Muzej gljiva u Zagrebu
U �ivotu Grada Zagreba zbio se zna�ajan doga�aj. Još 10.05.2013. godine sve�ano je otvoren Edukativni centar i stalni izlo�beni prostor Svijeta gljiva, prvi Muzej liofiliziranih gljiva u Hrvatskoj i to u samom srcu grada, na „Jela�i� placu“ br 3, II. kat ; otvoren zasada, radnim danom od 10 do 14 h. S takvim Muzejom gljiva mo�e se pohvaliti malo koja europska metropola. To je jedinstvena turisti�ka atrakcija, za sada ima oko 360 vrsta gljiva, sve u prostoru od 180 m2. Muzej su osnovali Grad Zagreb, Turisti�ka zajednica Grada Zagreba i Gljivarsko društvo Kamilo Blagai�.
Tome su zaslu�ni velik broj �lanova Gljivarskog društva „Kamilo Blagai�“ i trojica vode�ih ljudi u tom projektu: dr sci prof Romano Bo�ac, gradona�elnik Milan Bandi� i mr sci Josip Kalmar.
Romano Bo�ac inicijator osnivanja Centra, naš poznati stru�njak i znanstvenik iz oblasti mikologije i gljivarstva, agronom i najve�i autoritet u podru�ju gljivarstva u Hrvatskoj.
Gradona�elnik Milan Bandi� koji je dao konkretnu potporu u obliku prostora za muzej na odli�noj lokaciji.
Mr sci Josip Kalmar predsjednik Gljivarskog društva Kamilo Blagai�, nekada procesni projektant u Plivi, umirovljenik. Danas Josip ima tri ljubavi : suprugu, unuke i gljive.
Treba spomenuti i �lanove drugih gljivarskih društava i udruga koji su se tako�er uklju�ili u sakupljanje gljiva za muzej gljiva.
Nešto o tehni�kim detaljima. Gljive su nakon ubiranja kratkog vijeka, brzo se kvare i deformiraju. Jestive gljive treba odmah pripremiti u ukusne obroke ili pripremiti na propisan na�in za duboko zamrzavanje.
Pitamo se, kako onda da su gljive u staklenim vitrinama u Muzeju, ostale u trajnom obliku i boji, na sobnoj temperaturi. Odgovor mi je dao prof dr Romano Bo�ac. Svje�e gljive idu kod njega na proces liofilizacije. On je odgovoran za liofilizaciju gljiva, njihovo determiniranje i za pripremu izlo�aka s latinskim i hrvatskim znanstvenim nazivima gljiva.
Donaciju za najva�niju opremu Muzeja, liofilizator, donirala je Hrvatska gospodarska komora, još prije šest godina, ali radi nedostatka prostora i uvjeta za rad nije se mogla koristiti.
Gljive u svom sastavu ve�inom sadr�e oko 90 % vode. Proces liofilizacije po�inje dubokim zamrzavanjem. Tada se uklju�i vrlo visok vakuum i po�inje sublimacija vode iz oblika leda direktno u parnu fazu (nema faze otapanja leda u teku�u vodu, što bi dovelo do deformacije gljiva). Tako se sadr�aj vlage smanji na 5-6 % i gljive zadr�e svoju izvornu boju i oblik, i lagane su „kao pero“. �uvaju se u prostoru s niskom vlagom u zraku, tako da gljive ostaju suhe.
Tako pripravljene gljive u vitrinama Muzeja, dobile su svoja imena na latinskom i hrvatskom jeziku (znanstveno nazivlje) i zna�ajnu primjedbu: otrovna, smrtno otrovna, uvjetno jestiva, jestiva, vrlo ukusna. Prednost takvog predstavljanja gljiva u odnosu na fotografije u raznim knjigama je velika. Gljive se vide u stvarnoj veli�ini i u fazi nicanja i u fazi zriobe i odozgo i odozdo. I izlo�ene su gljive iz svih godišnjih doba. Osvjetljenje vitrina je izvanredno, tako da se ima potpuni do�ivljaj.
Sve opisano omogu�it �e gra�anima stru�nije prou�avanje gljiva, sezonsko organiziranje radionica; organiziraju se izleti za djecu i odrasle, radi prikupljanja i upoznavanja gljiva te razvijanje svijesti, osobito mladih, i odgovornosti za o�uvanje okoliša i bio-raznolikosti krajobraza. S obzirom da se ra�una da u Europi ima oko 60.000 vrsta gljiva, sakupljanje gljiva za pripravu muzejskih eksponata ostaje trajni zadatak gljivara iz G. D. „Kamilo Blagai�“.
I na koncu znakovite su rije�i gradona�elnika Milana Bandi�a izgovorene kod otvaranja Edukativnog centra i stalnog izlo�benog prostora Bogatstvo svijeta gljiva: „To sve obogatit �e ponudu Grada Zagreba te ga uvrstiti me�u rijetke europske metropole s takvim sadr�ajem, a osim što �e biti zanimljiv svim zaljubljenicima u gljive, bilo našim sugra�anima, bilo turistima, vjerujem da �emo njegovim otvaranjem i educiranjem dodatno smanjiti trovanje od gljiva, s ponekad i smrtnim posljedicama“.
Foto galerija
Tekst i fotografije: gljivar amater iz Osijeka, Ivan Grgesina, ivan.grgesina@gmail.com
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
