Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Izme�u Crnog mora, Kavkaza i planine Ararat
Hrvatski Argonauti u potrazi za zlatnim runom
i koje�im drugim: Na tragu okovanog Prometeja u Gruziji

"U daleki smo evo stigli svijeta kraj,
U skitsku zemlju, pustoš pustu bez stvora..."
/ po�etni stihovi Eshilovog "Okovanog Prometeja" /

Stari, ali izdr�ljivi Volga autobus, zaostao još iz vremena sovjetskoga socijalizma, nas od Tbilisija, Vojnom cestom duga�kom 208 kilometara i preko prijevoja Kri� (2395 m.), dovozi do doline rijeke Terek. Gradi� Stepanzminda (Sveti Stjepan), se nalazi na kraju doline i samo nekoliko kilometara prije ruske granice. Iz grada se kao na dlanu vide planinski vrhovi �e�enije, Osetije i Ingucije, kojih visina prelazi �etiri tisu�e metara. Pogled u pravcu  zapada je još veli�anstveniji. Planina Kasbek, visoka je 5047 metara, dio je Choch lanca i najju�niji kavkaski pettisu�njak, tre�i najviši vrh Gruzije i šesti po visini vrh preko pet tisu�a metara u Kavkazu.

Mkinwarzweri, kako planinu nazivaju doma�ini, a što u prijevodu zna�i "ledeni vrh", dominira iznad grada i doline svojim strmim, snje�nim vrhom i na suncu bljeskaju�im ledenjacima. Ljepoti pogleda dodatno pridonosi, visoko iznad grada na visoravni smještena, tipi�na gruzijska gra�evina starinske crkve.

  

U jednom od brojnih, malih, skromnih pansiona, nalazimo odmorište, a za uta�iti glad, a posebice �e�, na raspolaganju nam je par restoran�i�a. Ostatak vremena prije spavanja, provodimo u šetnji po mjestu, te u iznajmljivanju dereza i cepina. Ljubazna Gruzijka nas upozorava da �e se narednih sati promijeniti vrijeme i svoje prognoze potvr�uje na ekranu ra�unara. Planinarskoj nadi i optimizmu nema kraja, tako da mi bez obzira što smo vidjeli "crno na bijelo", ipak odlu�ujemo narednih dana oti�i u planinu i pogledati gdje je to Zeusov kova� Hefest, okovao Prometeja. Ovdje, na gori Kasbek, je Prometej 30000 godina, sve dok ga nije oslobodio Herkules, patio razapet na stijeni, dok su mu svakoga dana orlovi kljucali jetru, koja bi se preko no�i obnovila. Sve te muke su bile samo zbog toga što je razljutio Zeusa, davši nama ljudima vatru, ali i zbog bo�je ljubomore, da nama ne bilo dobro kao i njima.

  

Lada Niva se probija lošim, razrovanim putem, dok se stariji voza� hvali kako je Ilia II., sadašnji patrijarh Gruzijske pravoslavne crkve, njegov bli�i rodjak. Terenac nas dovozi nedaleko od crkve Zminda Sameba, koja se nalazi na visini od 2147 m. Od planine Kwemi-Mta, na kojoj se nalazi crkva, po�inje trosatni uspon na Kasbek. Razgled ove najljepše i najva�nije gruzijske crkve, najpoznatijeg hodo�asni�kog mjesta u prostoru Kavkaza, ostavljamo za kasnije. Dnevni plan i cilj nam je uspon do nekadašnje Meteorološke stanice, danas skromnoga planinarskog skloništa pod imenom Betlehem.

  

Put se strmo i lagano uspinje kroz visoku travu i pored brojnih stada krava, ali nigdje ne sre�emo pastire. Nakon sat vremena hoda, nas obilazi nekoliko jaha�a na malim planinskim konji�ima. Turisti�ke organizacije u mjestu pru�aju sve usluge za uspješan uspon na planinu, od smještaja, hrane, opreme, do vodi�a, a izme�u ostaloga i prenošenje prtljaga konjima.

Napuštamo vegetaciju i izlazimo na sedlo, na kojemu se nalazi mala kamena kapelica. Odavde se pru�a slobodan i širok pogled na cijelu ju�nu stranu Kasbeka, na kojoj dominira nekoliko kilometara duga�ak ledenjak i grandiozni snijegom pokriveni vrh, a u sredini svega se mo�e prepoznati Meteorološka stanica.

Slijedi kra�e spuštanje do potoka Terek, �ije nam prela�enje pri�injava dosta teško�a, jer je voda visoka i bez izuvanja cipela i ga�enja ledene vode ne ide. Odlu�ujemo se i�i par stotina metara uzvodno, gdje po principu sam svoj majstor gradimo prijelaz.

