Napokon ozna�eno mjesto vjen�anja bana Josipa Jela�i�a
Nakon 163 godine Sofija i Josip Jela�i� ponovno u dvorcu u Napajedli
Hrvatski ban Josip Jela�i� i njegova supruga Sofija ro�ena Stockau 16. o�ujka 2013. simboli�ki su se ponovno vratili na mjesto gdje su 23. srpnja 1850. sklopili brak, u dvorac u gradu Napajedli u Zlínskom kraju u jugoisto�nom dijelu pokrajine Moravske u �eškoj.
Sve�anost otkrivanja spomen-plo�e,
slijeva: Franjo Vondra�ek, Frane Krni�, Damir Mikuljan, Eva Gajdošík, Irena Brabcová i �eljko Turk
Spomen-plo�u su otkrili �eljko Turk i Frane Krni�
Na pro�elju dvorca koji je nekada pripadao obitelji Stockau na prigodnoj je sve�anosti otkrivena spomen-plo�a koja �e trajno podsje�ati na Jela�i�evo vjen�anje, a otkrili su ju gradona�elnik Zapreši�a �eljko Turk i hrvatski veleposlanik u �eškoj Frane Krni�.
Plo�a koja �e trajno podsje�ati na vjen�anje Sofije i Josipa Jela�i�a
Spomen-plo�a i njen autor Dragutin Grgas-Beli
Plo�a je postavljena na inicijativu Hrvatsko-�eškog društva iz Zagreba, a uz tu udrugu akciju su realizirali i Grad Zapreši�, Zagreba�ka �upanija, �eška beseda Zagreba�ke �upanije i Matica hrvatska Zapreši� �ija imena su i uklesana na mramornoj plo�i s �eškim tekstom koju je izradio akademski kipar iz Zapreši�a Dragutin Grgas-Beli.
Grad Napajedla izdao je i spomen-povelju na otkrivanje spomen-plo�e u �ast bana Jela�i�a
Napajedla le�i na rijeci Moravi i za �eške je pojmove malo mjesto, od oko 8000 stanovnika, a nepoznata je i u Hrvatskoj, gdje ju rijetki poznavatelji Jela�i�eva �ivota znaju pod njema�kim imenom „Napajedl“ koji se redovito navodi u literaturi.
Dvorac u Napajedli
Dvorac obitelji Stockau gra�en je od 1764. do 1769. u stilu kasnog francuskog baroka, a 2008. ga je od mjesne tvornice Fatra kupila obitelj Gajdošík te ga zapo�ela ure�ivati kao ekskluzivni hotel namijenjen društvenim doga�ajima, ali i pravom duševnom i tjelesnom odmoru, s 13 soba bez televizora i minibara koje nose imena po raznim „�ivotnim aspektima“, kao što su odva�nost, vitalnost, mudrost, ravnote�a, nje�nost ili radost. Osim velikog parka, pored dvorca od 1886. nalazi se i ergela za uzgoj engleskih punokrvnjaka. Posljednji vlasnik dvorca prije uspostave komunisti�ke diktature u �eškoj 1948. bila je obitelj Ba�a, svjetski poznati proizvo�a�i cipela iz Zlína koji su svojim inovacijama napravili revoluciju u obu�arskoj industriji.
Gradska vije�nica u Napajedli ukrašena �eškom i hrvatskom zastavom
Sve donedavno, u Napajedli nisu niti znali da je njihovo mjesto imalo va�nu ulogu u �ivotu jednog od najve�ih hrvatskih velikana, što samo govori o tome koliko se Hrvati i �esi, unato� višestoljetnim vezama i bliskosti, još uvijek nedovoljno poznaju. Sre�om, zahvaljuju�i aktivnostima Hrvatsko-�eškog društva stvari se ipak polako pomi�u nabolje.
