�U�ENJE PLANINARA
Otkriven uzrok tajanstvene svjetlosti na snje�noj Dinari
Nakon što je prošli tjedan objavljena vijest o misterioznoj svjetlosti na snijegom zavijenoj Dinari kojoj su svjedo�ili iskusni planinari, pojavilo se i objašnjenje ove zanimljive pojave. Rije� je o fenomenu zvanom albedo.
Dvojica planinara su po mrklom mraku na Dinari na mjestu udaljenom od naselja fotografirali neobi�nu svjetlost koja je isijavala iz snje�ne udoline. Iako je ova pojava djelovala prili�no neobjašnjivo, a neki su spominjali bi�a koja nisu s ovog planeta, fenomen je, naravno, objašnjiv. Rije� je o albedu.
'Albedo predstavlja broj koji pokazuje mo� reflektiranja svjetlosti s tijela koje samo ne svijetli, a izra�ava se u postocima od nula do sto posto tako da potpuno crno tijelo ima mo� reflektiranja nula, a potpuno bijelo sto posto. Svjetlost sama po sebi mo�e imati više izvora kao što je Sunce, Mjesec, javna rasvjeta itd., ali vrijedi generalno pravilo da je albedo u prirodi posljedica direktne ili difuzne refleksije svjetlosti koja mo�e biti razli�itog postanka', piše kolumnist portala Crometeo, Dejan Horvatek.
Sama refleksija ovisi o mnogim faktorima poput kuta upada Sun�evih svjetlosnih zraka i vla�nosti podlogejer kod ve�e vla�nosti tvari albedo je manji zbog jake apsorpcije svjetlosti u tankom sloju vode te svjetlosne totalne refleksije u vodenoj opni. Postoje još mnogi drugi faktori poput broja �estica u zraku, naoblake, reljefa… Ali jedan od bitnih faktora je podloga na koju svjetlost pristi�e, tako da �e jedan dio svjetlosti apsorbirati, a jedan dio svjetlosti reflektirati.
Podloga svje�eg snijega ima najve�i albedo i to u vrlo velikom postotku koji se kre�e od80 do 90 posto, dok primjerice stariji snijeg te snijeg koji kopni ima vrlo širok raspon varijable reflektiranja od 30 do 70 posto.
Primjerice, i zelene travnate površine sadr�e i do 30 posto albeda dok kultivirane poljoprivredne površine (ovisno o vrsti kulture) sadr�avaju i do 25 posto albeda, te druge biljne zajednice poput šuma i do 20 posto albeda. Pustinjska podru�ja karakterizira 25 posto albeda, dok krška podru�ja imaju nešto ve�i postotak od 30 posto, pojašnjava Horvatek.
'Gledaju�i prethodne podatke vrlo lako je do�i do zaklju�ka: što je tijelo svjetlije, ve�i je albedo, dok obrnuto, s tamnijim tvarima on se smanjuje. To pravilo mo�emo i sami osjetiti tijekom vru�ih ljetnih mjeseci kada je uvijek preporu�ljivo nositi svjetliju odje�u, baš iz razloga da barem na taj na�in donekle zaštitimo od pove�anog utjecaja Sun�evih zraka', dodaje.
Planinari se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme
'Osobno smatram da je albedo odgovoran za izvor svjetlosti u krškoj udubini, premda u po�etku sam smatrao da je posrijedi neki drugi uzrok, ali malo bolje promišljaju�i o doga�aju, ipak sam došao do nekih zaklju�aka. Krška udubina promjera pet metara i dubine tri metra koja svijetli uo�ena je na Dinari koja je u tom trenutku prekrivena snje�nim prekriva�em. Tijekom no�i vladali su idealni atmosferski uvjeti s vedrinom i mjese�inom (Mjesec u prvoj �etvrti) te malom koli�inom �estica u zraku koje bi apsorbirale Mjese�evu svjetlost.
Iz navedenih uvjeta mo�emo slobodno zaklju�iti da nije bilo neke ve�e prepreke izme�u izvora svjetlosti (Mjeseca) te snje�ne podloge, što je omogu�ilo povišeni albedo na Dinari. S �injenicom da je udubina bila više šira nego duboka, te s obzirom na svoj oblik i lokaciju koja je odre�ivali kut upada Mjese�evih zraka, smatram da s okolnih snje�nih podloga svjetlost se reflektirala uz koncentraciju svjetlosti na snje�nu plohu unutar krške udubine te tako još dodatno poja�ala efekt albeda u odnosu na okolni prostor što je rezultiralo poja�anom svjetloš�u iz udubine. Ali to ne podrazumijeva da su i ostale okolne krške udubine na Dinari tako�er trebale biti izvor svjetlosti nego jednostavno poklopilo se više uvjeta što je uzrokovalo rijedak prirodni fenomen.
