Hrvatsko-�eško društvo postavilo virtualnu izlo�bu
o povijesti hrvatsko-�eških odnosa
Na internetskoj stranici Hrvatsko-�eškog društva www.hcdzg.hr objavljena je virtualna izlo�ba Hrvatsko-�eški odnosi kroz povijest kojom se javnost �eli podsjetiti na više od stotinu osoba i doga�aja koji su od srednjeg vijeka do današnjih dana spajali Hrvate i �ehe i doprinosili zbli�avanju dvaju naroda. Izlo�ba je objavljena povodom 21. studenog, dana koji bi se na prijedlog Hrvatsko-�eškog društva obilje�avao kao Dan hrvatsko-�eškog prijateljstva, u spomen na 21. studenog 1347. kada je �eški kralj Karlo IV. u Pragu osnovao samostan Na Slovanech ili Emaus u koji je pozvao hrvatske benediktince glagoljaše s Pašmana.
Objava virtualne izlo�be Hrvatsko-�eški odnosi kroz povijest povodom 666. godišnjice tog va�nog doga�aja iz povijesti hrvatsko-�eških odnosa poticaj je da ideja o Danu hrvatsko-�eškog prijateljstva za�ivi me�u svima koji se bave promicanjem hrvatsko-�eških odnosa, kao i me�u udrugama �eha u Hrvatskoj i Hrvata u �eškoj te me�u hrvatskim i �eškim gradovima koji imaju potpisane sporazume o prijateljstvu, a kojih je iz godine u godinu sve više.
Predsjednik Hrvatsko-�eškog društva Marijan Lipovac s predsjednikom RH Ivom Josipovi�em
Autor izlo�be je predsjednik Hrvatsko-�eškog društva Marijan Lipovac, povjesni�ar, bohemist i novinar, koji je do sada napisao više knjiga i drugih radova posve�enih hrvatsko-�eškim odnosima.
Da je ovakva jedinstvena izlo�ba pun pogodak govore pohvale koje je Hrvatsko-�eško društvo dobilo iz hrvatskog veleposlanstva u Pragu i �eškog veleposlanstva u Zagrebu, od pripadnika �eške manjine u Hrvatskoj i svih drugih osoba kojima je na srcu hrvatsko-�eško prijateljstvo.
„Hrvati i �esi dva su bliska srednjoeuropska i slavenska naroda �ije prijateljstvo i zajedništvo se izgra�ivalo stolje�ima“, re�enica je kojom po�inje virtualna izlo�ba, a bolji ugo�aj hrvatsko-�eškog zajedništva omogu�ava i Smetanina Vltava kao glazbena podloga.
Pregledno i informativno, izlo�ba donosi podatke o zajedni�kim hrvatsko-�eškim velikanima – �esima koji su djelovali u Hrvatskoj i Hrvatima koji su djelovali u �eškoj, kao i o zna�ajnim osobama iz povijesti hrvatskog ili �eškog naroda koje su u ve�oj ili manjoj mjeri bili povezani s �eškom, odnosno Hrvatskom. Tako�er je objašnjen i kontekst u kojem su se u pojedinom vremenskom razdoblju odvijali hrvatsko-�eški odnosi. Izlo�ba prati doga�aje od mita o �ehu, Lehu i Mehu i njihovom porijeklu iz Hrvatske, preko imenovanja �eha Duha prvim zagreba�kim biskupom oko 1094., što je prvi dokumentirani dokaz o postojanju hrvatsko-�eških veza, pa sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Od �eha koji su dali doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti isti�u se Bartol Felbinger, Gustav Jane�ek, Marija Ru�i�ka Strozzi, Vjekoslav Bastl, Lav Kalda, Fran Lhotka, Václav Huml i Jaroslav Šidak, a istaknuti su i hrvatski velikani �eškog porijekla – Ivan Zajc, August Šenoa, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Jagoda Truhelka, Oton Ku�era, Albert Bazala, Lavoslav Ru�i�ka, Franjo Paulik i Josip Klima te znameniti Hrvati o�enjeni �ehinjama – Nikola Šubi� Zrinski, Josip Jela�i�, Stjepan Radi� i Vladimir Prelog.
Me�u manje poznatim podacima je zanimljivost da je nakon 1918. gradona�elnik Praga Karel Baxa imao suprugu Hrvaticu, a gradona�elnik Zagreba Vjekoslav Heinzel bio o�enjen �ehinjom.
Istaknuti Hrvati koji su djelovali u �eškoj bili su Faust Vran�i�, Josip Filipovi�, Vlaho Bukovac, Branko Gavella i Zvonimir Rogoz, a me�u brojnim praškim studentima iz Hrvatske istaknuti su Vatroslav Lisinski, Andrija Mohorovi�i� i Nikola Tesla.
Jedini �eh koji je vladao Hrvatskom bio je kralj �igmund Luksemburški (1387.-1437.).
Istaknuti su i podaci o ulozi �eha u razvoju hrvatskog srednjeg i visokog obrazovanja, industrije, turizma, novinstva, filma i sporta, o suradnji hrvatskih i �eških preporoditelja, o solidarnosti u teškim trenucima, a prikazan je i popis poznatih hrvatskih prezimena �eškog porijekla i bohemizama u hrvatskom jeziku.
Izlo�ba podsje�a i na veze koje su s Hrvatskom imali �eški velikani Karlo IV., Jan Hus, Jan Neruda, Jaroslav Hašek, Alfons Mucha, Tomáš Masaryk i Václav Havel te na povezanost s �eškom hrvatskih velikana Matije Vla�i�a, Franje Trenka, Ljudevita Gaja, Josipa Jurja Strossmayera, Eugena Kvaternika, Ivana Meštrovi�a, Miroslava Krle�e, Alojzija Stepinca i Franje Tu�mana.
Istaknuta je i uloga koju u povezivanju Hrvatske i �eške imaju nacionalne manjine – �esi u Hrvatskoj i moravski Hrvati u �eškoj i u tom je kontekstu spomenuto je i sudjelovanje i stradanje hrvatskih �eha u antifašisti�koj borbi i Domovinskom ratu te progon moravskih Hrvata nakon 1945.
Hrvatsko–�eško društvo postoji od 1992. i radi na promicanju odnosa Hrvatske i �eške i razvoju hrvatsko-�eškog prijateljstva na svim razinama. Ima oko sto �lanova, sjedište joj je u Zagrebu, a podru�nice joj djeluju u Daruvaru i Omišu. Udruga je do sada organizirala velik broj okruglih stolova, tribina te drugih skupova i akcija, izdala je pet knjiga, a od 2011. izdaje i svoj �asopis Susreti.
Pogledajmo u prilo�enoj foto galeriji slike nekoliko slajdova virtualne izlo�be, a �itavu virtualnu izlo�bu Hrvatsko-�eški odnosi kroz povijest mo�e se vidjeti ovdje:http://www.hcdzg.hr/prezentacija.htm
U podlozi je Vltava pa uklju�ite i zvu�nike.
Foto galerija
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Vezani �lanak:
Burna povijest zagreba�kog �eškog narodnog doma