  

  

Prešavši vodu, dolazimo do kameno ledene, gle�erske morene, po kojoj ide dio napornog i mukotrpnog uspona, koji nas dovodi do ruba ledenjaka. Daljnji put traje nešto manje od jedan sat i vodi nas preko ledenjaka �iji nagib ne prelazi 35°. Brojne ledenja�ke pukotine su dobro vidljive, a i nisu posebno široke, pa nemamo problema sa preskakanjem ili zaobila�enjem, a za prelazak ledenjaka ne koristimo dereze.

  

Slijedi novi hod po kamenoj moreni i siparu i nakon nešto više od tri sata laganog hoda, smo kod Betlehem planinarske ku�e, nekadašnjeg opservatorija i meteorološke stanice. Ku�a ima desetak "soba" s improviziranim drvenim le�ajima, i u njoj se na�e mjesta za šezdesetak planinara. Hrana se mo�e dobiti samo uz prethodni dogovor i rezervaciju u dolini, ali na raspolaganju i uz naplatu, stoji plinsko kuhalo. Izolacija je zbog dotrajalosti i potrebe za renoviranjem veoma loša, što za sobom povla�i i hladno�u, pa je za no�enje potrebna dobra vre�a za spavanje.

Poslijepodne odlazimo preko duga�kog strmoga sipara i morenskih nanosa, prema Malom platou koji se nalazi na 4200 metara. Putem se dade primijetiti da se vrijeme lagano kvari i da se navla�e na planinu crni teški oblaci. Nadanje umire posljednje .

  

Vrativši se do ku�e, sre�emo skupinu �e�enskih planinara, i ugodno nam je slušati da nas hvale kako smo brzo i elegantno išli preko ledenjaka. Cijelo vrijeme komunikacija ide na ruskom jeziku. Jedan od sugovornika je Ibragimov Kanta, knji�evnik, predsjednik Saveza �e�enskih knji�evnika i kandidat za Nobelovu nagradu 2010. godine. Srda�no smo pozvani kao prvi hrvatski planinari u �e�enske planine, koje nam sa ponosom pokazuje ispred sebe, tek desetak kilometara udaljene.

No� je protekla u slabom spavanju i prevrtanju, što zbog hladno�e, a što zbog simptoma visinske bolesti. Rano no�u-ujutro provirujemo van i više se ne nadamo. Napolju urlaju vjetrovi i lijeva neka mješavina izme�u snijega, kiše i leda. Sretni i nesretni se zavla�imo u vre�e za spavanje i pod pokriva�em �ekamo da nevrijeme stane.

Nevrijeme ne prestaje, ali se oko 8 sati smanjuje intenzitet i mi koristimo ovu pauzu da krenemo natrag prema dolini. Spust po ledenjaku prekrivenom novim snijegom i ledom je puno klizaviji i te�i, ali uz par malih poskliznu�a i prestanak kiše, prelazimo najte�i dio. Vrhovi oko nas, planinarska ku�a i gornji dio ledenjaka su omotani crnim, teškim, gustim oblacima, dok je isto�no od njih na ruskoj strani sunce i lijepo vrijeme.

  

  

Kako smo si obe�ali, za kraj gruzijskog planinarenja obilazimo crkvu iz 14. stolje�a, ki�enu brojnim  gruzijskim ornamentima, bacamo još par pogleda na prekrasna okolna brda i �urimo prema drugom obe�anju, hladnom pivu.

Naredne dane do povratka ku�i trošimo za tra�enje Zlatnog runa. Posvuda u Gruziji nova iskušenja, novi izazovi. Vidjeli smo mi još dosta arhitekture, povijesti i crkava, ali nas je put naj�eš�e vodio do dobrih restorana u kojima se jedu šašlici, ha�apuri, hinkili, i piju dobra gruzijska vina i još bolji konjaci.

  

Nabasali smo i u grad, u kojemu je �ivio brkati Josif Visarionovi� Dzugašvili, zvani Staljin, po kojemu i danas tri ulice u gradu nose ime, ...

...  a umorne kosti smo odmarali u sumpornim toplim kupatilima u Tbilisiju, u kojima se svojevremeno banjao i veliki Puškin. Brojne Medeje su nam nudile svoju pomo�, ali mi znaju�i kako to završava u pravoj gr�koj tragediji, odbijamo njihove usluge i u zemlju iz stolje�a sedmoga, se vra�amo bez Zlatnoga runa.

Fotografije su snimane s dva ili tri fotoaparata pa redoslijed slika u foto galeriji mo�da ne odgovara u potpunosti redoslijedu kojim su snimljene, no va�no je da se stekne op�i utisak što su vidjeli hrvatski Argonauti u potrazi za zlatnim runom na svom interesantnom krstarenju Gruzijom.

Foto galerija



















Tekst i fotografije: Milan Rajši�, Milan52@gmx.de
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

  
Vezani �lanak:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Hrvatski Argonauti u potrazi za zlatnim runom
Armenija - u sjeni Ararata

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.