Bje�'te djeco, eto su bušari,
ja sam bje�'o dok sam bio mali!
Danas je u Švicarskoj Schmutzige Dunschtig / Schmutziger Donnerstag, prljavi ili masni �etvrtak. Kao i svake godine ujutro u 04:00 sata iz sna me istrgla zaglušna buka kakofonije, koju u prolazu to�no ispod naše ku�e zdušno svira, lupa i na sve mogu�e na�ine svojim instrumentima proizvodi Guggemusig Finkechlopfer Nussbaumen.
Finkechlopfer Nussbaumen
*****
Iz djetinjstva imam na poklade sasvim druga sje�anja:
U Osijeku smo se kao djeca preobla�ili svatko u okviru svojih skromnih mogu�nosti, lice zaklonili nekom kupovnom kartonskom maskom ili maskom koju bismo sami napravili i ponosni na svoje maskiranje plašili jedni druge, a najviše one znatno mla�e. To i nije bilo nešto posebno spektakularno.
No prave poklade do�ivljavao sam na selu, za vrijeme posjeta maminoj sestri, teti Juli i tetku Ivanu Banu, u Donjim Andrijevcima, 75 km od Osijeka, 25 km od Slavonskog Broda. U sje�anju mi je ostao strah nas djece od bušara, koji su išli od ku�e do ku�e i onako divljeg izgleda plašili djecu. Zbog toga je i nastala ona pjesma Bje�'te djeco, eto su bušari, ja sam bje�'o dok sam bio mali!
Dok smo mi djeca poklade do�ivljavali u strahu, odrasli, pogotovo cure i de�ki, tih su dana u�ivali. Na blogu KUD-a Tomislav iz Donjih Andrijevaca sam pronašao nešto o pokladama u Donjim Andrijevcima, doduše iz 2008. godine, ali puno se toga nije promijenilo ni do danas:
Poklade su, poklade su i ludi su dani
pa mi mama u kolo ne brani!
Tako su i naši Andrev�ani krenili u kolo! KUD-ovci uredno vikendom organiziraju izuzetno zanimljiva izvla�enja binga, uz, naravno, vrijedne dobitke! No, ne dolaze naši sumještani u kolo zbog zarade!
Poklade su milo janje moje,
barem da su u godini troje!
Ve� tre�u, �etvrtu godinu za redom sve uspješnije prolaze poklade u Andrijevcima. Uz KUD aktivan je i Klub mladih koji organiziraju maskembale i koncerte. Tu se priklju�uje i naša Osnovna škola koja aktivira našu djecu i njihove roditelje pa se �uje i vesela pjesma dje�jih glasi�a :)
Poklade su da pjevaju lole,
a korizma da se babe mole!
Znamo kako su širom Slavonije poznata i popularna pokladna jahanja tako da se ve� tradicionalno zna u kojem selu je kojeg dana jahanje. Tko nije vidio i do�ivio, ne znam kako mu opisati prizor od pedesetak konja i jaha�a koji prolaze sokacima i od srca pjevaju bušarac, pokladarac, ili kako god se ka�e.
U Andrijevcima nema ve� desetlje�ima "jaha�a", ali trudimo se bar nekako obilje�iti zadnju nedilju poklada pa se potovarimo u par platona, upregnimo kojeg konji�a i udarimo u pjesmu i veselje po selu. Divno je do�ivjeti to da se cijelo selo aktivira, probudi i sa znati�eljom, odobravanjem, dragosti, �ak i ponekim negodovanjem, porugom ili podsmjehom do�ekaju "blesave Šokce" koji pjevaju, igraju na pol ceste, vo�aju se kolima i po malo piju (zima je, moramo tolerirati).
Poklade su na izmaku, diko,
ajde da se poljubimo lipo!
�injenica je da nas je ove godine kalendar zatekao i iznenadio svojim rasporedom. Kad osjetimo da je godina na izmaku i kad prvi put do�emo u doticaj s novim kalendarom, prvo što gledamo je koliko poklade traju. Ostali smo pomalo razo�arani, ali i malo više svjesni koliko volimo te vra�je poklade! Nas dvije, na našu najve�u �alost, ne�emo pretjerano sudjelovati u aktivnostima ovih poklada jer su nam ispiti za vratom, ali sigurne smo da �e se naše društvo nau�ivat ljepota ovih dana. �elimo vam svima da iskoristite ove lude dane, prisjetite se kako se nekad slavilo, priupitate baku, didu, dadu, mamu kako su oni trajbali u ovo doba i dajte si oduška! Treba napunit baterije za ostatak godine! Evo slika od subotnjeg kola u Andrevcima! Nadamo se da �ete zamijetiti nove snaše koje su se pojavile iznenada. Ako prepoznate koju, javite nam, ima zainteresiranih za njih pa da im udovoljimo znati�elji!
