Biljan u Brazilu - 8. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj put u Brazil

Ako postoji Amerikanac u Parizu, Englez u New Yorku, zašto ne bi bio Biljan u Brazilu? Istina, ta pjesma nije ispjevana jer u Bilju nemamo Gershwina ni Stinga, ali eto, ovaj Biljan �e ostalima pokušati do�arati dio ljepota Brazila. Koji je povod? E pa, Brazil je ovih dana u središtu pozornosti.

Hrvatska nogometna reprezentacija otvorila je Svjetsko prvenstvo u nogometu 12. lipnja 2014. kada je u Sao Paulu odigrala utakmicu protiv doma�ina, reprezentacije Brazila, na kojoj joj je skandalozni japanski sudac Yuichi Nishimura pred o�ima cijelog Svijeta ukrao... - ne neriješen rezultat, nego pobjedu. Ipak, bilo bi zanimljivo saznati nešto više o toj velikoj, mnogoljudnoj i najve�oj dr�avi u Ju�noj Americi. Slikom i rije�ima pokušat �u do�arati barem djeli� te ogromne dr�ave i njene ljepote, bez obzira što je misija naše nogometne reprezentacije u Brazilu završena i što je naša reprezentacija, na�alost, prerano napustila Brazil i vratila se ku�i.

Izlet �amcem po Rio Mutum i Rio Cuiaba

  
Pousada  Baguari i pristanište �amaca uz rijeku Mutum

Susjedi kod Pousade Baguari

Jutro: Konji, jato šumskih roda, velika bijela �aplja i ostale ptice kod bare uz pousadu

Svako jutro izašao sam na plato pored bazena pogledati što se doga�a u barici pored. Prethodnih dana, ovdje  sam redovito nalazio ru�i�aste �li�arke (Platalea ajaja), i još nekoliko vrsta �aplji, a ovo jutro mogli su se vidjeti konji, a na sigurnoj udaljenosti šumske rode, velika bijela �aplja i ostale ptice.

Nakon bare, trebalo je pregledati što se doga�a uz rijeku Mutum. Nakon nekoliko dana uo�io sam zakonitost: �aplja baguari po kojoj je i nazvana pousada, bila je svako jutro uz obalu  Rio Mutum. Jedan par crnih velikih ptica, kako mi ih je Jo predstavila kao southern screamer oliti ju�ni vrišta�i, �ivjeli su negdje blizu nas . Vjerojatno su imali gnijezdo u obli�njim krošnjama drve�a ili u visokom raslinju na drugoj strani rijeke. Redoviti jutarnji „susjed“ bio je vodomar koji je volio „parkirati“ na granu drveta na pristaništu odakle je imao dobar pogled na rijeku i mogu�nost njemu svojstvenog lova ribe - obrušavanjem.

Na udaljenijem drve�u, u daljini mogla su se vidjeti jata ru�i�astih �li�arki i jabirua.

Rode Jabiru i ru�i�aste �li�arke na drve�u. Pogled s pristaništa Pousade Baguari

Susjedi: baguari �aplja �eka ulov ribe, a ju�ni vrišta� (engl.Southern screamer) nadzire okolinu

Red je predstaviti susjede:

Baguari (Ardea cocoi)
Jo mi je govorila imena ptica na engleskom i portugalskom, a ovu vrstu sive �aplje Jo je zvala baguari ili na engleskom Cocoi Heron. Na podru�ju Brazila, ovu pticu zovu razli�itim imenima: bagoari, baguari, Garça-moura, garça-parda, jabiru-moleque, joão-grande, magoari, maguari, manguari, socó, socó-grande, Socoi, socoí, socoí tabuiaiá, tabuiaiá, tabujajá, a Guarani Indijanci je zovu: Hoko guasu.

Zanimljivo je da su ime kao Tupí, i kao ime Guaraní, ovim Indijancima dali bra�a Mirko i Stevo Seljan. Oni su oko 1903. godine zapisali legendu o bra�i koja su nosila ta imena, i po kojima su njihova plemena prozvana. Zajedni�ko ime ove bra�e bilo je Tupinalés, a oni su se posva�ali zbog ptice Maitá, koju je Guaraní htio oteti Tupíju. U pomo� mu je prisko�ila zaru�nica Maricá, koja se na prijevaru htjela do�epati ove ptice. Bila je lijepa pa ju je Tupí po�elio. Nakon što je ptica pobjegla na drvo, Tupí je pojurio za djevojkom. Guaraní, koji je pošao vidjeti ishod ugledao je kako njegov brat tr�i za njegovom djevojkom Maricom. Bra�a su se potukla, a kako niti jedan ni drugi nisu mogli svladati protivnika, umiješao se i sam bog Tupán koji  je poslao orkan da poruši sva stabla u prašumi i došla je strahovita pororoca, nakon �ega je ptica Maitá, pobjegla u prašumu, a Maricá svojoj majci Torybá. Velika rijeka na kojoj se pojavio strašni plimni val pororoca, vjerojatno je Amazona, gdje su ti plimni valovi uobi�ajeni. Tu su se bra�a rastala.

