Biljan u Brazilu - 6. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj put u Brazil
Ako postoji Amerikanac u Parizu, Englez u New Yorku, zašto ne bi bio Biljan u Brazilu? Istina, ta pjesma nije ispjevana jer u Bilju nemamo Gershwina ni Stinga, ali eto, ovaj Biljan �e ostalima pokušati do�arati dio ljepota Brazila. Koji je povod? E pa, Brazil je ovih dana u središtu pozornosti.
Hrvatska nogometna reprezentacija otvorila je Svjetsko prvenstvo u nogometu 12. lipnja 2014. kada je u Sao Paulu odigrala utakmicu protiv doma�ina, reprezentacije Brazila, na kojoj joj je skandalozni japanski sudac Yuichi Nishimura pred o�ima cijelog Svijeta ukrao... - ne neriješen rezultat, nego pobjedu. Ipak, bilo bi zanimljivo saznati nešto više o toj velikoj, mnogoljudnoj i najve�oj dr�avi u Ju�noj Americi. Slikom i rije�ima pokušat �u do�arati barem djeli� te ogromne dr�ave i njene ljepote, bez obzira što je misija naše nogometne reprezentacije u Brazilu završena i što naša reprezentacija, na�alost, napušta Brazil i vra�a se ku�i.
Ribolov u Pantanalu
Izme�u ostalih turisti�kih aktivnosti, športski ribolov je jedna od najve�ih atrakcija koje u Pantanal dovode ribi�e iz Brazila i iz cijelog svijeta. Podru�je je prebogato ribom, koja je razvrstana u 262 kategorizirane vrste. Najpopularnije vrste su: Pintado – vrsta patuljastog somi�a (Pseudoplatystoma corruscans), zbog svoje veli�ine i teškog na�ina ulova i Dourado (Salminus maxillosus), zbog borbenosti kada se zaka�i za udicu. Ima mnogo vrsta: Piranha, Curimbatá (Prochilodus scrofa), Pacu (Colossoma bidens), Pacu-Peva (Piaractus mesopotamicus, Holmberg, 1887) i Piraputanga (Brycon microlepis). (Pogledati:http://www.geocities.jp/oda230/esakana.html)
Po rijeci Cuiaba organizirane su ribi�ke ture, a mnogi pecaroši tada dolaze pecati i u jezero Mariana. Vode Pantanala prebogate su ribom: koli�inom i veli�inom.
Ribe u rijeci Mutum
Kod mosta Ponte Sobre preko rijeke Mutum naišli smo na jata riba. Voda u rijeci Mutum se crnila od velike koli�ine riba. Pomislio sam: da mi je sa�marica i da je bacim bila bi puna ribe. Ta koli�ina ribe bila bi dovoljna za potrebe jedne obitelji cijeli tjedan. Me�utim, uporaba mre�a za lov ribe je u Pantanalu zabranjena i ne samo u dijelovima koji su zašti�eni. U Pantanalu je pravi raj za pecaroše, bogatstvo riba koje je u Europi ve� zaboravljeno.
(pogledati kod mosta Rio Mutum u blizini Pousade Baguari:
https://www.youtube.com/watch?v=U5wwSwKu64o)
Ponte sobre o Rio Mutum (Mimoso)
(pogledati sliku mosta 2012.: http://www.panoramio.com/photo/79632657 )
Bogatstvo riba je o�igledno- Rio Mutum
Na rijekama Rio Mutum, Rio Cuiaba i na jezeru Mariana mo�e se sresti puno pecaroša. Oni „ozbiljniji“ koji pecaju „ozbiljniju“ ribu koriste se �amcima. Domoroci pecaju iz �unova-piroga, a oni bogatiji i turisti iz pravih limenih ili ve�ih plasti�nih �amaca.
Domorodac peca u Rio Mutum s vrlo tankim štapom,
jer ve�ina riba ne daje veliki otpor kada se zaka�i za udicu.
Turisti-pecaroši „senkali se“ na „mjesto“ koje im je vjerojatno preporu�io netko od domorodaca koji zna gdje se odre�ena vrsta ribe kre�e, unato� tomu što riba ima posvuda. Rio Mutum.
Turisti pecaju s obale u Rio Cuiaba. Domorodac u pirogi.