Ujedno �elimo najaviti pokladnu zabavu u Velikom domu u Donjim Andrijevcima. Obe�avamo vam odli�nu zabavu i nadamo se da se vidimo! :)
Poklade su i dika ujeda,
pa mi mama obraze prigleda!
Oj, poklade, ajdete polako,
ja i dika volimo se jako!
Oj, bušari, ge ste ve�erali?
Kod Marije i pili rakije!
Alaj volim i�i u bušare,
kad me mladu spreme u kotlare.
Poklade su i ludi su dani,
sada ima i �ena pijani'.
Poklade su i ludi su dani,
i ja �u ti, mati, ludovati!
Izvor: blog.dnevnik.hr/kudtomislav
*****
Kad smo ve� kod pokladnih pjesama pogledajte nastup FA SKUD-a ''Ivan Goran Kova�i�'' sa spletom pjesama "Poklade su i ludi su dani"
*****
Mailom smo dobili prilog o pokladama u Štitaru:
O pokladama
Korijeni obi�aja su pretkrš�anski i bili su magijskoga zna�enja, prerušavanjem i maskiranjem lica te zaglušnom bukom trebalo je otjerati zimu, demone i zle sile te zaštititi ljude, stoku, domove i usjeve.
Poklade se povezuju i sa kultovima anti�kog Rima. Usprkos otporu Crkve, obi�aj se nastavio i nakon pokrštavanja i �iv je do danas diljem Europe.
Zajedni�ko obilje�je poklada u svim zemljama je zabava, veselje, ludovanje i raspojasanost, neumjerenost u jelu i osobito pi�u. Osim toga poklade su bile prilika za ismijavanje društvenih autoriteta i slanje politi�kih poruka što je samo tada moglo pro�i bez posljedica.
Pokladni obi�aji u našem kraju oblikovani su u vrijeme Vojne krajine.
U vrijeme poklada, a pogotovo od „Vrti�eve sride„ ljudi iz Granice su nakratko zaboravljali svoje mnogobrojne vojni�ke obveze i teški rad na vlastitim imanjima i carskim rabotama. Uza sve te obveze, �eli�na vojna stega beš�utnih vojnih zapovjednika zajedno sa krutim moralnim svjetonazorom gušila je svaku osobnost i �ovjeka pretvarala u roba lišenog svakog dostojanstva. Zbog toga su poklade u �ivotu grani�ara u stvari bile „ventil" za nakupljene frustracije, vrijeme kada je vojna vlast bila nešto tolerantnija znaju�i pod kakvim jarmom stenju pod�injeni.
Krunoslav Tkalac o pokladama ka�e (Babogredska kompanija, Slavonica, Privla�ica, Vinkovci, 1994, str.146-147.);
„Poklade su smotra narodnih obi�aja, ludorija i oduška od stega �ivota po reglemanu. Turci su rekli da su poklade dani kada kauri polude.“ (kauri, kaurin - nemuslimani, nevjernici, krš�ani; ozna�ava katolike ili Latine i op�enito strance)
Poklade i „vrti�eva srida", dani su kada se gruba stvarnost �ivota u Granici preokrene, zavrti i napravi krug, te prije�e u svoju suprotnost – u neostvarenu �elju istinskog, slobodnog �ivota nesputanog krutim regulama i beskrajnim obvezama. Privid takvog �ivota bio je mogu� samo na poklade.
Pokladni dani u Štitaru
Poklade traju od „Marina“ tj. od 02. velja�e i traju do „�iste sride“ tj. do prvoga dana Korizme. Po�etak poklada nije svake godine isti, a razlog je pomicanje datuma Uskrsa i s njime vezanog Korizmenog posta od 40 dana. �upnik ve� prije poklada sa propovjedaonice upozorava �upljane da se klone nepodopština i ludovanja, a osobito alkohola, no mnogi se ne obaziru na upozorenja.
„Vrti�eva srida“ pada tjedan prije „�iste sride" i u stvari je prvi dan poklada kada po�inje pravo ludovanje, jer do tada je sve protjecalo mirnije, obilazila se rodbina i prijatelji, pjevalo se, divanilo, djeca su dobivala „ošap" (sušeno vo�e), kocku še�era, pokoji slatkiš i nov�i�. Spremalo se u „bušare„ i odrasli i djeca.
