Biljan u Brazilu - 4. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj put u Brazil
Ako postoji Amerikanac u Parizu, Englez u New Yorku, zašto ne bi bio Biljan u Brazilu? Istina, ta pjesma nije ispjevana jer u Bilju nemamo Gershwina ni Stinga, ali eto, ovaj Biljan �e ostalima pokušati do�arati dio ljepota Brazila. Koji je povod? E pa, Brazil je ovih dana u središtu pozornosti.
Hrvatska nogometna reprezentacija otvorila je Svjetsko prvenstvo u nogometu 12. lipnja 2014. kada je u Sao Paulu odigrala utakmicu protiv doma�ina, reprezentacije Brazila, na kojoj joj je skandalozni japanski sudac Yuichi Nishimura pred o�ima cijelog Svijeta ukrao... - ne neriješen rezultat, nego pobjedu. Ipak, bilo bi zanimljivo saznati nešto više o toj velikoj, mnogoljudnoj i najve�oj dr�avi u Ju�noj Americi. Slikom i rije�ima pokušat �u do�arati barem djeli� te ogromne dr�ave i njene ljepote.
Pantanal- Rio Cuiaba- Indijansko naselje
Cilj našeg cjelodnevnog izleta bila je rijeka Cuiaba, posjeta domoroda�kom naselju na obali rijeke Cuiaba te obilazak zaljeva rijeke u kojem �ive anakonde. Za put smo ponijeli lunch-pakete hrane, te fri�ider u kojem je bilo dovoljno piva, na portugalskom cerveja (serve�a) i sokova od guarane. Naša vodi�ica Jo „udarala“ je po pivu, a ja sam se „dr�ao“ bezalkoholnog osvje�avaju�eg pi�a guarane koja sadr�i puno kofeina i stvarno osvje�ava. Plod guarane ima u sebi ve�u koncentraciju kofeina od ploda kave. Vanjska temperatura je bila 40 stupnjeva Celzijusa u hladu, uz ogromnu vlagu u zraku. Takva klima nas je stalno pratila.
Richard, voza� �amca, Jo i Ana-Paula na jezeru Mariana.
Od uš�a Rio Mutum i nizvodno rijekom Cuiaba
Uš�e Rio Mutum u Rio Cuiaba.
Posjet Indijanskom naselju
Niz rijeku Cuiaba sretali smo domoroce koji pecaju iz piroga kako zovu ove �unove izra�ene od jednog komada drveta. Uglavnom, muškarci su zadu�eni za ribolov, a u ovom podru�ju je zabranjen ribolov mre�ama. Istina, mre�e i nisu potrebne jer se pecanjem, u tom bogatstvu ribljeg fonda, mo�e puno uhvatiti i udicom. Samo jedna sa�marica ovdje bi bila dovoljna da se zbrine cijelo selo ribom i ostvari pristojna zarada.
Nailazimo na prvu zgradu na desnoj obali rijeke Cuiaba,
a uskoro sti�emo i do domoroda�kog naselja
„Odbor za do�ek“ su nam djeca koja nas znati�eljno promatraju s obale
Došla je i „šefica“ sela
Obrambeni nasip koji štiti selo od poplavljivanja rijeke Cuiabe. Desno je rijeka Cuiaba.
Ku�e u naselju su od blata, a ima i nekoliko novih od blokova. Tu nema gruntovnice, katastra i ostalih „blagodati“ civilizacije. Ako rijeka Cuiaba poplavi i uništi ku�e, bilo tko na tom mjestu mo�e sagraditi svoju i useliti. Ali, i to selo je dobilo struju, kao dio plana tadašnjeg predsjednika Lule koji je radio intenzivnu elektrifikaciju Brazila i puno ulagao u školovanje naroda.
Ribolov u rijeci Cuiaba
Muškarci pecaju s malim štapovima, uglavnom im je mamac meso, a za pecanje ribe pacu i ostale ribe, biljo�dere, mamac je kukuruz. Jednom rukom dr�e veslo, a drugom lagani štap. Neki pecaju u bez štapa.
U selu sam pitao, �emu slu�e koso postavljeni štapovi iznad rijeke. Odgovor je bio da se tako pecaju somovi koji se na taj na�in sami upecaju.
Mladi� iz sela pokazuje svoj ulov, dvije vrste patuljastog soma
Muškarci iz sela su zadu�eni za ribolov. �ene �iste ribu i pripremaju ru�ak. Na slici, na obali rijeke Cuiaba, �ena mi pokazuje ribu pacu, koja podsje�a na našu deveriku ili prakslu. Pacu je biljojed kao i praksla, a „u rodu“ je s puno poznatijom meso�derkom piranhom ( piranjom).