Pecanje piranji
�amcem smo se uputili nizvodno rijekom Mutum, pa sve do jezera Mariana (Baía de Siá Mariana). Ne treba ni re�i da smo usput vidjeli, a ja snimio, pregršt ptica i ostalog �ivog svijeta. Na jezeru nam je Jo dala svakome po kratki bambusov štap, slabiji nego što je to fligerica kod Osje�ana, s kojom pecaju kedere, mamce za smu�a, štuku i soma. Na vrh štapa privezan je silk 0,80, a na podvezu je ogromna udica �iji oblik i veli�ina odgovara onoj koja se koristi za pecanje soma na Dunavu- somarica.
Piranje se pecaju na udicu-somaricu.
Kao mamac smo koristili komade govedine 2,5x2 cm. Pou�en iskustvima pecanja na Dunavu, Dravi i Biljskom jezeru, zabacio sam i �ekao. Kada sam osjetio da mi riba trese štap povla�io bih i ... „ništa“. Bilo je to malo razo�arenje za dunavsko-dravskog „majstora“, a naro�ito kada je Ana-Paula, prva upecala piranju.
Smješak zadovoljstva Ane-Paule koja je prva iz �amca ulovila piranju. Jezero Mariana-Pantanal.
To da po�etnik upeca prvi, a �esto i najve�i primjerak, pravilo je koje „pravi pecaroši“ zovu: po�etni�ka sre�a. Iskusni pecaroš, naša vodi�ica Jo, dala nam je upute da vrhom štapa lupamo po vodi jer to priziva piranje. I ja sam povremeno lupkao štapom po vodi, ali opet ništa. Onda sam „nadošao“ kako treba: kada osjetim napad na meso, lagano povu�em pa pustim, pa se poigravam s napada�em, i kada piranja sna�nije napadne na mamac, tada se povu�e i tada se piranja lako zaka�i na udicu. Kada sam na taj na�in upecao svoju prvu piranju, ostale sam izvla�io kao po teku�oj vrpci. U seriji piranja koje sam upecao, Jo mi je ukazala da je me�u njima jedna posebna vrsta koju zovu catarina (lat. Serrasalmus spilopleura).
Ulovljena piranja. Jezero Mariana-Pantanal
Moja prva piranja
Zadovoljstvo dunavsko-dravskog pecaroša s upecanom prvom piranjom
(O vrstama riba u Pantanalu:http://www.vivaterra.org.br/peixes_doce_3.htm)
O pecanju u Pantanalu pogledati:
Ribari kajmani:
https://www.youtube.com/watch?v=vDPaV5EIb2M
Pecanje:
Dourado
https://www.youtube.com/watch?v=viylZj9Jz-k
https://www.youtube.com/watch?v=7cCUeSviuJo
https://www.youtube.com/watch?v=bXujKrQK10w
Piraputanga
https://www.youtube.com/watch?v=ZdcPG5py9ig
https://www.youtube.com/watch?v=lveZFbrQGyk
Jaú
https://www.youtube.com/watch?v=vlgpEVyOkXk
Razne vrste riba:
https://www.youtube.com/watch?v=kWx3Fj5Rpi0
https://www.youtube.com/watch?v=yflJTSAABZE
https://www.youtube.com/watch?v=gdsc97k4p_c
https://www.youtube.com/watch?v=PPv33mbaZ08
https://www.youtube.com/watch?v=5gd9bzUcpjI
Pirarucu, pintado:
https://www.youtube.com/watch?v=ACyxJbNJLsA
https://www.youtube.com/watch?v=JyaBMYMY4Go
https://www.youtube.com/watch?v=e7P1Uxmt9jU
https://www.youtube.com/watch?v=CEgJ0fyA1o0
Svu ribu koju smo upecali, nakon slikanja smo puštali nazad u vodu što u svijetu zovu: Catch and release (Ulovi i pusti) tehnika. Bila bi to poprili�na lovina da smo ih sa�uvali. Jo je upecala i dvije vrste patuljastog somi�a. Radilo se o ribama koje podsje�aju na pastata, ali štukolike gra�e. Malo su duguljastiji od patuljastog somi�a, pastata ili cvergla kako ga zovu u zapadnijim krajevima Hrvatske, a i on je porijeklom „Amerikanac“ iz Sjeverne Amerike. Jedan od njih je pintado (lat. Pseudoplatystoma corruscans), koji naraste i do metar i pol, a drugi je bio jaú (lat. Paulicea luetkeni) i naraste i do 2 metra.
