Crtica iz Gospi�a
KU�ICE NA RUBU PLACE
(o nekadašnjim gospi�kim opan�arima)
U vremenu prije Drugoga svjetskog rata cipele su bile skupe, pa su siromašniji ljudi, osobito seljaci, teško do njih dolazili i rijetko ih imali, te su umjesto cipela nosili jeftinije opanke.
„Zeman gradi, zeman razgra�uje“, govorili su stari i opanaka je ispod Velebita nestalo, kao da nisu ni postojali. No kao i sve drugo, i ovo se tijekom vremenske neumitnosti promijenilo, pa su oni lijepi starinski li�ki opanci, zbog svoje rijetkosti, u obilju današnjih najraznovrsnijih cipela i kojekakvih obuvala postali skupi i dragocjeni.
Radni stol opan�ara
Nisu, me�utim, u vremenskom hodu prohujali samo opanci, nego su s njima nestali i opan�ari, kojih je desetak u Gospi�u do Drugoga svjetskog rata bilo udru�eno u osebujan ceh. Bili su to vrsni i nadaleko poznati majstori, koji su kod svojih ku�a pravili opanke s lijepim ukrasima i na specijalnim pokretnim ku�icama na kota�ima svakog petka dopremali ih na posebno mjesto odre�eno za njih na gospi�koj placi. Petkom zato, što je toga dana popularni gospi�ki tjedni sajam, na koji Li�ani hrle, imali ili ne da što i pazare. Hrle zbog tradicije i zbog obi�aja, koji se i pod Velebitom teško iskorjenjuju, �ak i u ovom vremenu kad je moderna civilizacija doprla do najzaba�enijih li�kih zaselaka.
Gospi�ka placa petkom
I tako se na gospi�koj placi okupljalo nekada, kao što se i danas okuplja mnoštvo svijeta, a na posebnom mjestu na placi, koje je odredila Op�ina, stajalo je desetak simpati�nih malih opan�arskih ku�ica-du�ana, i u njima opan�ari, i puno divnih opanaka raznih veli�ina, iz �iste gove�e ko�e, laganih i udobnih za hodanje. Bog zna zašto su ih zvali „karlova�kima“?
U svakoj opan�arskoj ku�ici bilo je isto: puno opanaka, mali šank pod prozor�i�em i stolac, a na krovu ku�ice i dimnjak, jer je u ku�ici zimi bila i pe�ica, bez koje bi zimi trgovina bila nemogu�a. Svi su gospi�ki opan�ari bili šaljiv�ine i skloni humoru, za �ijim bi podrijetlom u njihovom osebujnom zanatu tragati bilo besmisleno. Uz to, sve ih je resila i sklonost kapljici, koje je bilo u nekoliko gostionica u neposrednoj blizini place, i osobito u gostionici Poli�evoj, u koju su opan�ari �esto navra�ali, pa se nije bez razloga govorilo da �ete tog i tog opan�ara na�i u Poli�evoj birtiji, ako ga ne na�ete u njegovoj opan�arskoj ku�ici na placi.
Najpoznatiji gospi�ki opan�ari bili su: stari Rukavina zvan Pitani�, Tašo �a�i� s nadimkom Gloria, Karlo Serdar, Brolih, bra�a Šaban i me�u svima najpopularniji, osebujni Tomiša Šaban. Tomiša je bio nizak, gobav, s dugom i uvijek zalizanom crnom kosom, prorije�enom po sredini glave, s dugim crnim uvijek dobro izglancanim kratkim cipelama, s gromkim kreštavim glasom i s dugim rukama. Volio je �okanj�i�e i �esto je iz svoje opan�arske ku�ice pretr�avao u Poli�evu gostionicu. Uvijek je to �inio „samo zbog jednog, jedinog �okanj�i�a“, a kad bi ga naru�io i u prepunoj Poli�evoj birtiji dobio, ne bi ga odmah popio, nego bi najprije gledaju�i ga u�ivao i onda ga najednom na eks popio, pa se sav stresao, kao da nikada rakije nije pio. Potom bi redovito domoljubno kliknuo u ono vrijeme ka�njivu politi�ku parolu �AP, pa brzo strugnuo stepenicama na balaturi Poli�eve birtije prema svojoj opan�arskoj ku�ici na placi. Zbog Tomišinih parola �esto su se oko opan�arskih ku�ica na gospi�koj placi vrzmali i �andari, koji, dakako, za opanke nisu bili zainteresirani, niti su za njih marili.
�enski i muški li�ki opanci
Suknene muške �arape i opanci
Opanci sinjskih alkara
Budu�i da su opancima snabdijevali sva li�ka i neka dalmatinska i bosanska sela, gospi�ki su opan�ari prili�no dobro �ivjeli, iako njihovi opanci nisu bili jako skupi. Zato su i njihove opan�arske ku�ice-trgovinice bile lijepe, urešene dra�esnom ornamentikom iz drva, a na njihovom je pro�elju bila ruda kojom su ih opan�ari vukli...
A onda je došao rat i nestalo je opan�ara. Pojavili su se još jednom nakon rata, ali nakratko, i bez svojih simpati�nih pokretnih ku�ica. Njih desetak utemeljili su u ku�i pok. Pube Rub�i�a na po�etku Buda�ke ulice prvu opan�arsku zadrugu u Gospi�u. Iako je ta zadruga ubrzo postala salon za viceve, u njoj su kroz nekoliko godina gospi�ki opan�ari u sutonu svoga zanimanja zaradili mirovinu. Nakon toga zadruga se ubrzo ugasila, jer su se i li�ki seljaci iz opanaka preobuli u cipele, a o nekadašnjim gospi�kim opan�arima ostale su samo drage uspomene.
Trg Stjepana Radi�a, pogled s juga
Trg Stjepana Radi�a, pogled sa zapada
Foto: Damir Alter Matijevi�
Prošla su desetlje�a i nakon Jugoslavije i Domovinskog rata staru su gospi�ku placu uredili u lijep središnji gradski trg Stjepana Radi�a.
Za portal: Nikola Bi�ani�
Vezani �lanak:
Tomiša
