Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Nedoumice oko dr�avnih blagdana
Treba li Dan dr�avnosti slaviti 7. lipnja?


Hrvatski dr�avni vrh na Mirogoju na Dan dr�avnosti 2013.

Hrvatska je po 12 put obilje�ila 25. lipnja kao svoj Dan dr�avnosti, a problemi s njegovom prihva�enoš�u u narodu nisu ništa manje nego 2001. kad je u vrijeme vladavine šestero�lane koalicije na �elu sa SDP-om i Ivicom Ra�anom središnji nacionalni blagdan s 30. svibnja preba�en na dan proglašenja samostalne Hrvatske.


Proglašenje samostalnosti Hrvatske 25. lipnja 1991.

Prema anketi koju je sredinom lipnja na uzorku od 500 ispitanika provela agencija TIC-Moj telekom, samo 35 posto gra�ana zna da Hrvatska slavi dan dr�avnosti 25. lipnja, dok ih je 27 posto uvjereno da je Dan dr�avnosti još uvijek 30. svibnja. U anketi je 17,5  posto ispitanika reklo da je Dan dr�avnosti 8. listopada (kada se slavi Dan neovisnosti), 12 posto ih misli da je Dan dr�avnosti 5. kolovoza, kad je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a 8,7 posto misli da je pravi datum 15. sije�nja, dan kad je Hrvatska me�unarodno priznata. Da bi zbrka bila ve�a, 27,7 posto ispitanika tvrdi da Dan neovisnosti pada 25. lipnja, 22,7 posto misli da se radi o 5. kolovozu, 19,7 posto se odlu�ilo za 15. sije�nja, 15,2 posto za 30. svibnja, a pravi odgovor dalo je tek 14,5 posto ispitanika. 

Ve� je notorna �injenica da je promjena kalendara blagdana prije 12 godina dovela do toga da gra�ani ne znaju što se slavi kojeg datuma, tako da pravih proslava gotovo niti nema, izvješene zastave na zgradama su rijetke, a dr�avni blagdani se zapravo svode na neradne dane. Iznimka je jedino 5. kolovoza koji se doista slavi diljem Hrvatske jer gra�ani dobro pamte što se tog dana 1995. dogodilo i što je za njih i Hrvatsku zna�ilo kona�no oslobo�enje središnjih hrvatskih krajeva od srpske okupacije.


Na Dan dr�avnosti 30. svibnja 1994. predsjednik Franjo Tu�man
upalio je vje�ni plamen na Oltaru domovine na Medvedgradu

Razlog zašto Hrvatska nema sre�e s najva�nijim blagdanima je višestruk – prvo, 30. svibnja je kao Dan dr�avnosti bio prihva�en u narodu i zbilja se sve�ano slavio te nije bilo pravog razloga da se taj datum mijenja, premda mo�da nije najsretnije odabran.

Naime, Predsjedništvo HDZ-a je još 12. svibnja 1990. uputilo poziv „�itavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu, te svim gra�anima Hrvatske, da 30 svibnja 1990., dan saziva hrvatskog Sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave sve�ano, ponosno i dostojanstveno.“ Ujedno je preporu�eno „da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske dr�avnosti“ i kao „dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod razli�itim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da �emo svi zajedno slo�no raditi za bolje sutra i sre�u svoje hrvatske domovine."  Tako je ve� sam 30. svibnja 1990. prozvan Danom hrvatske dr�avnosti i sve�ano proslavljen diljem Hrvatske, a Sabor je taj datum u o�ujku 1991. i slu�beno proglasio blagdanom. Tog je dana konstituiranjem novog Sabora izabranog na prvim demokratskim i višestrana�kim izborima u Hrvatskoj nakon 45 godina prestala komunisti�ka vladavina i uspostavljena demokracija. Time je po�eo i proces osamostaljenja Hrvatske i taj datum do�ivljavao se kao prekretnica novije hrvatske povijesti.


Zipka kao simbol "nove Hrvatske", 30. svibnja 1990.