(Pogledati na�in pecanja pintada: Pescaria de Pintado
http://topic.ibnlive.in.com/ajit-pawar/videos/pescaria-de-pintado-tzEm2svzEJE-1881933.html)
(Pogledati neke vrste ribe Pantanala: http://www.pantanalcanaa.com.br/pesca-peixes.htm
ili http://www.brezilya.com.br/portuguese/tours/pantanal_peixes.htm,
ribe, sisavci, ptice, reptili: http://www.gopantanal.com.br/ )
Jo nam nije dala da sami skidamo piranje s udice, nego je to �inila ona, vjerojatno zato što smo turisti koji ne smiju do�ivjeti nikakakvu ozljedu. Kada smo po�eli izvla�iti piranje, kao po teku�oj vrpci, u skidanje piranja s udice morao se uklju�iti i voza� �amca uz obavezno slikanje ulova.
Povratak u Pousadu Baguari
Na povratku u Pousadu Baguari s našeg pecanja piranji, vidjeli smo mnoge �ivotinje. Va�no je spomenuti i neke koje nismo vidjeli ili nismo uspjeli snimiti fotoaparatima.
Pantanal je dom mnogim ugro�enim vrstama kao što je hijacintna ara (Anodorhyncus hyacinthinus), koja je ugro�ena zbog krijum�arenja i prodaje ove atraktivne papige plavog perja u inozemstvu; okrunjeni orao (Buteogallus coronatus); grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus); kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus); ju�noameri�ki tapir (Tapirus terrestris) i divovski mravojed (Myrmecophaga tridactyla).
Okrunjeni orao (Buteogallus coronatus)( izvor: Internet)
Me�u „obi�ne" i �este vrste spadaju kapibara (Hydrochoerus hydrochaeris) ili vodenprase, koje je zapravo najve�i štakor na svijetu i mnogobrojni kajmani, jakare kajman (Caiman yacare).
Kapibara nas gleda s obale.
Pantanal je dom najve�oj i najzdravijoj populaciji jaguara (Panthera onca) na Svijetu. Od rijetkih vrsta �ivotinja koje �ive u Pantanalu je mo�varni jelen (Blastocerus dichotomus) koji spada u vrlo ugro�ene �ivotinjske vrste. Vidjeli smo ga na povratku s fazende, ali je brzo pobjegao i tako ostao zabilje�en okom, ali nezabilje�en oku moje kamere.
(Pogledati: Onça u lovu na jacaré: Onça Pintada Ataca Jacaré no Pantanal (Exclusivo) ili Jaguar Attacks Caiman Crocodile - CLOSE UP FOOTAGE)
Još dva ribolovca u Pantanalu
Zanimljivost Pantanala je i divovska vidra (Pteronura brasiliensis) koja se hrani uglavnom ribama, školjkama, kao i neotropska rije�na vidra (Lontra longicaudis) na koju smo naišli u vo�nji �amcem. Brzo se povukla i „sakrila“ ispod gustog raslinja. Malo dalje, naišli smo na jedan �amac s grupom Nizozemaca koji su tvrdili da su naišli na divovsku vidru pa su je pokušavali izmamiti iz zaklona nude�i joj ribu. Malo smo �ekali da nam se posre�i snimiti tu �ivotinju, ponos Pantanala, ali na�alost, nije izašla.