S navedenim uvjetima i situaciji, planinari su se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme te svjedo�ili jedinstvenom prirodnom fenomenu i dodatno fotografijom zabilje�ili. Vjerujem da kretanjem Mjeseca po nebeskoj putanji u nekom trenutku tijekom no�i koli�ina svjetlosti iz udubine dosegla bi vrhunac te s vremenom po�ela jenjavati, a kasnije svjetlost bi i nestala.
Uzbu�enje planinara je sigurno bilo na visokom nivou, jer u�ivo prisustvovati tako lijepoj i misterioznoj prirodnoj pojavi vjerojatno je bila samo nagrada prirode upornim planinarima koji su se u no�i po teško pristupa�nom snijegom zametenom terenu trudili sti�i do svog odredišta na Dinari', zaklju�uje kolumnist Horvatek.
Izvor: tportal.hr, autor Dejan Horvatek
*****
Više o fenomenu albedo pogledajmo u kolumni Dejana Horvateka na portalu crometeo.hr:
Uzrok misterioznog svjetla na Dinari? Albedo ili?
Autor: Dejan Horvatek
KOLUMNA DEJANA HORVATEKA
Pretpostavljam da su mnogi saznali za slu�aj iz medija o svjetlosnoj krškoj udubini na Dinari. Vrlo je zanimljivo kako usred no�i i to usred prostora udaljenog od ljudskog naselja,dvojica planinara primijete udubinu koja svijetli i to bez vidljivog izvora svjetlosti što je naravno zaintrigiralo maštu mnogima a moram priznati da i meni samom. U me�uvremenu se postavila mnoga pitanja poput „ Koji je uzrok svjetlosti?“, „ Zašto svijetli baš tamo?“, „Da li je to djelovanja �ovjeka, prirode ili mo�da izvanzemaljaca ili drugih bi�a?“ itd. Ali da više ne duljimo sa pri�om, krenimo redom o navedenom doga�aju:
Smatram da sam doga�aj ima objašnjenje, pa stoga po�nimo sa krivcem zvanim albedom. Što je albedo uop�e?
Albedo predstavlja broj koji pokazuje mo� reflektiranje svjetlosti s tijela koje samo ne svijetli a izra�ava se u postocima od 0 % do 100 %, tako da potpuno crno tijelo ima mo� reflektiranja 0 % a potpuno bijelo 100 %. Svjetlost sama po sebi mo�e imati više izvora kao što je Sunce, Mjesec, javna rasvjeta itd.,ali vrijedi generalno pravilo da je albedo u prirodi posljedica direktne(zrcalne) i difuzne(raspršene) refleksije svjetlosti koja mo�e biti razli�itog postanka.
Sama refleksija ovisi o mnogim faktorima poput kuta upada Sun�evih svjetlosnih zraka npr. ( albedo je manji kad Sunce se nalazi visoko na horizontu dok je ve�i kad je Sunce nisko nad horizontom što ovisi o dnevnom hodu Sunca, ali imamo i vrlo bitan �imbenik godišnjeg hoda Sunca zbog kojeg tako�er se mijenja kut upada Sun�evih zraka), va�no je spomenuti i faktor vla�nosti podloge (kod ve�e vla�nosti tvari albedo je manji zbog jake apsorpcije svjetlosti u tankom sloju vode te svjetlosne totalne refleksije u vodenoj opni). Postoje još mnogi drugi faktori poput broja �estica u zraku ( ako ima više �estica u zraku, refleksija svjetlosti od podloge bit �e manja jer se dio svjetlosti prethodno reflektira od samih �estica), bitna je naoblaka (apsorbira dio svjetlosti, dio propušta a jedan dio reflektira) , bitan je reljef jer utje�e tako�er na reflektiranje svjetlosti (prisojna i osojna strana, nagib terena koji mo�e uzrokovati koncentriranje reflektiranja svjetlosti u neku to�ku ili reflektiranje natrag u nebo,…) itd.
Ali jedan od bitnih faktora je podloga na koju svjetlost pristi�e, tako da �e jedan dio svjetlosti apsorbirati a jedan dio svjetlosti reflektirati.
Sun�eva svjetlost koja dospije do površine Zemlje, probijaju�i se kroz atmosferu dolazi do heterogene površine. Kako se Zemljina površina sastoji od površine vode (79 %), te površine kopna (21 %) koje se sastoji od pustinja, biljnog pokrova, snijega i leda, poljoprivrednih površina, gradova itd., tako svjetlost dolazi do vrlo heterogene podloge što ima vrlo razli�ite u�inke na mo� reflektiranja svjetlosti. Naravno dio Sun�eve energije koji se odbije od Zemljine površine i dijelova atmosfere natrag u svemir je izgubljen za naš planet.