Gradona�elnica Irena Brabcová pozdravlja goste iz Hrvatske u vije�nici u Napajedli
Gosti iz Hrvatske sa svojim �eškim doma�inima u vije�nici u Napajedli
Na sve�anost u Napajedlu uputilo se visoko izaslanstvo Zagreba�ke �upanije i Grada Zapreši�a u kojem su bili predsjednik �upanijske skupštine Zagreba�ke �upanije Damir Mikuljan, potpredsjednica Marija Ledinski Ani�, �upanijski vije�nici Miroslav Ivoš i �eljka Šabari�, dok su Zapreši� predstavljali gradona�elnik �eljko Turk, pro�elnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Sandra Sabol Valen�ak, pro�elnica Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Marina Jaman, viša stru�na suradnica za obrazovanje, kulturu i tehni�ku kulturu Gordana Valerija Funda, ravnatelj Srednje škole „Ban Josip Jela�i�“ Alan Labus te Dragutin Grgas-Beli u ime mjesnog ogranka Matice hrvatske. U izaslanstvu su bili i predsjednik �eške besede Zagreba�ke �upanije i predstavnik �eške manjine u Zagreba�koj �upaniji Franjo Vondra�ek i predsjednik Hrvatsko-�eškog društva Marijan Lipovac. Bilo je to najbrojnije hrvatsko izaslanstvo koje je posjetilo Napajedlu od 1850., kada je hrvatski ban Jela�i� na vjen�anje došao u pratnji stotinjak osoba, me�u njima i tada još mladog �akova�kog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, svoje bra�e �ure i Antuna Jela�i�a, dvorskih savjetnika Metela O�egovi�a i Hermana Bu�ana te baruna Franje Kulmera.
�eljko Turk i Irena Brabcová potpisuju protokol o suradnji Zapreši�a i Napajedle
Goste iz zagreba�kog prstena u Napajedli je do�ekala gradona�elnica Irena Brabcová sa suradnicima koja je u gradskoj vije�nici s gradona�elnikom Turkom potpisala protokol o suradnji dvaju gradova kojim se predvi�aju konkretne aktivnosti usmjerene na razvoj me�usobne suradnje u podru�ju turizma, obrazovanja, kulture i prekograni�nih projekata. „Naše zemlje povezuje puno toga. Tisu�e naših ljudi odlazi na Jadran, a hrvatski junak i ban spaja Napajedla sa Zapreši�em svojom ljubavlju i brakom sa Sofijom Stockau i to je temelj za našu suradnju“, kazala je Brabcová, ...
�eljko Turk je gradona�elnici Napajedle poklonio sliku Jela�i�evih Novih dvora u Zapreši�u
... dok je njen zapreši�ki kolega Turk kao komparativne prednosti Zapreši�a istaknuo �injenicu da grad ima najviše mladog i obrazovanog stanovništva u Zagreba�koj �upaniji. Ustvrdio je da �e ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Zapreši� i Zagreba�ka �upanija biti još bli�i s Napajedlom i Zlínskim krajem. Svojoj kolegici Turk je darovao umanjenu repliku Jela�i�eva spomenika sa središnjeg trga u Zagrebu i sliku zapreši�kih Novih dvora.
„Politi�ki odnosi naših dviju dr�ava doista su izvanredni i puni dobrih sadr�aja, ali ako su ti odnosi dobri samo na vrhu, ali ne i na ni�im razinama, onda su ti odnosi sterilni. Zato sam sretan što imamo odli�nu suradnju u niz gradova. Najmanje 20 �eških gradova ima partnerske sporazume s gradovima u Hrvatskoj“, kazao je veleposlanik Frane Krni� koji je najavio da �e uskoro do�i do sporazuma o suradnji i izme�u Zagreba�ke �upanije i Zlínskog kraja. Krni� je u Napajedli bio u pratnji hrvatskog po�asnog konzula Ive Nešpora koji iz konzulata u Brnu pokriva i Zlínski kraj, a na poseban je na�in zahvalio Hrvatsko-�eškom društvu na inicijativi za postavljanje spomen-plo�e, kao i Franji Vondra�eku koji se u prakti�nom smislu najviše anga�irao na realizaciji ideje. „Drago mi je da je do ovoga došlo posredovanjem �eške manjine u Hrvatskoj koja je, kao i moravski Hrvati u �eškoj, jedan od mostova izme�u Hrvatske i �eške“, dodao je Krni�.