Neotropska rije�na vidra (Lontra longicaudis)
Da bi se sve moglo snimiti i to još kvalitetno, treba tome posvetiti više vremena. Isto je i u Kopa�kom ritu. Ne mo�e se s jednim ili s pet izleta sve „pohvatati“. Treba vremena, strpljenja, tehnike (teleobjektivi, stalci), a najviše znanja gdje, kada i kako neki �ivi stvor snimiti. U Pantanalu je sve to puno lakše, jer u svakom trenutku se pojavi neka ptica. Kajmani, kapibare, pa �esto i iguane i kameleoni „poziraju“ na obali ili na obalnom drvetu. Divovske vidre, koje još zovu i rije�nim vukovima, puno su ve�e od neotropskih te love u skupini i tako ulove bogatiji plijen. U Pantanalu ih ima puno i imaju uvjete za razmno�avanje (bogatstvo ribe) pa tako obje vrste vidri �ive jedne pored drugih bez nadmetanja (konkurencije). Mo�da je to i zbog toga što se ove dvije vrste smjeste u prostor na razli�ita mjesta, jer neotropske vidre više vole dublju vodu i oštriju struju vode, dok divovske vidre vole pli�u i mirniju vodu.
Divovska vidra-Pantanal (izvor: internet)
Pecanje u „vlastitom dvorištu“
Nakon prijepodnevne ture �amcem, odmarali smo se kada je vani bilo najtoplije i najsun�anije. Prvi dan sam i ja, kao i Richard, otišao „ubiti oko“. Ostalih dana, siestu sam zamijenio boravkom uz rijeku Mutum, a povremeno sam „zavirio“ do bare bo�no od pousade, na koju su dolijetale razne vrste ptica. Htio sam iskoristiti svaki trenutak za bilje�enje, snimanje.
Julia (Jo) je svaki dan pecala, a �esto su joj se pridru�ili ljudi i djeca koji su poslom i rodbinstvom vezani uz pousadu. Jedan dan na pecanje su došli neki bogatiji Brazilci, vjerojatno iz obli�njeg gradi�a Mimoso. Skoro svaki dan Jo i doma�i su upecali pristojnu koli�inu ribe, na zadovoljstvo „posade“ Pousade Baguari.
Jo za vrijeme sieste , vrijeme je iskoristila za pecanje. Zagrizlo…
… upecala se…
… piraputanga (Brycon microlepis) koja naraste najviše do 0,45 m.
Jo upecala pacua
Pacú-peva
Pacú-peva (Mylossoma orbignyanum) naraste do 0,28 m, a ima i tamnijeg i ve�eg „ro�aka“ koji se zove samo pacú (Piaractus mesopotamicus) koji naraste do 0,55 m. �esto pacú-pevu zovu samo pacú.
Jo s upecanom piranjom
Piranja ima oštre zube i vrlo sna�an ugriz.
Kada je ulovljena i u zarobljeništvu ho�e zagristi u samoobrani. To nam je demonstrirala Jo .
Jo peca iz kanua
Bogat ulov
Ulov, mamci ( kukuruz, meso), pribor u kanuu
Bagre, mandi (Pamelodus maculatusi), naraste do 0,55 m
Pribor za va�enje udice i mamci, komadi�i govedine.
Gosti Brazilci na pecanju kod Pousade Baguari
Jedan od dana, Jo se na pecanju pridru�ila grupa turista-pecaroša iz Mimosa.
Cachara i piranja upecani kod Pousade Baguari
Cachara (Pseudoplatystoma fasciatum), naraste do 1,40 m
Trahira (Hoplias malabaricus), vu�ja riba ili riba-tigar grabe�ljivica Pantanala.
Ulov ribe na povorci. Dje�ak je dobio „radni zadatak“: o�istiti ribu.
Povorka s ribom u Rio Mutum
�iš�enje ribe na staroj pirogi, na obali rijeke Mutum.
U blizini, na grani drveta „de�urao je“ još jedan „ribar“: vodomar .
I ja sam nešto ulovio, ali okom kamere: neobi�nog kukca
kojeg sam snimio na povišenom pristaništu �amaca uz Pousadu Baguari
Svih pet dana boravka u Pantanalu dobro smo jeli. Hrana se temelji na govedini i ribi, uostalom kao i u cijelom Brazilu. Uvijek se nudi velika koli�ina i razne vrste razli�itog vo�a. Za jednu ve�eru, ispekli su nam najpoznatiju ribu Pantanala, dourada.
Pe�eni dourado, ve�era u Pousadi Baguari.
Darko Varga
Tekst i fotografije:Darko Varga, dipl. in�. el.,
prvi predsjednik Upravnog vije�a javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Biljan u Brazilu 7. dio – uskoro slijedi!