Na simboli�koj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao „ro�enje nove Hrvatske“ tijekom sve�anosti na današnjem Trgu bana Jela�i�a kada je netom izabrani predsjednik Franjo Tu�man polo�io kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole blagostanja, znanja i bogatstva, u zipku koju su blagoslovili kardinal Franjo Kuhari� i glavni imam Ševko Omerbaši�. Nultom to�kom današnje hrvatske dr�ave 30. svibnja smatra se i danas pa na internetskim stranicama nekoliko ministarstava popisi bivših ministara po�inju ministrima izabranima upravo krajem svibnja 1990., a Stjepana Mesi�a koji je od svibnja do kolovoza te godine bio na �elu vlade smatra se prvim hrvatskim premijerom, iako je formalno imao iste ovlasti kao i njegov komunisti�ki prethodnik Antun Milovi�. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavljuje da �e njegova stranka, do�e li na vlast, vratiti Dan dr�avnosti na 30. svibnja, a zanimljivo je da se taj datum i danas slavi kao blagdan u Zapadnohercegova�koj �upaniji u BiH, pod nazivom Dan svehrvatske dr�avnosti.

No, ako je uspostava istinske narodne hrvatske vlasti u narodu i bila do�ivljena poput formiranja dr�ave, Hrvatska 30. svibnja 1990. ipak nije stekla dr�avnost jer ju ima u kontinuitetu od devetog stolje�a (s iznimkom od 1918. do 1939.), ali jednako tako dr�avnost nije stekla niti 25. lipnja 1991. kad je proglasila samostalnost, štoviše, tog dana nije postala niti samostalna jer je samostalnost kona�no stekla 8. listopada 1991. kad je Sabor donio odluku o prekidu svih dr�avnopravih sveza s dotadašnjom Jugoslavijom. Stoga se taj dan od 2002. i slavi kao Dan neovisnosti (pojmovi neovisnost, nezavisnost i samostalnost su sinonimi), ali niti taj blagdan nije za�ivio me�u gra�anima jer proslave se uglavnom svode na protokolarne sjednice i polaganje vijenaca, a bez velikih proslava za gra�anstvo. Sli�no je i s 25. lipnjem, koji ima i dodatnu nesre�u što pada na po�etku ljeta kad u školama nema nastave, kad je velik broj ljudi ve� na odmoru i što pada tri dana nakon Dana antifašisti�ke borbe pa je zaposlenima glavna briga kako spojiti dva blagdana u mali godišnji odmor, a ne promišljati o smislu i razlogu njihova slavljenja. Razlog zašto se miješaju Dan dr�avnosti i Dan neovisnosti je i taj što se oba blagdana odnose na sli�ne povijesne doga�aje iz 1991. što je zapravo besmisleno jer ako se klju�an doga�aj u nastanku samostalne Hrvatske dogodio 25. lipnja, tada nema potrebe slaviti 8. listopada i obrnuto. Me�utim, koji je datum va�niji spore se i povjesni�ari i pravni stru�njaci i politi�ari iz tog vremena, koji stav �esto zauzimaju ovisno o tome kojeg su dana igrali va�niju ulogu.

Sabor je 25. lipnja donio Ustavnu odluku i Deklaraciju o uspostavi samostalne i suverene Hrvatske i time zapo�eo proces razdru�ivanja od Jugoslavije, ali pod pritiskom Europske zajednice na te je odluke 7. srpnja stavljen tromjese�ni moratorij kako bi se u tom razdoblju pokušalo na�i mirno rješenje krize u Jugoslaviji. Dan nakon isteka moratorija saborskom odlukom stupile su na snagu odluke od 25. lipnja i time je hrvatska samostalnost postala �injenicom, odnosno proces razdru�ivanja je završen. No, Hrvatska je još tijekom moratorija dobila dva me�unarodna priznanja svoje samostalnosti, iz Slovenije i Litve (koje su se u to vrijeme i same borile za priznanje). Istovremeno, 1. srpnja 1991. Stjepan Mesi� je preuzeo funkciju predsjednika Predsjedništva Jugoslavije, i to kao predstavnik Hrvatske koja je nekoliko dana ranije proglasila samostalnost. Kako je mogu�e da neka nova dr�ava prima i tra�i me�unarodno priznanje, a da istodobno ima svog predstavnika na �elu savezne dr�ave od koje je proglasila samostalnost i time priznaje da je i dalje njen dio? Te i sli�ne neuobi�ajene situacije kompliciraju odgovor na pitanje kad je Hrvatska postala samostalna dr�ava, što se reflektira i na blagdanski kalendar.