Tupian plemena i danas �ive u sjeveroisto�nom Brazilu, najviše uz obalu Atlantika, a njegov brat Guaraní poveo je svoj narod prema jugu i postao praotac Guaraní plemenima.

Baguari polije�e. Rio Mutum.

Ova siva �aplja (Ardea cocoi) jako podsje�a na sivu �aplju (Ardea cinerea) iz Kopa�kog rita. Baguari se mo�e na�i samo u Ju�noj Americi, a sa velikom plavom �apljom (Ardea herodias) iz Sjeverne Amerike i sa sivom �apljom (Ardea cinerea) koja �ivi u Europi, Aziji i Africi, �ini posebni rod. Kako pripadaju istom rodu, ove tri vrste ptica su vrlo sli�ne. Baguari ima više crnoga na glavi od preostale dvije �aplje. Baguari je najve�a brazilska �aplja, a hranidbenim navikama i ponašanjem je vrlo sli�na sivoj �aplji iz Kopa�kog rita. Poznato je, za ovu �aplju, da zna pojesti i mladog kajmana (jacare), što siva �aplja iz Kopa�kog rita ne radi,  jer u Kopa�kom ritu, naravno, nema kajmana.

Ju�ni vrišta� (Chauna torquata)

Ovu pticu iz susjedstva pousade zovu: „ptica s ru�nom ogrlicom oko vrata“. Radi se o ptici za koju sam zbog njenog izgleda vjerovao da spada u lešinare ili purane, me�utim ova ptica je „u rodu“ s patkama, guskama, labudovima i pripada redu Anseriformes ptica. Vjerovalo se da pripada primitivnijim vrstama ptica kao što je svrakolika guska ili crno-bijela guska (lat. Anseranas semipalmanta) koja �ivi u Australiji, a drugi autori, poput Sicka, tvrde da je zbog toga što imaju više tehnika filtriranja hrane, mo�e ih se, ustvari, smatrati naprednijima od svojih pa�e�ih i guš�ih „brati�a“. Najstariji fosil ove ptice iz pleistocena prona�en je u Argentini i star je oko 20 000 godina.

Posre�ilo mi se snimiti pti�ju obitelj ju�nog vrišta�a (Chauna torquata): pti�e i roditelja.
Dok jedan roditelj stra�ari, drugi ih �uva

Ova ptica još nema hrvatskog „kuma“. Neki slavenski narodi je zovu:�aja ili �a�a što je najbli�e onome kako je zovu Indijanci Guarani: Chahâ. Englezi je zovu Southern screamer još i Crested screamer , što bi bio ju�ni ili vrišta� s krunom. U Brazilu, na raznim mjestima je zovu:lencó, anhuma, anhuma-do-Pantanal, anhuma-poca, anhumpoca, anhupoca, chaá, chagá, chajá, inhaúma, inhuma, inhuma-poca, saúna, Tachã, tachã-do-sul, tahã. Mo�da bi hrvatska verzija imena ove ptice trebala biti: ju�ni vrišta� što bi odgovaralo kriteriju po kojemu Hrvati, uglavnom, daju imena pticama: po njihovom glasanju. Znanstveno ime za ovu pticuChauna torquata dolazi od gr�kog: khaunos = šupljikav, spu�vast, ru�an, porozan, što se odnosi na podko�ne zra�ne jastuke kada ptica vrišti i od latinskog: torquata, torquatus = ogrlica. Zna�i, znanstveno ime bi se moglo prevesti kao: ptica s ogrlicom od ru�ne ko�e.

Ove ptice se hrane stabljikama biljaka, sjemenom, listovima i vrlo rijetko malim �ivotinjama. Teške su preko 4 kg. Tako velike, o�ito da bi bile dobre mete i pravo je �udo da do sada nisu izlovljene skoro do istrjebljenja, ali velika zaštita vrišta�a je njegovo neukusno spu�vasto meso. Lovci mrze ovu pticu i zbog drugog razloga: ova ptica stra�ari i kada je uznemirena šalje vriskove koji se mogu �uti i na 3 kilometra udaljenosti.