Slika 1: Postotak albeda ovisno o podlozi
A u kojem postotku podloga reflektira svjetlost?
Podloga svje�eg snijega ima najve�i albedo i to u vrlo velikom postotku koji se kre�e od 80 %-90 %, dok primjerice stariji snijeg te snijeg koji kopni ima vrlo širok raspon varijable reflektiranja od 30%-70% ,ovisno o koli�ini vlage koju sadr�i u sebi. Izrazito bitna su i vodena podru�ja koja �ine ve�inu Zemljine površine mo�e sadr�ati o10%-60% albeda.
(Zanimljivo je spomenuti da vodene površine gledane iz svemira su tamnija zbog pove�ane apsorpcije svjetlosti). Oblaci, ovisno o vrsti oblaka tako�er ima širok raspon albeda od samo 5% do �ak 80% što je vrlo širok interval ( ako je oblak tamniji ili deblji kroz njega �e se Sun�eva svjetlost te�e probiti nego kroz svjetliji ili tanji oblak). Primjerice i zelene travnate površine sadr�e i do 30% albeda dok kultivirane poljoprivredne površine ( ovisno o vrsti kulture) sadr�avaju i do 25% albeda, te druge biljne zajednice poput šuma i do 20% albeda (ovisno o vrsti drve�a koja sa�injavaju šumu). Pustinjska podru�ja karakterizira 25% albeda, dok krška podru�ja nešto ve�i postotak od 30 %.
Naravno kao što je �ovjekov utjecaj vrlo bitan klimatski faktor tako i sam �ovjek utje�e na albedo mijenjaju�i izvornu površinu. Primjerice gradovi kao cjeline sadr�e 10%-20% albeda, asfaltne površine i do 10%.Sami krovovi ku�a sadr�e razli�iti postotak albeda od tamnijih koji imaju skromnih 18 % pa do svjetlijih koji imaju vrlo veliku mo� odbijanja od �ak 50%. Zaklju�no gledano prosje�ni Zemljin albedo iznosi oko 30 %.
Gledaju�i prethodne podatke vrlo lako je do�i do zaklju�ka „što je tijelo svjetlije, ve�i je albedo, dok obrnuto sa tamnijim tvarima on se smanjuje“. To pravilo mo�emo i sami osjetiti tijekom vru�ih ljetnih mjeseci kada je uvijek preporu�ljivo nositi svjetliju odje�u, baš iz razloga da barem na taj na�in donekle zaštitimo od pove�anog utjecaja Sun�evih zraka.
Dodatno, zanimljivo je istra�iti albedo na svjetskoj razini i utvrditi razloge razli�itog stupnja albeda.
Slika 2: Prikaz albeda na svjetskoj razini
Najve�i albedo na svjetskoj razini imaju snje�ne i pustinjske površine iz razloga što sadr�e visok s albedo, radi se o vrlo prostranim podru�jima, što je lako uo�ljivo na karti. Kao što je ve� navedeno crvena boja predstavlja velik albedo dok plavo- ljubi�asta pojavu bez albeda ili vrlo nizak albedo.
Tako podru�ja Rusije, Skandinavije, Grenlanda Kanade i Aljaske imaju visok albedo zbog snje�nog pokriva�a. Zanimljivo je uvidjeti kako u Europi s obzirom na istu geografsku širinu granica snje�nog pokriva�a ide sjevernije a objašnjava se djelovanjem zapadnih vjetrova koji pušu smjerom zapad-istok i tako donose topliji zrak sa Atlantika, dok sa Sjevernom Amerikom nije to slu�aj zbog hladnih vjetrova iz unutrašnjosti kontinenta, ali zbog reljefnih barijere Kordiljera smanjen je maritimni utjecaj na unutrašnjost Amerika. S obzirom da je snje�na podloga vrlo va�an faktor govori i podatak da albedo u umjerenim širinama na sjevernoj hemisferi tijekom godišnjih doba najviše varira, dok primjerice na ju�noj hemisferi albedo kopna neznatno varira tijekom godišnjih doba zbog nedostatka snijega kao podloge.
Mo�emo uo�iti kako pojas pustinja koje se prote�e od unutrašnjosti Kine preko Tibeta, Arapskog poluotoka te nastavlja na Saharu tako�er ima velik udio albeda premda je površina drugog sastava tla. Lako je uvidjeti da postoje i druge lokacije visokog albeda poput jugozapadnog dijela SAD-a te unutrašnjosti Australije gdje tako�er karakterizira pustinjska podru�ja. Ali vrlo zanimljivo je primijetiti „mini“ lokacije visokog albeda poput podru�ja Alpa u Europi gdje se sa gle�era reflektiraju velike koli�ine svjetlosti.