O �ivotu bana Jela�i�a i njegovoj va�nosti za hrvatsku povijest doma�inima je govorio Franjo Vondra�ek, istaknuvši njegovu ulogu u revolucionarnim zbivanjima 1848. kada je uz ostalo ukinuo kmetstvo, raspisao prve izbore za Hrvatski sabor i na �elu hrvatske vojske oru�ano se borio za o�uvanje hrvatske dr�avnosti i samobitnosti od ma�arskih pretenzija.
Damir Mikuljan kazao je da narod koji zaboravlja svoju prošlost nema budu�nosti ni samopoštovanja i da je upitno i njegovo poštovanje prema prošlosti i kulturi drugih naroda. Podsjetio je na va�nost �eha za razvoj Hrvatske, kao i na ulogu koju Jela�i� ima u hrvatskoj povijesti, o kojoj najbolje govori stih iz pjesme Ustani bane „Nema Hrvata, nema junaka kao što je bio Jela�i� ban.“ „Mislim da je ban danas ustao jer da nije ne bismo bili ovdje na ovoj sve�anosti“, dodao je Mikuljan.
Vlasnice dvorca u Napajedli, Eva Gajdošík i njena k�i Petra Psotková
Prije otkrivanja spomen-plo�e nazo�nima se obratila i vlasnica dvorca Eva Gajdošík koja je govorila o planovima da se njegova povijest iskoristi u turisti�koj ponudi. „Ova sve�anost je samo dio planova da se dvorcu vrati dio njegove povijesti. Voljela bih kad bi Hrvati putovali nama kao što i mi rado putujemo u Hrvatsku na more“, dodala je Eva Gajdošík.
Marijan Lipovac podsjetio je da je dvorac u Napajedli mjesto najve�e radosti, ali i najve�e �alosti Sofije i Josipa Jela�i�a jer osim što su se ondje vjen�ali, ondje im je 1856. umrla njihova k�i jedinica Anica. „To nas podsje�a da je prijateljstvo Hrvata i �eha bilo jednako intenzivno i u dobru i u zlu“, dodao je Lipovac, koji je spomenuo da su u proteklih šest godina zaslugom Hrvatsko-�eškog društva do sada u �eškoj, i to u Pragu, podignuta još �etiri spomen-obilje�ja hrvatskim velikanima – Nikoli Tesli, Vladimiru Prelogu, Andriji Mohorovi�i�u i Stjepanu Radi�u. Od 1935. spomen plo�u u �eškoj ima i Marija Ru�i�ka Strozzi, i to na svojoj rodnoj ku�i u moravskom gradu Litovelu. Ina�e, iz �eške, iz grada Jabloneca, potje�e i autor najpoznatijeg Jela�i�evog portreta, slikar Ivan Zasche kojem je 1. sije�nja bila 150. godišnjica smrti, a u Mohelnicama u Moravskoj ro�en je Dragutin Weingärtner, autor slike Hrvatski sabor 1848. koja donosi još jedan poznati prikaz Jela�i�eva lika.
Direktor muzeja u Napajedli Ivan Bergmann pod spomen-plo�u je polo�io svadbeni buket
Kao sje�anje na Jela�i�evu svadbu, ispod spomen-plo�e ravnatelj muzeja u Napajedli Ivan Bergmann polo�io je buket cvije�a kakav se u Moravskoj tradicionalno koristi na vjen�anjima.
Kapelica u kojoj su se vjen�ali Sofija i Josip Jela�i�
U ovoj dvorani odr�ana je Jela�i�eva svadbena sve�anost
Gosti iz Hrvatske razgledali su i unutrašnjost dvorca, me�u ostalim i kapelicu u kojoj je Jela�i� sklopio brak i dvoranu u kojoj se odr�ala svadbena sve�anost, ...