Poslušati kako se glasa:
http://www.xeno-canto.org/171667)
http://www.youtube.com/watch?v=2aofXd15fuk
Prstenasti vodomar (Megaceryle torquata ili Ceryle torquata )

Susjed vodomar na drvetu uz pousadu bio je redoviti gost

Naš susjed vodomar, pojavljivao se svaki dan na drvetu pored pousade odakle je promatrao rijeku Mutum. Nismo mu smetali u njegovom „pikiranju“ na površinu vode. �ekao sam strpljivo kada �e se ve� jednom obrušiti u vodu i uloviti ribu kako bih to mogao snimiti, ali nije niti jednom u�inio svoj poznati „manevar“ pa su ostali samo snimci vodomara na grani.

Ovaj vodomar(Megaceryle torquata), poput ostalih svojih ro�aka, uglavnom se hrani ribama, a kada je voda tamna i neprozirna, ponekad se hrani kukcima. Nekoliko puta je primije�eno kako lovi lastavi�jeg kolibri�a (Eupetomena macroura). Kada je pod vodom krila koristi kao vesla i kormilo.

Zabrana: „ZABRANJENO u�i, pecati, loviti, kretati se i bacati sme�e“, ne odnosi se na vodomara

(Pogledati:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ec/Megaceryle_torquata-2.jpg;
http://goo.gl/rpwbSb
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e4/Megaceryle_torquata_Pantanal_male.jpg)

U Brazilu ovog vodomara zovu:ariramba-grande, caracaxá, flecha-peixe, jaguacatiguaçu, martim-cachá, martim-cachaça, martim-grande, Martim-pescador-grande, martim-pescador-matraca, Martin Pescador Matraca, matraca, uarirama, a mo�da bi ga Hrvati trebali „prekrstiti“ od prstenastog vodomara u vodomara s ogrlicom jer mu je znanstveno ime Megaceryle torquata.

U Brazilu ima 5 vrsti vodomara.

(Pogledati: Ringed Kingfisher (Megaceryle torquata); Amazon Kingfisher (Chloroceryle amazona);American Pygmy Kingfisher (Chloroceryle aenea);Green Kingfisher (Chloroceryle americana); Green-and-rufous Kingfisher (Chloroceryle inda).)

Jedan od njih je ameri�ki patuljasti vodomar(Chloroceryle aenea aenea) koje Brazilci zovu: ariramba-miudinho, arirambinha, martim-pescador-anão, martim-pescador-miudinho, Martin Pescador Miudinho, Martinho.

Još jedna vrsta vodomara, Chloroceryle aenea aenea (nije iz bli�eg susjedstva pousade)

(Pogledati: ptice Pantanala: http://zapa.photoshelter.com/gallery/Pantanal-Birds-1/G0000ggGwjrQ0UeE/i
 http://zapa.photoshelter.com/gallery/Pantanal-Birds-2/G0000hL6hIXodQ7Q/)

Ameri�ki patuljasti vodomar (Chloroceryle aenea aenea)

Nizvodno rijekom Mutum

Izlaz sunca na Rio Mutum

Rio Mutum je pritoka rijeke Cuiaba koja je opet, pritoka rijeke Paragvay. Rijeke �ine mre�u voda, jezera, laguna, bara, a u njima je bogat �ivi svijet svih rodova i vrsta. Ovo poplavno podru�je zove se Pantanal i tu je biološka raznolikost najve�a na Svijetu. Flora i fauna Pantanala, jedinstveni su. Za razliku od amazonske prašume, u kojoj se �ivot, uglavnom, odvija u krošnjama drve�a (ptice, majmuni, gmazovi..), a u prašumi je sivo i turobno i teško je uo�iti, a još te�e snimiti koju �ivotinju, u Pantanalu je sve to dostupno ljudskom oku, a onda i objektivima kamere. �ak i obi�ni turist kojeg vozaju �amcima po vodama Pantanala i koji nema preskupe teleobjektive, mo�e snimiti to bogatstvo �ivog svijeta.

Ptica koja ima zmijoliki vrat, podsje�a na kormorana, ali ima du�i rep, sli�nost s kormoranom je i ta da mora sušiti perje nakon što se umo�ila u vodi u lovu na ribe, zove se anhinga. Zovu ju još i vodena-purica i zmijska-ptica. Ime anhinga poti�e iz jezika brazilskih Tupi Indijanaca, a zna�i vra�ja ili zmijska ptica. .

Znanost je svrstava u red: Suliformes, u porodicu: Anhingidae i daje joj ime: Anhinga anhinga.

