Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Izme�u Crnog mora, Kavkaza i planine Ararat
Hrvatski Argonauti u potrazi za zlatnim runom
i koje�im drugim: Armenija - u sjeni Ararata
Snijegom pokriveni vrhovi Velikog i Maloga Ararata su zaštitni znak Armenije i krase njen dr�avni grb, ali i brojne boce odli�nog armenijskog konjaka.
Erevan s pogledom na pedesetak kilometara udaljeni Ararat
Ararat, ili kako ga Armenci nazivaju Massis, je neizostavni dio svakodnevice, jer jutarnji pogled na pedesetak kilometara udaljeni vrh stanovnicima Erevana, armenijskog glavnog grada, daje do znanja da ih o�ekuje lijep dan i da im ništa ne�e toga dana i�i naopako. Problem je u ovoj prvoj krš�anskoj dr�avi svijeta samo taj, da se od 1920. godine armenijski nacionalni simbol nalazi u neprijateljskim rukama, na turskoj zemlji. Svakodnevno vidjeti Ararat, ali bez mogu�nosti na njega se penjati, je za Armence jednako rak rani za koju se zna da nikada ne�e zacijeliti.
Erevan ...
... i prizori iz Erevana
Manastir Khor Virap i u pozadini desno Ararat
Ništa drugo u Armeniji nije toliko �esto opjevano u pjesmi, ovjekovje�eno na slikarskom platnu ili filmskoj traci, kao brdo Ararat. Na�alost, skoro jedno stolje�e nije se niti jedan jedini �itelj Armenije popeo na ovo mitsko brdo. Problemi oko brda su po�eli još puno ranije, kada se u biblijskom zapisu o Nojevoj barci, pojavljuje po prvi puta rije� Ararat, a ne Massis, jer je biblijski tekst pisan na hebrejskom jeziku u kojemu se ovo povijesno brdo naziva Ararat. Armenijsko ime brda se sastoji od rije�i Ma (majka) i Sis (planina), dok se kurdski, turski i hebrejski naziv ve�e uz pojam "vatrenog brda".
Aragac
Ljubav Armenaca je toliko velika prema nedosti�nom Araratu, da ponekad zaborave na svoj stvarni najviši vrh Aragac. Danas mala siromašna dr�ava, na �ijem su prostoru postojale civilizacije još u 15. stolje�u prije Krista, bila je pod kraljem Tigranom II. centar velikog Armenijskog carstva koje se širilo izme�u Kaspijskog jezera, Crnoga mora i Mediterana.
Manastir Sevan na istoimenom jezeru
Manastir Haghpat
O njegovom nekadašnjem sjaju danas svjedo�e samo stotine i tisu�e sakralnih spomenika. Turbulentna stolje�a prošlosti, u�inila su da danas u svijetu �ivi dva puta više Armenaca nego u mati�noj zemlji. Agassi, Kasparov, Aznavour, Cher, Saroyan, Petrosjan, Hacaturojan, Djorkaeff su neka od imena sa kojima smo se sretali i ne znaju�i da pripadaju malom ponosnom narodu.
Ništa manje nije širom svijeta poznat Radio Erevan. Ova fiktivna radio stanica, je decenijama va�ila kroz svoje proturje�ne odgovore na pitanja slušatelja, kao jedina institucija slobode govora i medija u SSSR.
Kako je to izgledalo, najbolje pokazuje jedan od odgovora-viceva, objavljenih u eteru.
Na izmišljeno pitanje Radio Erevanu, je li to�no da je Ivan Ivanovi� na lotu osvojio glavnu nagradu crveni auto, odgovor je bio: "U principu je to to�no, ali nije rije� o Ivanu Ivanovi�u, ve� o Petru Petrovi�u, i nije u pitanju auto ve� bicikl, a osim toga on ga nije dobio kao nagradu, ve� su mu ga ukrali. Sve ostalo je to�no."
Dvodnevno planinarenje po Aragacu
Naše dvodnevno planinarenje po Aragatzu i usponi na ju�ni (3893 m.) i sjeverni vrh (4090 m.), nisu dio viceva Radio Erevana, ve� stvarnost. Ishodišnu to�ku našega planinarenja je predstavljao Observatorij za kozmi�ka zra�enja, smješten na 3200 metara iznad mora. Stanicu ve� više od �etiri desetlje�a vodi doktor fizike Gaga Satryan, koji nas je skupa s osobljem ljubazno ugostio. Danas se objekt nalazi u dosta lošemu stanju, ali tople vode, grijanja i ugodnih ljudi ne nedostaje.
Muzej Mikojana, konstruktora MIG-a
Uspon do ju�noga dijela gigantskog vulkanskog kratera, kojeg je širina preko 2,5 kilometra, a dubina 350 metara, i na kojemu se isti�u �etiri vrha, je lagan i traje manje od dva sata pa se na njega mogu popeti i neiskusni planinari. Neznatno te�e je popeti se na zapadni (4007 m.) i isto�ni (3916 m.) vrh. Naš izbor je bio, rijetko obila�eni sjeverni vrh za �iji uspon i silazak mora planinar potrošiti 8 do 10 sati hoda. Sam uspon nije tehni�ki zahtjevan, ali nije ni bezazlen i namijenjen je samo iskusnim planinarima. Bilo kako bilo, bolju aklimatizaciju si nismo mogli zamisliti. Vrijeme i pogled sa vrha nas nisu poslu�ili, kroz niske crne oblake se nije vidjelo niti na jednu stranu svijeta.
Tugu za lijepim pogledom smo kasnije pokušali utopiti u alkoholnim parama odli�noga armenijskoga konjaka, popra�enima so�nim komadima šašlika, jela sli�nog našim ra�nji�ima i brdom kuhanih rije�nih rakova.
Fotografije su snimane s dva ili tri fotoaparata pa redoslijed slika u foto galeriji mo�da ne odgovara u potpunosti redoslijedu kojim su snimljene, no va�no je da se stekne op�i utisak što su vidjeli hrvatski Argonauti u potrazi za zlatnim runom na svom interesantnom krstarenju Armenijom - u sjeni Ararata.
Foto galerija
Tekst i fotografije: Milan Rajši�, Milan52@gmx.de
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Vezani �lanak:
Uzbudljiva 2013. godina svjetskog putnika Milana Rajši�a
Od istog autora:
Meksiko iz perspektive svjetskog putnika:
Meksi�ki kaleidoskop
Island iz perspektive svjetskog putnika
(Putopis kroz Afriku u 13 nastavaka, na kraju 13. nastavka link/poveznica na sve prethodne)
13. dio: U zemlji neponovljive ljepote / JAR - Ju�noafri�ka Republika - 2. dio /