Primje�ujemo i udio manjeg albeda s obzirom da na površine manje mo�i reflektiranja svjetlosti. Podru�ja koja karakterizira manji albedo su dio Azije uz obalu, Indoneziju, ve�i dio Europu te Srednju i Ju�nu Ameriku i Afriku ju�no od Sahare. Navedeni dijelovi svijeta sastoji se od prašuma (apsorbiraju više svjetlosti tako da gledano iz svemira to podru�je izgleda tamnije), travnatih zajednica, poljoprivrednih površina…
Mo�emo zaklju�iti da sjeverna hemisfera ima ve�i udio albeda baš iz razloga što ima ve�i udio snje�nog pokriva�a tijekom hladnog dijela godine, ali i ve�i udio kopna kojeg karakterizira heterogena podloga razli�itog s albeda. Dok na ju�noj hemisferi imamo ve�i udio vodene površine koja apsorbira više svjetlosti negoli samo kopno. Dodatna napomena da na ovoj karti nije obuhva�en albedo Antarktike koja uz Arktik spadaju pod podru�ja najve�eg albeda na svijetu.
Uzrok svjetle�e udubine na Dinari?
Osobno smatram da je albedo odgovoran za izvor svjetlosti u krškoj udubini, premda u po�etku sam smatrao da je posrijedi neki drugi uzrok, ali malo bolje promišljaju�i o doga�aju, ipak sam došao do nekih zaklju�aka.
Krška udubina promjera 5 metara i dubine 3 metara koja svijetli uo�ena je na Dinari koja je u tom trenutku prekrivana sa snje�nim prekriva�em. Tijekom no�i vladali su idealni atmosferski uvjeti sa vedrinom i mjese�inom (Mjesec u prvoj �etvrti) te malom koli�inom �estica u zraku koje bi apsorbirale Mjese�evu svjetlost. Iz navedenih uvjeta mo�emo slobodno zaklju�iti da nije bilo neke ve�e prepreke izme�u izvora svjetlosti (Mjeseca) te snje�ne podloge, što je omogu�ilo povišeni albedo na Dinari. Sa �injenicom da je udubina bila šira nego duboka, te s obzirom na svoj oblik i lokaciju koja je odre�ivali kut upada Mjese�evih zraka, smatram da sa okolnih snje�nih podloga svjetlost se reflektirala uz koncentraciju svjetlosti na snje�nu plohu unutar krške udubine te tako još dodatno poja�ala efekt albeda u odnosu na okolni prostor što je rezultiralo sa poja�anom svjetloš�u iz udubine. Ali to ne podrazumijeva da su i ostale okolne krške udubine na Dinari tako�er trebale biti izvor svjetlosti nego jednostavno poklopilo se više uvjeta što je uzrokovalo rijedak prirodni fenomen.
Sa navedenim uvjetima i situaciji, planinari su se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme te svjedo�ili jedinstvenom prirodnom fenomenu i dodatno fotografijom zabilje�ili. Vjerujem da kretanjem Mjeseca po nebeskoj putanji u nekom trenutku tijekom no�i koli�ina svjetlosti iz udubine dosegla bi vrhunac te s vremenom po�ela jenjavati, a kasnije svjetlost bi i nestala.
Uzbu�enje planinara je sigurno bilo na visokom nivou, jer u�ivo prisustvovati tako lijepoj i misterioznoj prirodnoj pojavi vjerojatno je bila samo nagrada prirode upornim planinarima koji su u no�i i teškom pristupa�nom snijegom zametenom terenu trudili sti�i do svog odredišta na Dinari.
Na završetku kolumne htio bi prikazati još jedan dobar primjer efekta albeda gledanog iz satelitskih snimaka jugoisto�nog dijela otoka Paga koji karakterizira vrlo oskudna vegetacija i krška podloga koja sadr�i i do 30% albeda. Tako mo�emo uvidjeti da kamena krška podloga najviše „bliješti“ dok zeleni pojasevi otoka Paga više apsorbiraju samu svjetlost, tamniji su od kamene podloge i bolje vidljivi iz visina. Mo�emo isto zaklju�iti i po vodenim površinama gdje je zanimljivo uo�iti kako pli�i dio mora reflektira više svjetlosti nego duboki dijelovi, tako mo�emo pretpostaviti da u svjetlijim dijelovima svjetlost dolazi do dna mora te se reflektira.
Slika 3: Jugoisto�ni dio otoka Paga
Fotografije neobi�nog fenomena na Dinari Foto: Ivan Zebi� – Klepton)
Izvor: Portal crometeo.hr, autor Dejan Horvatek
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