Anhinga leti

Anhinga suši perje

Pogledati:http://sharperplanet.com/p689473709/h22EE68B3#h22ee68b3
http://www.pbase.com/tstone/image/153732704
https://www.youtube.com/watch?v=Y23rI5VNGMs

Posebno je zanimljiva ptica �ije ime je Jaçanã (Jacana jacana), a izgovara se �akana ili �asana. Vrlo je �ivahna ptica u stalnom kretanju tako da ju je dosta teško snimiti. Nikako nije spremna pozirati oku kamere.

Jaçanã(Jacana jacana)

Jaçanã je svrstana  u red: Charadriiformes u porodicu: Jacanidae, a u Europi, pa onda ni u Kopa�kom ritu, nema sli�nih ptica. Hrani se kukcima i ostalim beskralje�njacima koje nalazi na vodenom raslinju. Iako je naj�eš�a mo�varna ptica, ipak se po ne�emu razlikuje od ostalih, a to je njeno razmno�avanje. Jaçanã je polidromna što zna�i da se jedna �enka pari s više mu�jaka, sa svakim koji ima i svoje podru�je. Poliandrija dolazi od gr�kih rije�i i zna�i „mnogi mu�jaci“. Kod ljudi, ova pojava se zove poligamija. Jaçanã, po ovom na�inu parenja spada u manje od jedan posto svih ptica. Poliandrija je �esto popra�ena obratom uloga spola kada mu�jaci obavljaju sve ili ve�inu roditeljskih du�nosti, a �enke se natje�u za partnere. Mu�jaci su oni koji le�e na jajima i brinu o mladima kada se izlegu. Ako �enka nestane i bude zamijenjena s drugom, pili�i su u opasnosti da ih ne ubije „nova mlada“ jer �e na taj na�in njena jaja imati ve�u mogu�nost pre�ivljavanja.

Jakane  su vrlo agresivne kada do�e trenutak zamjene uloga. Nakon što �enka izlegne prvih 4 jaja slobodna je oti�i i pariti se s drugim mu�jacima. Ona �e se potu�i sa svakom �enkom- takmacem da bi zaštitila svog partnera i njihovo potomstvo, ali ako �e mladi uginuti, ona �e se ujediniti s novim mu�jakom i izle�i nova jaja. Ima li ptica s ovim na�inom razmno�avanja u Kopa�kom ritu?

Pokojni Dr. Joszef Mikuška je još davno upozorio na rijetke vrste ptica u Hrvatskoj. Jedna od njih je tankokljuna liskonoga (Phalaropus lobatus) koja spada u ptice koje imaju neobi�an poliandri�an sustav parenja u kojemu se mu�jaci brinu o jajima i pticima, a jarko obojene �enke natje�u se za mu�jake. U �asopisu Larus iz 2005. godine Joszef, Alma i Tibor Mikuška objavljuju �lanak: „Tankokljuna liskonoga Phalaropus lobatus u kontinentalnom dijelu Hrvatske“, u kojemu govore o pojavljivanju ove ptice u Kopa�kom ritu: 11.08.1969., 08.08.1987. (kod Podunavskih ribnjaka), 11.09. i 13.09.1988. na ribnjaku Grudnjak, 02.10.1993. u Kopa�kom ritu (Podunavlje ribnjaci) i 07., 08., 10.09.2002. tako�er u ribnjacima Podunavlje.

Jo mi je „pomogla“ s imenom ove ptice na engleskom: Wattled Jacana, a ime ove ptice na portugalskom je jaçanã  i dolazi iz jezika Tupi Indijanaca: jasaná. U Brazilu je mnogo imena �ivotinja uvedeno u brazilski portugalski, a vuku korijene iz jezika Tupi Indijanaca kao što su: jacaré (kajman), piranha (riba meso�derka, a u uli�nom govoru i nemoralna �ena, doslovno: zubata riba), siri (rak), sucuri (anakonda), urubu (brazilski lešinar), urutu (vrsta otrovne zmije), itd...

Jacana detalj

Pogledati video: http://www.youtube.com/watch?v=QkI58pJa6-U
http://www.youtube.com/watch?v=0PQZCi0C2uw
mladi: http://www.youtube.com/watch?v=jocZYwt5oGM
Glasanje: http://www.xeno-canto.org/115718

�enke su ve�e od mu�jaka i imaju bjelina i �uta lete�a krila i svjetlije sme�a le�a. U�estalost razmno�avanja obi�no ne traje du�e od jednog tjedna.

