Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Dr. Alois Mock proslavio 80. ro�endan
u Hofburgu (carskim dvorima) u Be�u

Bivši potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Republike Austrije od 1987-1995 je 10.6.2014. proslavio 80. ro�endan u Hofburgu (carskim dvorima) u Be�u.

Uvodnu rije� je dr�ao glavni tajnik Narodne stranke mag. Gernot Blümel, koji je s ponosom naglasio da se na današnji dan otkriva  poprsje dr. Mocka u biblioteci dr. Mock u Zadru, djelo kipara Krune Bošnjaka. Tom sve�anom aktu otvaranju u Zadru je nazo�ila austrijska veleposlanica mag. Andrea Böhm-Iki�.

U prigodnom govoru  je šef narodne stranke i ministar financija dr. Michael Spindelegger naglasio vizionarsku sposobnost, dr�avni�ko dr�anje i ustrajnost jubilara, što ga je vodilo do visokih dr�avni�kih funkcija. Dr. Mock je postao najmla�i ministar u Drugoj republici i to sa 34 godine je preuzeo ministarstvo obrazovanja i sporta.

Dr. Mock je kao ministar vanjskih poslova predao zamolbu Europskoj zajednici za pristupanje Austrije,
a on je bio upravo taj koji je uspješno 1995. pripremio sve za pristupanje Austrije Europskoj zajednici.

Bivši  premijer Slovenije Lojze Peterle je u �ovijalnom govoru naglasio da je u Sloveniji bila poznata “trojka“ koja se sastojala od Mocka, Genschera i Pape Ivana Pavla II., koji su se svesrdno zalagali za priznanje Slovenije i Hrvatske.

Prije deset godina je za 70. ro�endan dr. Mocka  laudatio dr�ao dr. Ivo Sanader. Istoga nitko ovaj puta nije ni spomenuo. No evo dvije fotografije od prije deset godina, s proslave 70. ro�endana Dr. Mocka:


Posjet kod Tereze Kesovije u njezinoj vili, to jest u kapelici, gdje je za dr. Mocka pjevala Ava Maria.
Slijeva: Maria Brajinovi�, dr. Edith Mock i ministar dr. Mock sjede na klupi, a Tereza iza njih pjeva.


Dr. Edith Mock, ministar dr. Mock, Maria Brajinovi� i Tereza Kesovija.
Snimljeno prije 10 godina, povodom 70. ro�endana dr. Mocka
i desetodnevnog boravka u Dubrovniku.

Predsjednik Austrije dr. Heinz Fischer je u svom govoru naglasio karakternu �vrstinu dr.Mocka i instinkt  za pravednost. Priznao je da je imao pravo što se zalagao za samostalnost bivših republika raspadaju�e Jugoslavije.

Njegov veliki internacionalni ugled govori o njegovoj obljubljenosti izvan granica Austrije. Nadalje je naglašeno da �e slijede�ih dana biti imenovana jedna ulica po dr. Mocku u Budimpešti, dok je 2008. dr. Mock postao po�asni gra�anin Splita, a još prije toga po�asni gra�anin Koprivnice, te kasnije i Osijeka i Nove Gorice, a 2002. je glavna ulica u Vrlici dobila ime po dr. Alois Mocku.

Hrvatsko- Austrijsko društvo Split i Austrijsko-Hrvatsko društvo Be� su zaslu�ni da je došlo do postavljanja  poprsja dr. Mocka u Selcima na Bra�u, pored poprsja dr. Gentscheru u sv. Ocu Ivanu Pavlu II.

Na inicijativu Austrijsko-Hrvatskog društva Be� dr. Mocku je dodijeljen i po�asni doktorat Zagreba�kog sveu�ilišta.


Snimljeno 4.7.2013. na proslavi zlatnog pira u Ruprechtskriche u Be�u.
Na slici Maria Brajinovi�, ministar dr. Mock u kolicima
i ministar-savjetnik mag. dr. Marijan Brajinovi�.