Odrasli su odjeveni u izvrnute ko�uhe, zakrabuljeni maskama ili namazanog lica, sa zvoncima i klepkama zvone galame i bu�e, obilaze selo i ulaze u ku�e plaše djecu i izvode svakojake ludosti. Doma�ini ih goste rakijom i kola�ima.
Po selu mlade� ljubuje, pjeva se, birtije su pune - pije se puno alkohola (rakija i vino), nisu rijetke tu�e i obra�uni momaka radi cura ili kakvih starih razmirica. Svaki dan sviraju tamburaši, a mlade� se skuplja u kolo.
Dani poklada u Štitaru su imali svoja imena i zna�enje. Nijednog pokladnog dana nije bilo dobro raditi, a onoga tko to prekrši mogle su sti�i razne zdravstvene tegobe ili bi rad bio uzaludan. Zimsko je doba, nije bilo velikih poslova pa je puk, šale radi, smišljao razloge zbog kojih je trebalo izbjegavati rad.
-
ponedjeljak – „mišji ponediljak“ – na taj dan poklada �ene nisu vezle niti radile bilo kakav ru�ni rad, vjerovalo se kako �e miševi pojesti sve što je napravljeno.
-
utorak – „bolni utorak" – nije se ništa radilo kako se tijekom godine ne bi bilo bolesno
-
srijeda – „vrti�eva srida" – ne radi se kako se tijekom godine ne bi javile vrtoglavice i glavobolje.
U Štitaru, na „Vrti�evu sridu", momci se spremaju u Turke, na glave se stavljaju fesovima i na konjima jašu kroz selu, uz topot konja i galamu plaše svijet – biva iz Bosne su provalili Turci.
Mogu�e je kako pokladni obi�aj jaha�a obu�enih u Turke se�e u 1878. godinu. Te godine Austro-ugarska vojska zaposjela je Bosnu. Bio je to kraj stoljetne turske vlasti u Bosni. U ve�ernjim satima 06.08.1878. godine iz Br�kog u �upanju sti�e brzojav o mogu�oj provali 1000-1500 Turaka kod Štitara ili �upanje. Nastala je nevi�ena panika, ljudi su grabili djecu i bezglavo bje�ali u okolne šume ne bi li se spasili od najavljene turske najezde. Izbjegli puk ostao je u šumi cijelu no�. Na kraju se ispostavilo kako se radilo o la�noj uzbuni, do turske provale nije ni došlo. Mogu�e je da su se štitarski momci ve� za Poklade idu�e 1879. godine preobukli u Turke i vikom i galamom plašili mještane, šale�i se na ra�un panike koju je izazvala la�na vijest o turskoj provali. Pokladni obi�aj jaha�a obu�enih u Turke spontano se odr�avao sve do sredine 70-ih godina prošlog stolje�a. Obi�aj pokladnog jahanja obnovljen je, ali ne u izvornom obliku.
-
�etvrtak – „trudovski �etvrtak" – nije se radilo kako se tijekom godine na šakama ne bi stvarali „trudovi“ – teški �uljevi poput kurjih o�iju.
-
petak – „gluvi petak" – tko radi na gluvi petak, bolit �e ga uši, a mo�e ostati i gluh
-
subota – „zaklopita subota" – zatvarala je, zaklapala ovaj pokladni ciklus
-
nedjelja – „prvi dan poklada" – nastavak
-
ponedjeljak – „drugi dan poklada" – nastavak
-
utorak – „tre�i dan poklada" – zadnji dan poklada, za njega je vezan obi�aj „rušenja kreveta".
Momci, lijepo odjeveni i uz pjesmu obilazili su ku�e djevojaka i mladih udanih �ena te su po obi�aju „ rušili“ krevet koji je za tu prigodu bio posebno pa�ljivo ure�en jer su uku�ani znali da �e imati posjetu. Na taj dan išlo se i na „riblju ve�eru" u gostionice. U jedanaest sati zvonjava crkvenih zvona najavljuje „�istu sridu“, završetak Poklada i po�etak Korizme i do dvanaest sati moralo se biti kod ku�e.
Kaziva�: Marija Dominkovi� (1937) iz Štitara
Priop�io: Mato Dominkovi�
Za portal proslijedio: Ivan Grgesina
*****
I za kraj evo i �akova�ki bušari - prvo ukratko:
A tko mo�e odvojiti sat i po, evo i �akova�ki bušari kompletni prijenos:
Za portal: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