Ljudi ka�u da jacana savladava gravitaciju jer mo�e plutati na raslinju i stajati na vodi. Nadimak joj je „kasa�ica po lopo�ima“, a poznata je po velikim no�nim prstima. Ugro�ena je vrsta i stavljena je na „crveni popis“ IUCN-a.
https://www.youtube.com/watch?v=an7pgwEiacE

Jacana i jacare

Jacana „kasa“ po lopo�ima (internet)

Za jacanu ne vrijede zakoni gravitacije (internet)

Zeleni ibis

Nastavljamo ploviti, a ja uporno snimam: ptice, sve �ivo na što naletimo. Snimio sam više ptica kojima nisam uspio utvrditi „identitet“:

Koja je ovo ptica?

Tigrasta �aplja

Kapibara s mladuncima

Opet vodomar

Još jedna ptica nepoznatog imena

Stari poznanik, crnovrati jastreb (Busarellus nigricollis) neobi�nog glasanja

U vo�nji �amcem po rijeci Mutum, �esto smo sretali crnovratog jastreba, kao i u drugim dijelovima Pantanala. Jo je znala oponašati glasanje ve�ine ptica, a glasanje ove ptice je vrlo smiješno. I sam sam nau�io glasanje ove ptice pa smo ga �esto Jo i ja, kada smo ga ugledali, provocirali oponašaju�i ga kako bi pogledao u oko kamere. Uspjelo je!

Stari poznanik, crnovrati jastreb (Busarellus nigricollis) neobi�nog glasanja. Rio Mutum

Poslušati kako se glasa: http://www.xeno-canto.org/128560)
http://www.xeno-canto.org/115712;
http://www.videoaves.com/videos.php?esp=6&id=22

Snje�na �aplja, Rio Mutum, Pantanal

Veliki pospanac

Plove�i �amcem po rijeci Mutum, Jo nas je upozorila na pticu na drvetu. Na grani je bio neobi�ni stvor, kojeg bi neuko oko teško moglo primijetiti, da nije bilo Jo. Bio je to Great Potoo, kako je rekla, nešto kao veliki potu, prevedeno s engleskog. Mo�da bi tu pticu trebalo nazvati: veliki pospanac. Veliki potu je  „pospana ptica“ koja no�u lovi kukce, a preko dana se spusti na panj ili batrljak drveta i svojom mimikrijom se kamuflira kao da „nastavlja“ granu, kao da je dio nje. Spada u red Caprimulgiformes obitelji (porodice): Nyctibiidae, a znanstvenici je zovu: Nyctibius grandis, a neki  Caprimulgus grandis.

(Pogledati:http://ibc.lynxeds.com/video/great-potoo-nyctibius-grandis/several-views-perched-bird)

„Veliki pospanac“(Nyctibius grandis) dobro skriven na drvetu

I ova ptica se neobi�no glasa: http://www.xeno-canto.org/144211, a u Brazilu je zovu raznim imenima: chora-lua, jurutau, mãe-da-lua, Mãe-da-lua-gigante, manda-lua, preguiça, uira-tauí, urutago, urutau, urutau-grande, a Hrvati bi je mogli zvati: veliki pospanac.

Pogledati:http://www.arthurgrosset.com/sabirds/commonpotoo.html;
http://www.flickr.com/photos/35766088@N03/10354238223;
http://ibc.lynxeds.com/video/great-potoo-nyctibius-grandis/bird-tree-daytime;
http://www.pbase.com/jeroen_onrust/brazil)
http://www.arthurgrosset.com/sabirds/south%20american%20index.html

Rio Mutum nizvodno

Rio Mutum nizvodno

Capibara pozira

Blatna kapibara

(�uti glasanje kapibare:http://www.youtube.com/watch?v=4GVcOR9tq3k)

Jacare i ptica

Pantaneiro - goveda uz rijeku Mutum

Jedna od mnogobrojnih vrsta �aplji. Rio Mutum

Zelena iguana, iguana-verde (Iguana iguana)

 Pogledati:http://www.youtube.com/watch?v=0NRnjGj6F1I

Plava �aplja

Rijetko vi�ena podvrsta tigraste �aplje

Ju�ni vivak (Vanellus chilensis)

Ronac bje�i

Sjetivši se Kopa�kog rita i ptica u njemu, primijetio sam da vi�amo malo pataka i ronaca. Cijelo vrijeme boravka u Pantanalu vidio sam dvije vrste ronaca, ali samo jednog sam uspio, malo bolje, snimiti. Radi se o patuljastom roncu Heliornis fulica, koji još nema hrvatsko ime. Neobi�no je da se glasa kao da neki psi� u daljini laje. Glasanje: http://www.xeno-canto.org/50373

Brazilci ga zovu:ananai, dom-dom, Ipequi, marrequinha-do-igapó, marrequinho, mergulhão, patinha, patinho-d'água, patinho-de-igapó, pecapara, pequi, Picaparra.