Prijedlog istog društva da se povodom ovog  ro�endana dr. Mock imenuje po�asnim gra�aninom Zagreba i Zadra je zapeo negdje u ladicama sporih i neodgovornih  �inovnika.
 
Marijan Brajinovi�

*****

Detaljniji prikaz spona dr. Mocka i Hrvatske:

Dr. Alois Mock (ro�en 10.6.1934.) je politi�ar koji ima u Austriji neprikosnoveni ugled. Imati takvog �ovjeka i politi�ara za prijatelja je poseban privilegij. On je u samim po�etcima krize u Jugoslaviji zastupao mišljenje da je jedini i eminentni interes Austrije odr�avanje Jugoslavije u granicama kakve su. Kad je po�eo konflikt i kad su pale prve �rtve, postalo mu je jasno tko je �rtva, a tko agresor. On, i s njim još nekoliko austrijskih politi�ara, nisu govorili o gra�anskom ratu nego o agresiji. Vrata njegova ministarstva su bila širom otvorena svim hrvatskim politi�arima koji su u njihovom bezna�u tra�ili slamku podrške. On ih je primao i bodrio, a potom se i sam kao lav borio protiv lavine nesimpatija protiv Hrvata širom svijeta.

�ak su stizale poruke iz Washingtona, da se Austrija ne miješa u taj konflikt i da si ne umišljaju da bolje znaju kako bi trebalo taj konflikt riješiti. Kako je vrijeme prolazilo svi su više i više uvi�ali da dr. Mock ima  pravo, te da je jedini put da se Hrvatska i Slovenija, a kasnije i Bosna priznaju, te da �e time Srbija odustati od svojih aspiracija, da ih priklju�i Velikoj Srbiji.

O svojim vi�enima je dr. Alois Mock uvjerio i njema�kog ministra vanjskih poslova dr. Hans-Dietrich Genscher-a. Oni su onda zajedni�ki pridobili na svoju stranu i svetoga Oca papu Pavla Ivana II., Karola Vojtilu.

Hrvatski narod je imao veliku sre�u da je u borcu za pravednost našao upornog ministra dr. Alois Mocka, koga su kritizirali Budimir Lon�ar i predsjednik jugoslavenske vlade Ante Markovi�, predbacuju�i mu da radi protiv jedinstva Jugoslavije. Na to je dr. Mock odgovorio ovim rije�ima: ”Tko današnju situaciju pokušava uljepšati, ukazuje narodima Jugoslavije i Europe medvje�u uslugu.”

Na inicijativu i prijedlog dr. Mock-a u svibnju 1991. dolazi do slanja mirovnih postrojbi, kako bi se sprije�ila agresija i rat u Hrvatskoj. Potom je na inicijativu dr. Mocka  osnovano “Vije�e mudraca” za rješavanje  konflikta u Ex-Jugoslaviji. Poslije savjetovanja sa ministrom Genscher-om, sazvana je sjednica Vije�a sigurnosti Ujedinjenih naroda te je 25. rujna 1991. postignut zaklju�ak o uvo�enju potpune zabrane uvoza  oru�ja, �ime je jugoslavenska kriza internacionalizirana. Austrija je s velikim simpatijama, usprkos te zabrane, tolerirala mnoge transakcije oru�ja, kako bi se Hrvati mogli braniti od do zuba naoru�ane JNA.
Na prijedlog Austrije, to jest dr. Mocka, dolazi do sazivanja Mirovne konferencije 4.11.1991., pri kojoj se predla�e varijanta slobodne asocijacije suverenih, neovisnih republika s mogu�noš�u osnivanja zajedni�ke dr�ave, ako to one �ele.

Zahvaljuju�i njegovom zalaganju na zajedni�kom zasjedanju Poglavara svih saveznih zemalja Austrije donesen je jednoglasni zaklju�ak i poziv na Vladu Austrije da se odmah priznaju Hrvatska i Slovenija.
Ministarsko vije�e EZ uz pridru�enu odluku Austrije od 16.12.1991. donosi na�elni zaklju�ak o priznanju Hrvatske i Slovenije.

