�arko Plevnik:
Švicarski pou�ak: Manje europski Europljani
Bern i Bruxelles 15. srpnja prošle godine parafirali su protokol “Sporazum o slobodi kretanja”, kojim se regulira prijelazno razdoblje od deset godina tijekom kojih se broj dozvola za Hrvate pove�ava, da bi nakon toga dr�avljani Hrvatske imali punu slobodu kretanja na podru�ju Švicarske.
Me�utim, švicarskim je gra�anima dosta stranaca pa su na nedavnom referendumu odlu�ili zatvoriti svoje granice za dolazak novih imigranata. I bilo bi sve u redu da nije brojnih sporazuma i ugovora izme�u Europske unije i Švicarske. Nakon referenduma 9. velja�e, EU je upozorila Švicarsku da �e “u potpunosti” razmotriti svoje sporazume s tom dr�avom, koja nije formalno �lanica EU, ali s njom ima potpisan veliki broj ugovora. Ekonomski udar na Švicarsku mogao bi biti �estok zbog toga što više od polovine švicarskog izvoza ide baš u EU, dok im je Njema�ka najve�i trgovinski partner.
Ve� je nedavno EU odgovorio suspenzijom pregovora o sudjelovanju Švicarske u europskom istra�iva�kom programu “Horizont 2020”, vrijednom nekoliko milijardi eura, što je vrlo va�no za švicarsko gospodarstvo, kao i za programe razmjene studenata “Erasmus”. Dakle, Švicarci su se odlu�ili za spuštanje rampe za strance na ulazu u svoju zemlju, ali bi vrlo rado u�ivali neke blagodati i povlastice koje im omogu�ava Europska unija.
No, vratimo se u realnost hrvatskog �lanstva u EU. Za naše je gra�ane još uvijek, makar privremeno, zaprije�en odlazak na rad u neke od dr�ava EU, premda smo mi sad punopravna �lanica te velike europske obitelji. No jesmo li zaista punopravni �lan, ili smo malo manje punopravni �lan? I nismo mi jedini. Tu su bili i Bugari i Rumunji i još neki. Još uvijek je veliki prijepor oko doseljavanja i rada stranaca i u SR Njema�koj koja je najliberalnija po tom pitanju od svih. Razumljivo, jer su sve zemlje suo�ene s velikim brojem nezaposlenih, a njihova gospodarstva, bolje re�eno kapital, tra�i jeftiniju radnu snagu negdje drugdje u svijetu, gdje prebacuje svoje tvornice i druge tvrtke. Za�udo da bojazni za stru�nom radnom snagom u EU ipak nema. Brojni su hrvatski lije�nici, medicinske sestre, in�enjeri, programeri i drugi visokoobrazovani kadrovi našli svoje novo zaposlenje u nekoj od EU dr�ava. Stru�njaci u Hrvatskoj ka�u da se tako veliki “odljev mozgova” mo�e vrlo negativno odraziti na stanje u zemlji. Ve� se osje�a nedostatak lije�nika u nekim dijelovima Hrvatske. Mi, obi�ni gra�ani, školovali smo mlade ljude da bi naša zemlja bila što bolja i da bi novi naraštaji �ivjeli bolje nego njihovi roditelji. Sada odlaze i mladi i stari koji imaju veliko iskustvo te kao stru�njaci umjesto u svojoj zemlji kruh zara�uju negdje u svijetu. Naravno, bilo bi nerazumno onemogu�iti slobodu kretanja ljudima, no bilo bi daleko svrhovitije i bolje za sve nas u Hrvatskoj kada bi se, posebice mladima, omogu�ilo raditi i privre�ivati kod ku�e. Dobro je stjecati iskustvo negdje u svijetu, ali najbolje je s tim iskustvom vratiti se doma i to iskustvo preto�iti u svakodnevni posao u svom domenu rada.
Švicarski pou�ak, kako sam ga trivijalno nazvao, pokazuje da Švicarci na neki na�in �ele zaštiti svoje tr�ište rada pa makar to bilo na štetu nekih drugih blagodati. Je li to baš tako? Mislim da nije. Nije zato jer su stranci, kao i u mnogim drugim zemljama, ne samo Europe nego i svijeta, u�inili mnogo na ja�anju standarda, na ja�anju konkurentnosti, na znanstvenom i kulturnom planu zemlje u koju su se doselili.
U Švicarskoj, nemojmo zaboraviti, jedan je od va�nih �imbenika njihov bankarski sustav u koji su ulo�ene milijarde i milijarde stranog kapitala. Ho�e li se Švicarska odre�i i tih “stranaca”, ili �e se zadovoljiti samo s “obi�nim šljakerima” koje više ne �eli? Zasigurno ne�e. Ako se prisjetimo samo nekih hrvatskih znanstvenika, nobelovaca Lavoslava Ru�i�ke i Vladimira Preloga, pa onda velikog �arka Dolinara, ili još nekih koji su, premda stranci, mnogo dali zemlji u kojoj su �ivjeli i radili, dakle Švicarskoj, onda je jasno da su i “neki Hrvati” kojima sada brane dolazak na rad tada bili “dobri”.
Što se to odjednom promijenilo, jesu li u pitanju neke ekstremne grupacije i stranke, ili je ksenofobija ponovno na djelu? Danas, kada Europa i svijet ruše granice i rampe na grani�nim prijelazima, jedan novi svijet te granice zatvara i još više u�vrš�uje. I to zbog nekih samo sebi znanih razloga ili, kako neki tvrde, zbog ugroze opstanka starosjeditelja u tim zemljama.
Za sada �e Hrvatska, i pored velike potpore i negodovanja EU, ostati u skupini “tre�ih dr�ava” tj. zemalja koje nisu �lanice EU. To je to što se ti�e Švicarske. A što je s dr�avama �lanicama EU? Ho�e li se ikada omogu�iti provedba jednog od osnovnih postulata zajedni�ke EU, a to su sloboda kretanja ljudi i roba u svim njezinim �lanicama? Ho�emo li imati neki novi “švicarski pou�ak” i ipak imati dvije vrste dr�ava u toj zajednici - one koje su europskije od onih koje su malo manje europskije od starih �lanica? Što se mene ti�e, zalagao bih se za slobodu izbora, ali još više za to da se hrvatskim gra�anima omogu�i zaposlenje i normalan �ivot u Hrvatskoj. U Švicarsku i druge zemlje i�i �emo tada kao turisti. Našom bi boljom gospodarskom politikom oni mogli do�i k nama, jer im mi ne�emo zatvoriti granicu...
Izvor: Glas Slavonije,
autor �arko Plevnik