Patuljasti ronac (Heliornis fulica) (internet)

Tigrasta �aplja

Jedna ptica koja se skrivala u krošnji drveta, podsjetila me na rodni kraj, na Kopa�ki rit. Bio je to gak kvakavac, koji �ivi u Pantanalu i radi se o identi�noj vrsti. Nije podvrsta, kao što je to slu�aj kod kormorana koji se razlikuju od onih u Kopa�kom ritu. Sreo sam ga samo dva puta, a evo one uspješnije fotografije gaka:

Gak kvakavac (Nycticorax nicticorax) u krošnji drve�a

Gak kvakavac (Nycticorax nycticorax), ista vrsta kao i u Kopa�kom ritu

Još malo o ribama i pecanju u Pantanalu

Jacare - ribar piranji

Pecaroš na Rio Mutum

Skoro svaki dan u vodama Pantanala koje smo obilazili nailazili smo na pecaroše. Va�no je napisati nešto i o vremenu kada se ne smije pecati. U Pantanalu sam bio sredinom rujna, u vrijeme sušnog razdoblja kada  nema zabrane pecanja. Me�utim, u razdoblju od 1. do 28. studenog zabranjeno je bilo kakvo ribarenje u jezerima, uvalama, rijekama. To je vrijeme mriještenja riba - piracema. Iako piracemu nisam do�ivio va�no je ne zaboraviti opisati ovu pojavu koja je vezana za Pantanal.
https://www.youtube.com/watch?v=XJXgCHs2KIE

Kao svuda na maj�ici Zemlji, s vremena na vrijeme do�e do promjena klimatskih ciklusa. U Pantanalu to ide ovako: Od prosinca do o�ujka padaju sna�ne kiše, vegetacija dobiva novi �ivot; �ivotinje i ptice migriraju prema višim podru�jima, skupljaju�i se na stranu na kojoj �e izbje�i poplave, a ribe s nagonom i u biološkom procesu savladavaju brzaca prema izvorima rijeka.

U travnju i svibnju kiše prestaju, scenarij je skoro isti samo što je sada razina voda porasla. 

Lipanj i srpanj su mjeseci kada imamo mješavinu svjetova: mo�varni, suhi i puni. Razina vode po�inje opadati, a riba, �ivotinja i ptica ima u izobilju. Za ta dva mjeseca mogu�e su neo�ekivane promjene, a prolazak hladnih frontova s juga je puno �eš�i.

Od kolovoza do studenog mo�e se primijetiti da je razina vode znatno ni�a, kada se otkriju sprudovi i obale rijeka.

Piracema je naziv za razdoblje u godini kada se, u slivu rijeke Paragvay, u koji spada Pantanal podru�je u brazilskim saveznim dr�avama Mato Grosso i Mato Grosso do Sul, riba razmno�ava.

Sezona mriještenja traje od listopada do o�ujka kada ribe plivaju uzvodno da bi polo�ile svoja jaja i razmno�ile se. Ovo razdoblje je vrlo kriti�no za opstanak riblje populacije u vodama lokalnih rijeka i jezera. Obje savezne dr�ave zabranjuju ribolov u to vrijeme.

Piracema
Pojam piracema dolazi od rije�i Tupi-Guarani Indijanaca i zna�i „izlaz riba“, od pirá- riba i acema – izlaz, a zna�i migraciju riba suprotno struji rijeke, da bi se mrijestile.

(Pogledati Tupi-Guarani rje�nik: http://povodearuanda.wordpress.com/2007/12/03/mini-dicionario-tupi-guarani/ i http://www.redebrasileira.com/tupi/vocabulario/t.asp)

Dva glavna jata riba: pacu i piraputanga, zapo�inju sezonu piraceme kada napuštaju plitke vode i plivaju uzvodno u pritoke rijeka, u podru�ja u kojima pola�u jaja. Ova pojava doga�a se svake godine od listopada do o�ujka. U piracemi sudjeluju sve vrste riba, od najmanjih do najve�ih. Frederico Carlos Hoehne (1.velja�e 1882. Juiz de Fora ,- 16 o�ujka 1959., Sao Paulo), sin njema�kih useljenika, brazilski botani�ar, prvi je 1936. godine opisao piracemu u �lanku O Grande Pantanal de Mato Grosso  koji je objavljen u �asopisu za agronomiju koji je izlazio u Sao Paolu. Hoehne je 1907. bio ravnatelj vrtova  Nacionalnog muzeja u Rio de Janeiru, a neposredno nakon što je imao zadu�enja iz botanike za vladu, bio je odre�en za istra�iva�ku misiju u sklopu Rondonove komisije (1908.-1909.), a bio je �lanom znanstvene ekspedicije Roosevelt-Rondon od 1913-1914. godine. U Institutu za botaniku u Sao Paolu po�eo je raditi 1918. godine, a 1942. je postao ravnatelj instituta, gdje je to ostao do svoje smrti 1959. godine.