�elja i volja da pomogne narodu koji pati išle su tako daleko, da se dr. Mock  dizao u 3 sata u no�i, da bi mogao telefonirati sa svojim  kolegama u prekomorskim zemljama. Jasno je da je i to negativno djelovalo na njegovo zdravlje. Upe�atljiv je njegov komentar iz tih vremena: “Kada je susjedni narod u nevolji, kada se provodi genocid, onda za mene ne postoji radno vrijeme, onda treba raditi dan i no�”

Tko je  Alois Mock?

On je jedan od najpopularnijih politi�ara Austrije. Ro�en je 1934. u manjem mjestu-gradi�u Euratsfeld*)-u  u Donjoj Austriji, kojih �etrdesetak kilometara od Be�a. Otac mu je umro prije njegova ro�enja. Majka je malog i talentiranog sina poslala u Be� na studij prava. Kroz njegovo �lanstvo u katoli�kim udrugama uskoro su i politi�ari uo�ili mladog i talentiranog apsolventa prava. Iz toga razloga ga imenuje savezni kancelar (predsjednik vlade) Josef Klaus i �elnik Pu�ke stranke, savjetnikom  kod OECD u Parizu. Godine 1966. prihva�a dr. Mock funkciju tajnika u kabinetu spomenutog predsjednika vlade Klausa. Na osnovu  izvanrednih rezultata njegova rada, tri godine kasnije postaje dr. Mock najmla�i ministar prosvjete.
Dolaskom socijaliste dr. Brune Kreyskog na vlast, dr. Mock postaje �lan sabora i gradona�elnik u rodnom mjestu Euratsfeld-u.

Od 1979. fungira dr. Mock kao predsjednik Europske demokratske unije. Od 1987-1989. imenovan je dr. Mock potpredsjednikom austrijske vlade u vladi socijaliste dr. Franz-a Vranitzky kao i ministar vanjskih poslova do 1995. U to vrijeme je Austrija vodila pregovore oko pristupanja Europskoj zajednici, što je dr. Mock uspješno odradio. Zbog njegovih briljantnih pregovora sa Brüsselom, od tada ga zovu “Mister Europa”, što mu je kroz tu popularnost donijelo ugled ne samo u Austriji, nego i širom cijele Europe.

I pad �eljezne zavjese izme�u Austrije i Mad�arske je obilje�io dr. Mock zajedno sa Gyula Horn-om, presijecaju�i simboli�no bodljikavu �icu na granici.

Austrijsko - Hrvatsko društvo Be� i Hrvatsko-Austrijsko društvo Split predla�u dr. Mocka za po�asnog gra�anina grada Splita što je uslijedilo 1998. predavanjem sve�ane povelje. Ista dva društva iniciraju i realiziraju 2002. postavljanje poprsja u bronci u Selcima na otoku Bra�u, pored poprsja sv. Ocu papi  Ivanu-Pavlu II. i ministru dr. Hans-Dietrich Genscher-u. U isto vrijeme se imenuje jedna od najljepših ulica u Vrlici, na inicijativu spomenutih društava, po dr. Aloisu Mock-u.

Ministar Mock je nadalje po�asni gra�anin Osijeka, Koprivnice i Nove Gorice.
Austrijsko-Hrvatsko društvo Be� je 1993. predlo�ilo dr. Mock-a  Sveu�ilištu Zagreb za dodjelu po�asnog doktorata, koji mu je u rujnu 1993. sve�ano i dodijeljen.

Ministar-savjetnik mag. dr. Marijan Brajinovi�,
potpredsjednik Austrijsko-Hrvatskog društva Be�

*) Mo�da su ova dva po�etna slova njegovog rodnog mjesta (Eu)ratsfeld bila presudna za karijeru dr. Mocka, koji zbog njegovih siilnih zalaganja i zasluga za pristupanje Austrije u EZ, ili na njema�kom EU, bude prozvan “Mister Europa”.

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.