Otkupna stanica ribe u selu. Jo i Ana Paula.
U selu je otkupna stanica za one bolje vrste ribe kao što je dourado, riba iz roda pastrva, mladica. Ljubazni mladi�, koji je, vjerojatno, zadu�en za otkup i skladištenje riba, pokazao nam je zamrznute „zlatne ribe“- dourado. Jedini nov�ani prihodi seljanima su oni od prodane ribe.
Zamrznuti dourado
Mladi� iz sela nam pozira s douradom. Iza njega ogra�eni vrt. Potrebno je zaštititi usjeve da razne �ivotinje ne naprave štetu na posijanom povr�u. Puno vrsta hrane, domoroci pribavljaju iz prirode kao i ljekovite biljke i plodove raznih vrsta drveta. Ekipa je za jednu ve�eru u Pousadi Baguari imala pe�enog dourada. Riba je vrlo ukusna, a ne mo�e se usporediti s okusima slatkovodnih riba iz Kopa�kog rita (Dunava i Drave). Okus je bio poput smu�a, meso malo masnije pa je na trenutke podsje�ao na pr�enog šarana.
„Ku�ni ljubimci“ u selu
Odlaskom iz otkupne stanice, „ na ulici“ smo naišli na dje�aka koji je razbijao neke plodove i jeo ih. Zamolio sam ga ho�e li i meni dati da probam. Dao mi je neki slatkasti plod koji je okusom podsje�ao na kakao, ali to nije bio kakaovac. Kako sam u torbici imao dva paketi�a dekstroze, koju sam uz vodu u bo�ici stalno nosio sa sobom, sjetio sam se kako bih mogao dje�aka obradovati. U torbici je bilo dva paketi�a pa sam jedan dao njemu, a drugi djevoj�ici u blizini.
Slikanje s prijateljem
Doma�ini su se pohvalili kako u selu imaju crkvu i školu, pa smo ih išli posjetiti.
Posjet školi
Škola i obavezno nogometno igralište
U�ionice su upravo renovirane: dobili su novi pod.
Školska plo�a je u zeleno obojena površina. Škola se sastoji od dvije u�ionice.
U drugoj u�ionici do�ekao nas je u�itelj. Predstavili smo se i dok smo pri�ali s njim, došla je djevoj�ica kojoj sam poklonio paketi� dekstroze i solidarno je dijelila bombone djeci u školi. Ta solidarnost u siromaštvu jako me je dirnula, kao i ostale �lanove naše ekipe.
Seoskom u�itelju poklonio sam prospekte: Kopa�ki rit i Nacionalni parkovi i parkovi prirode Hrvatske, CD s dje�jeg festivala Bilje 1998. i bed� Croatia. Struje u selu ima pa je za pretpostaviti da se i danas usred Pantanala u indijanskom selu �uju pjesme s biljskog festivala dje�je ekološke pjesme.
Odjednom se cijelo selo uzvrpoljilo jer su �amcem iz grada stigle �ene koje su nosile najlon vre�ice, a u njima �ipovi i sli�ni proizvodi. Jo je porazgovarala s njima i kasnije mi rekla da je �ena bila na abortusu u gradu za što je cijelo selo solidarno skupilo novce da bi se platilo doktore. Bila je to k�i poglavice sela, a poglavica je �ena.
„Šefica“ sela je osoba u selu koja o svemu odlu�uje
Kuhinja u selu je zajedni�ka. Zdjele su, uglavnom, od aluminija: �iste, oprane i uredno slo�ene.
U ovoj kuhinji jedu svi stanovnici sela.
Djevoj�ica iz sela došla se pohvaliti svojim biciklom.
Crkva u selu
Odlazak iz sela
Na odlasku iz sela odlu�ili smo svoje lunch-pakete ostaviti seljanima. Nismo bili gladni, najva�nije je bilo da nismo bili �edni jer je Jo dobro napunila fri�ider u �amcu. Nismo znali kako druga�ije zahvaliti ljubaznim, susretljivim i dobrim ljudima koje smo sreli i upoznali.
Jo je �ena velikog srca koja uvijek nešto donese u selo, uglavnom odje�u.
Jo i „šefica“ sela srda�no se opraštaju.
Oproštaj od seljana. Odlazimo �amcem u nove avanture.
Darko Varga
Tekst i fotografije:Darko Varga, dipl. in�. el.,
prvi predsjednik Upravnog vije�a javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit
Zemljopisne karte: Internet
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Sutra na portalu:
Biljan u Brazilu - 5. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj boravak u Brazilu