Radovi:http://goo.gl/g3Tz7m

Hoehne opisuje piracemu kojoj je svjedo�io 1911. godine, a i 1913. za vrijeme ekspedicije koju je vodio, kako piše u svom �lanku, Coronel Theodoro Roosevelt. „ Ribe su se �inile kao da su u panici… iznenada je mnoštvo riba isko�ilo iz vode do visine jedan do dva metra… odjednom smo bili udareni od desetaka riba i morali smo se braniti rukama da ne bi bili ugušeni… zatim je mnoštvo riba ponovo nestalo.“

Stvarno, biti udaren od primjeraka riba mase 20-30 kg kao što je surubim-pintado (Pseudoplatystoma corruscans) ili pacu (Piaractus mesopotamicus) mora biti traumati�no iskustvo.

Ova pojava iskakanja riba postala je atrakcija za turiste koji uz slapove i brzace �ekaju kako bi snimili ove prekrasne prizore iz prirode. Istina, ribe koje �ele savladati prepreke postaju lak plijen za krivolovce. U vodama Pantanala �ivi oko 250 vrsta riba, a ribolov je zabranjen od studenog do velja�e, u sezoni piraceme (mriještenja riba).

Najbolji opis piraceme dao je José Augusto Ferraz de Lima koji je radio u Nacionalnom parku Pantanal (ICMBio - Parque Nacional do Pantanal Matogrossense ), i u Centru za istra�ivanja akvakulture , CEPTA/ IBAMA: Zrele ribe kre�u uzvodno rijekama, od svibnja do listopada za vrijeme sušnog razdoblja. U studenom-prosincu s porastom voda, one se razmno�avaju i mlade ribice zajedno sa zrelima ulaze u poplavljene staja�e vode. To je prva kriti�na faza jer poplavljene vode �esto u sebi sadr�e otrovne sastojke kao rezultat truljenja biljaka i vode su siromašne kisikom. Ovaj fenomen ugibanja riba zove se „dequada“. Krajem o�ujka i travnja, kada stanu kiše, dobro uhranjene ribe vra�aju se u korita rijeka. Ova pojava se zove „lufada“ koju �eljno o�ekuju mnogi predatori. Za vrijeme zime, ribe se ponovo udru�e u jata i vrate se u rijeke.

Dr�ava uvodi mjere kako bi zaštitila riblji fond, tako je u saveznoj dr�avi Mato Grosso do Sul, zabranjen ribolov za vrijeme piraceme od 5. studenog  do 28. velja�e. Sli�no je i u dr�avi Mato Grosso. Postoji „okolišna policija“ (Polícia Militar Ambiental-PMA) koja kontrolira dnevne kvote ulova i veli�inu pojedinih primjeraka. Provode se mjere da ne bi bilo krivolova za vrijeme piraceme. U dr�avama Mato Grosso i Mato Grosso do Sul, kazneno je djelo riboloviti na mjestima koja su ozna�ena od strane bilo koje okolišne institucije. Zakonom je zabranjen ribolov eksplozivima, kopljima, ostima, vu�nim mre�ama i ronila�kom opremom. Odre�ene vrste riba smiju se loviti samo do odre�ene veli�ine. Tako npr., zlatni dourado (Salminus brasiliensis) ne smije biti ve�i od 55 cm.

Ribolov za vrijeme piraceme smatra se kaznenim djelom i optu�enici za krivolov mogu dobiti kaznu od godine do 3 godine zatvora, a predvi�ene su kazne od 700 reala do 100 000 reala i još 20 reala po funti mase riba. Ako krivolovac nije recidivist mo�e se za njega polo�iti jam�evina da bi se branio sa slobode, ali sav ulov i ribolovna oprema mu se zapljenjuju.

