Ukrajina je trenutno u velikim problemima, na rubu gra�anskog rata. Krim je vjerojatno definitivno izgubila, a izgubila je i kontrolu nad isto�nim dijelovima zemlje i tko zna što �e se još dogoditi. Ovaj prilog je pisan prije tih nemilih doga�aja, a mi smo ga dobili upravo pred po�etak krize pa smo oklijevali s objavljivanjem, no sada ga ipak objavljujemo:
Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Ukrajina - Karpati, Lvov, Odessa, Delta Dunava
Ukrajina je po površini najve�a dr�ava u Europi, jedanaest puta ve�a od Hrvatske, a u njoj �ivi 52 milijuna �itelja, koja ima stotine kilometara crnomorske obale, prekrasne stare gradove, pitoreskna sela, široke i duge rijeke, bogatu nedirnutu prirodu, bogatu kulturnu tradiciju: sve što putnik namjernik �eli i treba.
Usprkos svemu se Ukrajina, samo 700 kilometara udaljena od Zagreba, ponaša kao uspavana ljepotica. O Ukrajini su novinski ili televizijski izvještaji veoma rijetki, a i kada ih ima, vezani su uz loše politi�ko stanje u dr�avi, pitanje �lanstva u NATO, "plinski rat" ili još uvijek uz �ernobil. ***)
O ukrajinskim planinama, koje su od Slavonije bli�e nego talijanski Dolomiti, saznanja su nam više nego skromna. Ovo je mali skroman pokušaj, ovu simpati�nu zemlju i njene gostoprimljive �itelje pribli�iti hrvatskom planinaru, a za detaljnije informacije stojim na raspolaganju preko danas neizostavnog be�i�nog komuniciranja, ako se javite na mail adresu milan52@gmx.de
Ukrajinski Karpati su silan planinski lanac, dio isto�nog Karpatskog gorja, koji se prote�e u du�ini od 250 kilometara. Prostor predstavlja geografski centar Europe (kod mjesta Rahiv postoji spomenik iz 19. stolje�a), bogat je kulturnim i povijesnim zanimljivostima i još bogatiji nedirnutom prirodom, koji iz dana u dan postaje sve �eš�i cilj posjeta planinara iz cijele Europe. Zbog pomiješanosti kultura, jezika, naroda i religija, ova je regija još interesantniji i ima iznimno ugodnu atmosferu i ugo�aj. Prostor je u povijesti pripadao brojnim dr�avama koje su ostavile svoje neizbrisive tragove. U ovim krajevima je �ivjelo i danas �ivi 76 naroda, prete�ito su grko-katolici, a zabilje�eno je da se 1920. godine u ovim prostorima moglo prelistati �ak 60 dnevnih novina, pisanih na brojnim jezicima.
Hrvatski planinari do sada nisu bili nazo�ni u ovim planinama prepunim iskonskog mira, daleko od svih tokova masovnog turizma, sa neograni�enim mogu�nostima višednevnih lutanja po planini bez straha da se sretnu mase planinara, kao u zemljama zapadne Europe.
Planine Ukrajine, koje �ine samo 5 posto ukupne površine dr�ave, su sve do prije dva desetlje�a bile u potpunosti nepristupa�ne strancima, a njihov broj se ni do danas nije bitno pove�ao, u prvome redu radi dva bitna razloga.
Prvi razlog je nepostojanje informacija o Ukrajini i njezinim Karpatima, a ako se na iste i naleti negdje, oni su u pravilu skromni, sa dosta grešaka i pisani na �irilici.
Nedostatak planinarske infrastrukture: obilje�eni planinarski putovi, planinarski domovi, planinarski vodi�i, neiskusna gorska slu�ba spašavanja i sl. su drugi va�an razlog zbog �ega se europski planinar teško odlu�uje posjetiti ove prekrasne planine.
Sve ovo negativno ima i svoju svijetlu stranu, a ta je da planinarenje u Ukrajini predstavlja veliki izazov i zahtijeva improvizaciju i istra�iva�ki duh u otkrivanju novoga, što je za ve�inu planina koje godinama obilazimo skoro nezamislivo.
Foto galerija - Lvov
U prostor ukrajinskih Karpata je zbog izuzetno loših saobra�ajnica pristup dosta ote�an javnim sredstvima prijevoza (u pojedina sela autobus vozi jedanput dnevno - naj�eš�e poslijepodne, a u zimskom periodu se promet obustavlja), a autobusi su više nego pretrpani. �eli li se brzo i jednostavno do�i u ukrajinska brda, najbolje je u velikim gradovima (Lvov, Ivan-Frankovski ili U�gorod), unajmiti "maršutku"-kombi koji naj�eš�e ne�e pre�i cijenu od 3 kune za prevezeni kilometar.
�itelji karpatskog prostora su prema strancima jako prijateljski i gostoprimljivo raspolo�eni, spremni pomo�i u tra�enju puta, prijevoza ili smještaja, ali im baš i nije jasno što nas to tjera da se znojimo i mu�imo vuku�i se po bespu�ima.
No�iti u Karpatima prije drugog svjetskog rata i nije bio neki veliki problem, ali od ovoga do danas ništa nije preostalo, i tek se posljednjih par godina grade objekti razli�itog standarda, na sre�u u originalnom, tradicionalnom arhitektonskom stilu, vezanom samo uz ovaj dio Europe.
�esto se mogu sresti i koristiti objekti zaostali iz vremena SSSR-a, takozvane "turbazy", velike i ru�ne gra�evine nekada namijenjene za odmor udarnika i socijalisti�kih radnika. Najlakše i najpovoljnije se smještaj ipak na�e u privatnim ku�ama "bazy vidpochynku". Pravi planinarski domovi ne postoje u ukrajinskim Karpatima.
�eli li �ovjek povoljno i sigurno no�iti, najbolje je da sa sobom ima šator i sve ostalo neophodno za kampiranje, a cijena no�enja je naj�eš�e simboli�na ili je nema, kao što nema ni ograni�enja u izboru mjesta za postavljanje šatora. U Ukrajini se mo�e kampirati posvuda sa iznimkom strogog centra nacionalnih parkova. Ovo sve ima za lošu stranu da se dosta �esto u ukrajinskim brdima mo�e nai�i na sme�e, posebice oko lokacija najvišeg vrha Hoverla ili oko Nesamovytog jezera. Za no�enje dobro mogu poslu�iti i pastirske kolibe (khata, staia, kolyba), koje su smještene naj�eš�e u dolinama ili na gorskim pašnjacima, koje su izvan ljetne sezone prazne, a �esto imaju i pripremljeno drvo za ogrjev.
Du�ine dnevnih tura, rijetka posjeta i udaljenost od naselja, u ovim krajevima imaju i svoju negativnu stranu, a ta je da se kod nesre�e u planini mora dugo �ekati na pomo�. "Riatuvalna sluzhba" je slabo opremljena i obu�ena (stanje se iz godine u godinu popravlja), a njena pomo� je u slu�aju spašavanja besplatna. Dobro je prije polaska na planinarenje prikupiti va�nije brojeve telefona na koje se mo�e zatra�iti pomo�, a koji su razli�iti od oblasti do oblasti i nema jedinstvenog sistema obavještavanja i spašavanja.
Pored problema sa �estim i brzim promjenama vremena u planini, veliku opasnost predstavljaju i �eljeza za lov medvjeda u koja se mo�e ugaziti i do kraja �ivota ostati invalid, te se stoga ne treba upuštati u prava bespu�a. Pastirski psi su oštri i najbolje je stada ovaca zaobi�i naširoko, a �eli li �ovjek pitati za put ili kupiti sir ili mlijeko, najbolje je da bude što glasniji i �eka da se doma�in ne pojavi. Dobar štap dobro do�e, a najgore što se mo�e u�initi, je da se dade u bijeg.
Granica sa Rumunjskom je još i danas u formi bodljikave �ice, a za planinarenje u ovom podru�ju su neophodne dozvole lokalnih vlasti, za �ije je isho�enje potrebno od 5 minuta do nekoliko sati, ovisno na koga slu�benika se naleti.
Vode za pi�e ima relativno dosta i posvuda, ali je dobro sa sobom uvijek imati odre�enu rezervu.
Na starim kartama Isto�nih Karpata, iz vremena izme�u dva rata, su ucrtani brojni markirani planinarski putovi, kojih danas skoro da nema ili se polagano obnavljaju. Dobri poznavatelji planine, vodi�i i �itelji mjesta u planini i nemaju potrebe za markiranim putovima, a u vrijeme Sovjetskog saveza, nije ni prakti�no ni teoretski bilo planinarenja u ovim krajevima. Jedan od dobro markiranih putova je onaj koji ide glavnim grebenom glavnog masiva Chornohora, a isto tako dobro su obilje�eni putovi za "�ajnike" - izletnike, vikendaše od sportskog centra Zarosliak do najvišeg vrha Ukrajine.
U nedostatku dobro markiranih putova posjetitelj se mora osloniti na svoje iskustvo i znanje, kao i na dobre planinarske karte koje se mogu kupiti u ve�im gradovima. Posebice dobre karte postoje za podru�je Chornohora u kojemu se nalazi i najviši vrh Hoverla. Iste su izra�ene u mjerilu 1:50000, legenda im je napisana na ukrajinskom, ruskom i engleskom, ali su svi lokaliteti i objekti opisani �irilicom.
Na planinarskim putovima koji idu bivšom poljsko-sovjetskom granicom iz 1920. godine, kao markacije i orijentiri slu�e grani�ni kamenovi koji su dobro sa�uvani i uredno numerirani. U Ukrajini je GPS bez pravog prakti�nog smisla pa je bolje sa sobom imati dobri stari kompas.
Masiv �ornohora - �ornogora - Crnogora, je najpoznatiji u Ukrajini, i jedini pravi visokogorski prostor u ukrajinskim Karpatima, u kome su najviši vrhovi Hoverla (Goverla 2061 metar), Brebenskul (2037) Pip Ivan (2022) i Petros (2020), povezani grebenom za �iji obilazak treba ra�unati 3 do 4 dan hoda, a obavezno treba ponijeti sa sobom i pribor za kampiranje ili bivakiranje, jer na cijelom putu nema nikakve mogu�nosti za no�enje.
Najve�i dio masiva se nalazi u prostoru zašti�ene prirode: Nacionalni park Karpati koji obuhva�a jugoisto�ni dio i za koji se pla�a ulaz, i ju�ni dio �ornogore koji pripada Karpatskom biosfernom rezervatu. Ovaj drugi je skupa sa Pokutskim Karpatima, stolje�ima izoliran prostor od ostatka svijeta, u kojemu �ive Huzuli, a u kojemu se veoma dobro sa�uvala tradicija, folklor, dijalekt, vjera, ali prije svega arhitektura. Sa�uvano je više od stotinu crkvi izgra�enih u potpunosti iz drveta od kojih najstarija datira još iz 1428. godine. U Cornohori se mogu sresti i rijetke biljne vrste od kojih su neke endemi�ne ili reliktne: Rhododendron kotschy - planinska ru�a; Gentiana acaulis - proljetni encijan; Rodhiola rosca - ukrajinski runolist; Euphorbia carpatica - karpatsko vu�je mlijeko; Salix retusa - alpska vrba. U najstarijem ukrajinskom nacionalnom parku (1980. godine), �ivi 50 vrsta sisavaca, preko sto vrsta ptica i �ak 10 vrsta šišmiša, a preko 30 �ivotinjskih vrsta je uvršteno u Crvenu knjigu ugro�enih i zašti�enih.
Hoverla (ruski), Goverla (ukrajinski), je najviši vrh Ukrajine i nacionalni simbol. Samo ime zna�i "teško savladljiv vrh" (rumunjski), a sam pogled s vrha se isplati utrošenog znoja i truda.
