�etkom rata odazvao pozivima da im se priklju�i, budu�i da je prosudio da bi time u�inio izdaju o�evih ideale i svoje Hrvatske. Netrpeljivi spram katoli�koj vjeri i velikanima u hrvatskoj povijesti ti su “antifašisti” srušili i veliko Raspelo koje su Hrvati u Trnovcu podigli u �ast Kacanu na mjestu gdje su ga velikosrpski prethodnici tih “antifašista” ubili.
Spomenik Kacanu
Tek u oslobo�enoj Hrvatskoj Podru�nica HSS-a u Gospi�u na tom mjestu podigla je Kacanu spomenik.
Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof.
Vezani �lanak:
Senjske �rtve