U dr�avi Mato Grosso ribolov se smatra zlo�inom, ako se obavlja:

• na mjestima koja su zabranjena odlukom agencije za zaštitu okoliša
• eksplozivima ili otrovnim sredstvima
• na mjestima udaljenim manje od 500 metara od kanalizacijskih izlaza
• 200 metara uzvodno od brana, brzaca, vodopada, na kaskadama koje omogu�uju ribama kretanje uzvodno ili na uš�ima zaljeva
• lov zašti�enih vrsta riba ili primjeraka koje su ispod standarda
• zabranjenim sredstvima ribolova ili zabranjenim na�inima ribolova

Propisane  najve�e dozvoljene veli�ine riba koje se smiju upecati:

Zabranjena oprema je: zamkaste pregrade (armadilha) što je tradicijsko ribolovno sredstvo koje podsje�a na pletene vrške i vejsze koje su nekada koristili ribari u Kopa�kom ritu; pari; cercado (pregrada) ili bilo koje  fiksno sredstvo; ronila�ka oprema; elektri�ni ure�aji sa zvukom ili svjetlom, osti i razne varalice (blinkeri) (cancho garatéia ); podvodnim puškama, vrškama (covo), „ribarska kuka“ (espinhél), sa�marica (tarrafão); povla�ne mre�e bilo koje vrste; otrovna ili eksplozivna sredstva; bilo koje sredstvo ili mre�a.

Zanimljiva je uredba u Pantanalu: riba se ne smije prevoziti bez glave i potvrde Šumske policije. Više o tome: http://www.reocities.com/rainforest/1820/piracem.htm

O tradicijskom ribolovu u �upaniji Barão de Melgaço površine 11,183 km2, koja je 2002. godine imala 7,619 stanovnika (IBGE 2002), o tradicijskom ribolovu pro�itati:
http://www.olhao.web.pt/Pesca/pesca.htm
http://www.seb-ecologia.org.br/viiceb/resumos/757a.pdf

Još malo o ribama Pantanala

Va�nije ribe Pantanala

Kao što je to tipi�no za Ju�nu Ameriku, ribe su uglavnom iz reda: Characiformes (iz razreda zrakoperki u koji spadaju i „zloglasne“ piranje), Cichlidae iz reda Perciformes (grge�ke) i Siluriformes (somovke, kojih ima više vrsta).

Slatkovodna ra�a (Paratrygon) mo�e se na�i u rijekama Paraná-Paraguay (uklju�uju�i rijeku Cuiabá u Brazilu); neobi�na je i dvodihalica (Lepidosiren paradoxus) koju Brazilci zovu: piramboia, pirarucu-bóia, traíra-bóia i caramuru; endemi�na linguado (Hypoclinemus); scianide: Pachyurus i Plagoscion, plosnatica (Achirus) i endemska vrsta iglice (Strongylura). Otvoreno je pitanje kako su te vrste morskih riba dospjele u Pantanal? Još jedna, marginalna riblja vrsta je jeguljasta riba Symbranchus vulgaris koju zovu  mussum, itd., itd...

Roda  jabiru (Jabiru micteria), po indijanskom Tupi-Guaranskom jeziku Tuiuiú i Jaburu, je zaštitni znak, simbol Pantanala. Prou�avanja u Pantanalu kojima su se ispitivale hranidbene navike ovih roda pokazale su da ove veli�anstvene ptice, kao glavni plijen u ishrani mladunaca, u gnijezdo donose jeguljastu ribu mussum (Symbranchus marmoratum), a neki pišu Muçum-peixe, zatim vu�ju ili ribu-tigra koju lokalni zovu traíra (Hoplias malabaricus) i jednu vrstu velikog pu�a (Pomacea). Ptice trebaju plitku vodu: lagune, jezera da bi osigurale hranu za mladunce. Jabiru rode su se specijalizirale za lov u tim uvjetima i za te potrebe imaju kljun koji zadovoljava taj na�in lova. Jeguljasta riba, koju preferiraju, u sušnom razdoblju se uspava i u�ahuri u blato, a ponovo propliva u kišnom razdoblju kada razina vode naraste. Roda jabiru je specijalist u otkrivanju u hvatanju uspavane ribe u blatnom pokriva�u isušenog jezera.
https://www.youtube.com/watch?v=LI0U0fM_MMg

Sli�nu metodu, otkrili su i ljudi u Pantanalu koji u blatu iskopaju rupu, a iz nje love ribu, sli�no nekim pecarošima u Kopa�kom ritu i okolici kada to rade prave�i rupe u ledu.

Pogledati kako ljudi pecaju „u zemlji“: https://www.youtube.com/watch?v=c_DnOql2tcA

Ponos Pantanala - Jabiru roda

Jabiru (autor: Klaus D. Günther)

Jabiru s lovljenom jeguljastom ribom mussum (Symbranchus marmoratum) (internet) 

            Darko Varga

Tekst i fotografije:Darko Varga, dipl. in�. el.,
                                 prvi predsjednik Upravnog vije�a javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch