Biljan u Brazilu - 1. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj boravak u Brazilu
Ako postoji Amerikanac u Parizu, Englez u New Yorku, zašto ne bi bio Biljan u Brazilu? Istina, ta pjesma nije ispjevana jer u Bilju nemamo Gershwina ni Stinga, ali eto, ovaj Biljan �e ostalima pokušati do�arati dio ljepota Brazila. Koji je povod? E pa, Brazil je ovih dana u središtu pozornosti.
Hrvatska nogometna reprezentacija otvorila je Svjetsko prvenstvo u nogometu 12. lipnja 2014. kada je u Sao Paulu odigrala utakmicu protiv doma�ina, reprezentacije Brazila, na kojoj joj je skandalozni japanski sudac Yuichi Nishimura pred o�ima cijelog Svijeta ukrao... - ne neriješen rezultat, nego pobjedu. Ipak, bilo bi zanimljivo saznati nešto više o toj velikoj, mnogoljudnoj i najve�oj dr�avi u Ju�noj Americi. Slikom i rije�ima pokušat �u do�arati barem djeli� te ogromne dr�ave i njene ljepote.
Što znamo ili ne znamo o Brazilu? Evo nekoliko zanimljivosti:
Brazil je „najvodenija“ dr�ava na svijetu jer njegovim teritorijem protje�e �ak tre�ina svjetske koli�ine slatke vode (najviše u Amazoni).
Svojedobno je u dr�avnom parlamentu sjedio zastupnik imenom Ben Hur, a jedna od najve�ih brazilskih nogometnih legendi zove se Sokrat (Socrates). Popularni pjeva� zove se Lenin (Lenjin), a domar znanstvene istra�iva�ke baze kojeg sam upoznao u prašumi 150 km sjevernije od Manausa - Napoleon.
Brazil je druga dr�ava na svijetu po broju plasti�nih operacija po glavi stanovnika, odmah iza Sjedinjenih Dr�ava. Na drugom je mjestu i po broju ubojstava, �ak 27 na 100.000 stanovnika, u �emu je odmah iza Kolumbije.
U Brazilu se nalazi najve�a svjetska tropska šuma, ali i najve�a mo�vara - Pantanal. U toj je zemlji i najve�i svjetski rije�ni otok Marajo, površinom ve�i od Švicarske.
Brazil ima preko 184 milijuna stanovnika , a skoro toliko (170 milijuna) ima i goveda. Brazil je �etvrti najve�i proizvo�a� zrakoplova na svijetu. Brazil je najve�i proizvo�a� soje na svijetu koju prekooceanski brodovi voze Amazonom , a preko Atlantskog oceana u cijeli svijet. Na kraju, samo je Brazil pet puta osvojio naslov svjetskog nogometnog prvaka. Ho�e li opet?
Federativna Republika Brazil Nacionalno ime: República Federativa do Brasil
Površina: 8,511,965 km2
Stanovništvo (procjena 2004): 184,101,109 (rast: 1.1%); prosje�na �ivotna dob: 71.4 g
Glavni grad (2003.): Brasília, 2,160,100
Najve�i gradovi: São Paulo, 18,847,400 (središnji dio), 10,195,000 (periferija); Rio de Janeiro, 11,437,100 (središnji dio), 6,119,800 (predgra�a); Salvador, 2,590,400; Belo Horizonte, 2,347,500; Recife, 1,485,500; Porto Alegre, 1,372,700.
Valuta: Real (heal)
Put u Brazil
Put u tu prekrasnu zemlju je jako dug i jako skup. Moj let od starta u Zagrebu do slijetanja u
Sao Paolo trajao je preko 17 sati.
Let u Brazil: Zagreb-Frankfurt-Sao Paolo
Aerodrom Sao Paulo - parkiralište ujutro u 5 sati i 15 minuta
Let Sao Paolo-Brasilia
Od Sao Paola letio sam do glavnog grada Brasilije, a pošto sam unaprijed znao svoj petnaestodnevni program, još u Hrvatskoj sam uplatio slijede�e letove: Sao Paulo- Brasilia; Brasilia- Cuiaba; Cuiaba-Brasilia-Manaus; od Manausa do Santarema 30 sati brodom nizvodno Amazonom; Santarem-Belem; Belem-Brasilia; Brasilia-Sao Paolo. Povratnu avionsku kartu Zagreb-Sao Paulo u iznosu od 755 € platila mi je izdava�ka ku�a Meridijani iz Samobora, a da je cijena povratne karte tako povoljna, pomogla mi je osje�ka poslovnica Generalturista. Nabrojani letovi po Brazilu, koštali su me oko 500 ameri�kih dolara.
Brasilia
Veleposlanstvo Hrvatske u Brasiliji
Kako je to red, još u Hrvatskoj javio sam se Ministarstvu vanjskih poslova te kontaktirao predstavništvo Hrvatske u Brazilu. U nedjelju kada sam stigao, susreo sam se u domu mog doma�ina s profesoricom Reginom Macedo s Universidad Brasilia i s Nancy Butijer, tada, 2004. godine, predstavnicom Republike Hrvatske u Brazilu. Sutradan je bio bogat program: posjeta Hrvatskom veleposlanstvu gdje sam i „slu�beno“ predstavio svoj program posjete Brazilu;
Hrvatsko veleposlanstvo u Brasiliji, 2004. godine
Hrvatsko veleposlanstvo u Brasiliji s Nancy Butijer i Nevenom Dumi�
Brasilia- pogled na grad preko jezera
U parlamentu
Brasilia-Donji i gornji dom parlamenta
Francisco Turra, �lan parlamenta i bivši ministar poljoprivrede Brazila, pozvao me je u brazilski parlament. Pošto sam u ponedjeljak nave�er trebao letjeti za Cuiabu, a on dolazi iz svoje savezne dr�ave u utorak, nisam se uspio sresti s njim. Birao sam: sresti se s njim i biti jedan dan manje u Pantanalu. Izabrao sam Pantanal. Primila me je njegova pravna savjetnica Inubia Sfoggia i Basilio Ceratti, šef kabineta. Predstavio sam svoju misiju, i �lanu parlamenta poklonio monografiju Kopa�kog rita, prospekte s prirodnim i kulturnim vrijednostima Hrvatske, što mi je ljubazno ustupio Glavni ured turisti�ke zajednice. te prospekte Slavonije i
Baranje, a na CD sam snimio filmove o Kopa�kom ritu kao i svoje radove, razvojne projekte op�ine Bilje po principima odr�ivog razvitka.
Brasilija - parlament. U kabinetu �lana parlamenta Francisco Turra:
Richard, Inubia Sfoggia-pravna savjetnica, Darko Varga, Basilio Ceratti-šef kabineta
Sa svim zna�ajnim ljudima koje sam sretao, darovao sam takvim „kompletom“, a svaki �ovjek s kojim sam se sreo dobio je makar simboli�no nešto iz Hrvatske. Bio je to veliki napor. Te�ina prtljage u avionu je ograni�ena, ali sam zatra�io i dobio mogu�nost nositi te�u torbu. Pou�en ve� ranijim prekooceanskim letom, svaki od 7 takvih kompleta mi je moja draga �ena stavila u najlon vre�e i zavarila, kao što se to radi s mesom kada se stavlja u duboko smrzavanje. Naime, kada sam putovao u SAD, lakirani prospekti su se slijepili zbog vakuuma koji se mo�e dogoditi u prtlja�nom prostoru, koji izvu�e zrak izme�u stranica te se
one ne mogu odvojiti.
Institut za istra�ivanje okoliša Amazonije
U Instituto de Pesquisa Ambiental da Amazonia (IPAM), primila me koordinatorica Dr. Claudia Azavedo-Ramos koja je predstavila djelatnost svog instituta te mi je poklonila radne bilje�nice za rad s djecom na ekološkom osvješ�ivanju. Naravno, na portugalskom, ali ti materijali i ideje primjenjivi su svuda, pa su nakon mog povratka iz Brazila, završili kod tadašnje ravnateljice osnovne škole Bilje Ane Škrnjug.
Instituto de Pesquisa Ambiental da Amazonia (IPAM), Dr. Claudia Azavedo-Ramos
Dr. Claudia Azavedo-Ramos, pokazuje koje podru�je istra�uje.
Na stolu:promotivni materijal iz Hrvatske.
Sveu�ilište Brasilija - Universidad Brasilia
Universidad Brasilia - ju�ni ulaz
U 14 sati, bilo je predvi�eno moje jednosatno predavanje: „Kopa�ki rit-mala europska mo�vara svjetskog zna�aja-Hrvatska“, koju sam odr�ao na engleskom jeziku pred profesorima, studentima sveu�ilišta i predstavnicima ekoloških udruga, izme�u ostalih i WWF-a. Profesorica Regina Macedo koja je to predavanje organizirala, za plakat je izabrala sliku Anite, nekadašnje voditeljice Biljanki, s gajdama i u šoka�koj nošnji jer referat koji sam predstavio nije govorio samo o prirodnim vrijednostima Kopa�kog rita nego i o kulturnim vrijednostima Baranje.
Dr. Regina Macedo, profesorica biologije na Sveu�ilištu Brasilija.
Poziv za predavanje: „Kopa�ki rit-mala europska mo�vara od svjetskog zna�aja-Hrvatska“
13. rujna (ponedjeljak) 2004.
Naslov power-point prezentacije
Kraj predavanja - diskusija
Nakon jednosatnog predavanja s mojim doma�inom Richardom, �urili smo njegovoj ku�i gdje sam odvojio prospekte za ljude kojima nisam mogao dati na predavanju, pa sam te ostavio u Brasiliji, kao i CD s dje�jeg festivala ekološke pjesme Bilje 1998. koji sam namijenio jednoj trudnici iz publike s predavanja. „Naoru�an“
s dva fotoaparata (digitalni i s filmom), dalekozorom, ruksakom u kojemu je bio lap-top za „skidanje“ digitalnih slika na hard-disc, s monopodom i uz sve ostalo što je potrebno za put u Pantanal sam pripremio. Let za grad Cuiaba bio je u 20:10 po lokalnom vremenu, tako da nije bilo puno vremena za odmor. To�no na vrijeme, avion je poletio iz Brazilije na zapad prema gradu Cuiaba.
Darko Varga
Tekst i fotografije:Darko Varga, dipl. in�. el.,
prvi predsjednik Upravnog vije�a javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit
Zemljopisne karte: Internet
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Sutra na portalu:
Biljan u Brazilu - 2. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj boravak u Brazilu