Vlasnica dvorca Eva Gajdošík nazo�ne je iznenadila slikom mlade Sofije Jela�i�
... a Eva Gajdošík nazo�nima je pokazala i sliku mlade Sofije Jela�i� koju joj je poklonila jedna stanovnica Napajedle, a za koju se donedavno nije znalo koga predstavlja. Naime, dok su u Hrvatskoj o Jela�i�evu vjen�anju svjedoci (poput banova prijatelja Josipa Neustädtera ili Stjepana Pejakovi�a koji je Sofiju Jela�i� u�io hrvatski) ostavili pisani trag, u Napajedli o doga�aju od prije 163 godine ima malo podataka pa se u povijesti grada spominje tek kratka zabilješka da je svadba bila za to mjesto va�an doga�aj, da je Jela�i� došao s uglednim pratiocima i da je cesta od kolodvora do dvorca bila osvijetljena i ukrašena.
Georg Adolf von Stockau
Svadbena sve�anost odr�avala se u dvorcu, ali mladenkin otac Georg Adolf von Stockau priredio je veliko slavlje i za stanovnike Napajedle. Ina�e, Jela�i�ev punac bio je od svog zeta mla�i pet godina i imao je vrlo zanimljivo porijeklo. Njegova majka bila je vojvotkinja Therese von Mecklenburg udata za kneza Karla Alexandra von Thurn und Taxisa, a otac mu je bio maj�in ljubavnik grof Maximilian Lerchenfeld. On je uz ostalo bio vlasnik dvorca Stockau kod Ingolstadta po kojem je Georg Adolf 1812. na maj�inu intervenciju od austrijskog cara Franje I. dobio grofovsku titulu. Knez Thurn und Taxis strpljivo je podnosio nevjeru svoje �ene koja je rodila nekoliko izvanbra�ne djece sve do 1814. kad je Georg Adolf poslan na školovanje u �enevu, a kasnije i u Be�ko Novo Mjesto na tamošnju vojnu akademiju. Vlasnikom dvorca u Napajedli grof Stockau postao je 1830. o�enivši se njegovom vlasnicom Franziskom von Fünfkirchen, ne�akinjom zadnjeg vlasnika iz grofovske obitelji Kobenzl. I danas ga se u Napajedli pamti po zaslugama koje je imao za razvoj mjesta, posebno industrije koju je potaknuo dolazak �eljeznice 1841. Sa svojim budu�im zetom upoznao se tijekom ratnih operacija revolucionarne 1848.
U ime Matice hrvatske Zapreši� Dragutin Grgas-Beli obe�ao je pomo� u nala�enju detaljnijih podataka o doga�aju koji je spojio dva grada, a kako suradnja Zapreši�a i Napajedle ne bi ostala tek na netom otkrivenoj spomen-plo�i, dogovorena je suradnja umjetnika iz Napajedle s Udrugom likovnih stvaralaca Zapreši� koja u svibnju, povodom godišnjice Jela�i�eve smrti, tradicionalno odr�ava me�unarodnu izlo�bu minijatura u vršilnici u Novim dvorima. U planu je i da se umjetnici iz Napajedle pozovu i na smotru doma�ih umjetnika povodom Dana grada Zapreši�a koji se slavi 16. listopada, na Jela�i�ev ro�endan. Osobe slavnog i popularnog bana i njegove supruge tako �e doista povezati ne samo tijela lokalne vlasti, nego i stanovnike Zapreši�a i Napajedle na njihovu obostranu korist, a vrijedi se nadati da �e dvorac u Napajedli biti zanimljiv hrvatskim turistima dubljeg d�epa koji �e si ondje mo�i priuštiti no�enje, a poneki mo�da i vjen�anje, ili barem onima koji �e imati interesa slikati se pored Jela�i�eve spomen-plo�e.
Za portal: Marijan Lipovac