Problem s Danom dr�avnosti mo�e se riješiti na dva na�ina – prvi je da se tom blagdanu napokon udahne duša, da se proslave ne svedu samo na protokolarne izjave, sve�ana primanja, podjelu odli�ja i posjete Mirogoju, ve� da se 25. lipnja prire�uju i doga�aji izvan politi�ke sfere (pu�ke sve�anosti, koncerti i druge priredbe), kako bi blagdan doista bio prihva�en u narodu. Je li to izvedivo drugo je pitanje, i to ne samo zbog toga što u uvjetima dugotrajne krize gra�anima i nije do velikog slavlja – Dan dr�avnosti pada na po�etku ljeta, a nije ga lako definirati u odnosu prema 8. listopadu.

Stoga je drugo mogu�e rješenje pokušati posti�i konsenzus o novom datumu za Dan dr�avnosti koji bi bio vezan uz neki doga�aj iz ranije hrvatske povijesti, s obzirom na to da hrvatska dr�avnost se�e još u rani srednji vijek i da je teza o njenom kontinuitetu i u razdobljima kad su Hrvatskoj vladali strani vladari jedna od temelja hrvatskog nacionalnog identiteta.

  
Spomenik kneza Branimira u Ninu

Još od ranije postojale su neslu�bene ideje da Dan dr�avnosti bude 7. lipnja, na dan kad je 879. papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira i Hrvatsku i time po prvi put priznao hrvatsku dr�avu. Posljednji je 7. lipnja kao mogu�i Dan dr�avnosti sredinom lipnja u svom tekstu u Ve�ernjem listu spomenuo Bo�o Skoko, stru�njak za pitanje imid�a dr�ave, koji je podsjetio i na jednu malo poznatu zanimljivost. Naime, Franji Tu�manu je bilo predlagano da se prva sjednica novog Sabora umjesto 30. svibnja 1990. odr�i 7. lipnja, upravo na 1111. godišnjicu prvog priznanja hrvatske dr�avnosti. Da je Tu�man to prihvatio, 7. lipnja postao bi datum s dvostrukom simbolikom i ne bi ga se moglo tek tako izbrisati ni iz blagdanskog kalendara ni iz povijesnog sje�anja. Bilo bi tu analogije s 29. studenim, bivšim Danom Republike, kada su se slavili i proglašenje Jugoslavije republikom 1945. i Drugo zasjedanje AVNOJ-a 1943. koji su se dogodili istog dana.


Proslava Dana dr�avnosti Slovenije

Osim Hrvatske samo još sedam dr�ava u Europi ima blagdan koji se zove Dan dr�avnosti i kod ve�ine on se ve�e uz raniju povijest. Iznimka je Slovenija koja Dan dr�avnosti slavi isto kad i Hrvatska jer je istog dana proglasila samostalnost te BiH �iji je Dan dr�avnosti, 25. studeni kao spomen na osnivanje ZAVNOBiH-a 1943., preostao još iz bivšeg sustava, premda ga danas slave samo Bošnjaci. I Slovenija i BiH uz Dan dr�avnosti imaju i Dan neovisnosti i slave ga na dane kad su 1990., odnosno 1992. odr�ale referendume o neovisnosti, Slovenija 26. prosinca, a BiH 1. o�ujka.


Spomenik prvog litvanskog kralja Mindaugasa u Vilniusu

Litva Dan dr�avnosti slavi 6. srpnja u spomen na svog prvog i jedinog kralja Mindaugasa koji se tog dana 1253. okrunio, a Litvanci imaju i dva blagdana vezana uz stjecanje neovisnosti 1918. (16. velja�e) i 1990. (11. o�ujka).


Naslovnica googlea povodom Dana dr�avnosti Srbije 2013., ukrašena šljivama i opancima

Srbija slavi Dan dr�avnosti 15. velja�e na dan po�etka prvog srpskog ustanka 1804. kojim su udareni temelji modernoj srpskoj dr�avi te na dan donošenja prvog srpskog ustava 1835., a Crna Gora 13. srpnja na dan kad je 1878. na Berlinskom kongresu priznata njena samostalnost. Crna gora ima i Dan neovisnosti, 21. svibnja, dan kad je 2006. na referendumu izglasana njena neovisnost.