Na vrhu su dva kri�a i jedan betonski spomenik (do 1991. spomenik u �ast Crvene armije), ukrajinska zastava i kameni obelisk sa grbovima svih ukrajinskih oblasti (�upanija). Samo brdo je više nego prepuno brojnih Ukrajinaca koji uspon na goru Goverlu smatraju svojom nacionalnom obavezom i ponosom. Postoje dani kada partijski blok Naša Ukrajina (pod vodstvom Viktora Juš�enka), dovede u jednom danu i nekoliko tisu�a posjetitelja, a zabilje�eni su i slu�ajevi vjen�anja na vrhu Ukrajine. Na sam vrh se mo�e sti�i iz šest razli�itih pravaca sa trajanjem uspona izme�u 3 sata i dva dana hoda. Naj�eš�e se koristi put od bivšeg odmarališta Zarosliak, koje se nalazi na visini od 1250 metara, a do koga se mo�e lako do�i vlastitim prijevozom. Sa javnim prijevozom je malo te�e, ali i ne ostvarivo. Od parkirališta na kojemu se nalaze brojne prodavaonice suvenira, restorani i jedna drvena kapela, se nakon 2 sata djelomi�no veoma strmoga puta sti�e do vrha. Ve�ina posjetitelja (�ajniki - vikendaša) ovdje i završi svoje "planinarenje", ne znaju�i da je nastavak puta grebenom preko Breskula (1911-gr. kamen 38), Turkula (1932-gr.kam. 33), sve do Nesamovitog jezera, pravi u�itak, jer pru�a širok pogled na sve strane, a posebice na Hoverlu. Lagan, dvosatni put nas dobro markiranim grani�nim kamenjem dovodi do Neugodnog strašnog jezera (Nesamovito ozero), a greben se dalje pru�a još satima prema jugu preko brojnih dvotisu�njaka (Rebra, Gutin, Brebenskul, Pip Ivan), sve do Verhovina, najpoznatijeg planinarsko, skijaškog, turisti�kog centra u Ukrajini.
Jezero se nalazi na visini od 1750 metara, veli�ine 0,3 hektara, dubine do jedan i pol metar i sa tendencijom postepenog rasta. O jezeru postoje brojni mitovi i legende, ali je najpoznatija ona koja ka�e da �e se onaj tko se u uvijek ledenom jezeru okupa, još iste godine prona�i svoga �ivotnog suputnika.
Okolica jezera predstavlja najbolje mjesto za kampiranje u cijelom masivu, što je na�alost zbog nedovoljne ekološke svijesti Ukrajinaca dovelo do toga, da je oko jezera mnogo otpada i brojni ostatci logorskih vatri. Od jezera se za nešto više od dva sata hoda preko starog austrijskog puta, sti�e ponovo do Zarosliaka, ishodišne to�ke. Usput se prolazi pored botani�ke i meteorološke stanice Botani�kog instituta Akademije znanosti Ukrajine, a na nekoliko mjesta se prelazi preko potoka Pruth koji tu izvire i koji se nakon više od 500 kilometara ulijeva u Dunav, desetak kilometara prije po�etka dunavske delte i Crnoga mora.
Foto galerija - Karpati
Nakon višesatnog hoda dobro �e do�i borš� - ukrajinska juha od cikle ili šašlik-jelo, sli�no našim ra�nji�ima, a sve se mo�e zaliti ukrajinskim teku�im kruhom-pivom, koje nigdje u Europi nije jeftinije.
Budma! (�ivjeli!)
*****
Iako u tekstu nisu direktno spomenute ni Odessa ni Delta Dunava, autor teksta i fotografija je na svom obilasku ukrajinskih brda i dolina posjetio i ta dva mjesta i poslao nam nekoliko fotografija iz Odesse i iz Delte Dunava pa i te fotografije objavljujemo u sljede�e dvije foto galerije:
Foto galerija - Odessa
Foto galerija - Delta Dunava
Tekst i fotografije: Milan Rajši�, Milan52@gmx.de
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Od istog autora:
Meksiko iz perspektive svjetskog putnika:
Meksi�ki kaleidoskop
Island iz perspektive svjetskog putnika
(Putopis kroz Afriku u 13 nastavaka, na kraju 13. nastavka link/poveznica na sve prethodne)
13. dio: U zemlji neponovljive ljepote / JAR - Ju�noafri�ka Republika - 2. dio /
PS:
***) �ernobil
Na portalu smo na hrvatskom, njema�kom, francuskom, talijanskom i engleskom jeziku objavili 21 nastavak horor-putopisa Elene Filatove Vladimirovne, poznate i kao Gama djevojka" i "Dijete brzine", koja se sama na svom motoru Kawasaki Ninja od 147 konjskih snaga uputila na opasni put kroz opustošene predjele Ukrajine u takozvanu �ernobiljsku "mrtvu zonu" i o svim strahotama objavila reporta�u u rije�i i slici.
Da �itatelje podsjetimo na tu ukrajinsku katastrofu ponovit �emo idu�ih dana 21 nastavak toga horor-putopisa Elene Filatove Vladimirovne.