Spomenik �eškog kneza svetog Vaclava u Pragu

Zanimljivi su slu�ajevi �eške i Ma�arske koje Dan dr�avnosti slave na blagdan svojih svetih vladara. Kod �eha je to 28. rujna, blagdan svetog Ve�eslava (Václava), �eškog kneza iz desetog stolje�a koji je �ešku trajno vezao uz krš�ansku Europu i zapad, zbog �ega ga je njegov brat poganin dao ubiti.


Spomenik prvog ma�arskog kralja svetog Stjepana u Budimu

Sli�ne zasluge kod Ma�ara ima njihov prvi kralj sveti Stjepan iz 11. stolje�a pa na njegov crkveni blagdan 20. kolovoza slave po�etke svoje dr�ave. �esima je ina�e središnji blagdan 28. listopada, kad su 1918. stvaranjem �ehoslova�ke ponosno stekli neovisnost, dok dan nastanka samostalne �eške 1993., iako je blagdan, nema veliku va�nost, tim više što pada na Novu godinu. Ma�ari uz blagdan svetog Stjepana imaju i dva Nacionalna dana – prvi pada 15. o�ujka, u spomen na po�etak revolucije 1848., a drugi 23. listopada, na dan kad je 1956. po�ela pobuna protiv sovjetske prevlasti. Taj datum ima dvostruku va�nost jer je istog dana 1989. ukinuta socijalisti�ka republika.  

Kad je u pitanju tradicija dr�avnosti, Hrvatska je svakako bli�a �eškoj i Ma�arskoj nego Sloveniji i ako bi se za Dan dr�avnosti Hrvatske pokušalo na�i neko novo smislenije rješenje, moglo bi se ugledati na njihov primjer. Malo je konkretnih datuma iz najranije hrvatske povijesti kad se po�ela formirati hrvatska dr�ava, a jedan od njih je upravo 7. lipnja 879. kad je hrvatska dr�avnost prvi put dobila me�unarodnu potvrdu.


Pismo pape Ivana VIII. u kojem 7. lipnja 897. obavještava hrvatskog kneza Branimira
o svom blagoslovu njemu i Hrvatskoj

Me�utim, papin blagoslov nije se dogodio 7. lipnja, ve� je s tim datumom datirano papino pismo Branimiru u kojem piše: „Kad smo naime na dan Uzašaš�a Gospodnjega slu�ili misu na �rtveniku sv. Petra, digosmo ruke u vis i blagoslovismo tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da mo�eš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vladati zemaljskom kne�evinom, a poslije smrti da se na nebesima veseliš s Bogom i da vje�no vladaš."  Blagdan Uzašaš�a 879. je pao 21. svibnja i Hrvatska je zapravo priznata tog dana, iako je 7. lipnja poznatiji pa se još od devedesetih godina slavi kao Dan hrvatske diplomacije. Postigne li se op�a suglasnost o tome da novi Dan dr�avnosti postane 7. lipnja ili 21. svibnja, bilo bi manje nedoumice o tome kojeg se dana proslavlja ro�endan samostalne Hrvatske – bio bi to 8. listopad kao Dan neovisnosti koji bi postao središnji dr�avni blagdan kao što je slu�aj u ve�ini zemalja.


Krunidba kralja Zvonimira nepoznatog autora iz 1611.

Ina�e, tog datuma dogodila su se još dva zna�ajna doga�aja vezana uz hrvatsku neovisnost – 8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao me�unarodnog subjekta), a 8. listopada 1871.

 
Oton Ivekovi�: Smrt Eugena Kvaternika

Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovi�ku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja da se ostvari neovisnost Hrvatske. No, ako bi se u javnoj raspravi zaklju�ilo da je za osamostaljenje Hrvatske va�nija odluka donesena 25. lipnja 1991., tada bi 8. listopada trebao postati obi�an radni dan, a Dan neovisnosti bio bi preba�en na sadašnji Dan dr�avnosti. 

Premještanje Dana dr�avnosti na datum iz ranije hrvatske povijesti, bio bi to podsjetnik na �injenicu da Hrvatska kao dr�ava i nacija nije nastala tek 1991., ve� da su njeni korijeni mnogo stariji, kao i kod još nekih europskih dr�ava �iji blagdanski kalendar, za razliku od hrvatskog, to jasno naglašava.

Fotografije: Cropix, UPRH
Tekst: Marijan Lipovac
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.